Najbolji naslovi savremene bh. književnosti u 2019. godini

S. Hodžić
Najbolji naslovi savremene bh. književnosti u 2019. godini
Facebook / Adnan Hamidović Frenkie u Sarajevu promovirao knjigu ‘Koraci’

U godini koja je na izmaku možemo samouvjereno reći kako knjiga ne izumire. Naprotiv, sve je brojnija i dostupnija, a izdavači se uprkos povremenim otežavajućim okolnostima snalaze i dopiru do čitalaca na inovativne načine. Sajmova je sve više, bogati su i prepuni novih naslova, književnih festivala također, ali i vrijednih nagrada.

I u 2019. godini savremena bosanskohercegovačka književnost iznjedrila je izuzetno dobre i važne naslove, a mi vam donosimo pregled najvažnijih koje sigurno ne biste trebali zaobići.

Asmir Kujović „Nestorov prah“

Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika i vodeći pjesnik ratne generacije Asmir Kujović otvorio je ovogodišnji program Internacionalnog književnog festivala Bookstan promocijom svoje nove zbirke pjesama, koja je nagradom „25. novembar“ proglašena knjigom godine.

U njoj se bavio religijskim temama, a o samoj knjizi govorio je i u intervju za Radiosarajevo.ba.

Asmir Kujović: Poezija je za mene put duhovnog pročišćenja

Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika i vodeći pjesnik ratne generacije Asmir Kujović otvorio je jučer program Internacionalnog književnog festivala Bookstan. Četvrti festival književnosti: Pogledajte kompletan raspored Bookstana Profesor sa Odsjeka za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i književni kritičar Enver Kazaz za Kujovića je rekao kako je on jedan od njegovih najdražih pjesnika danas uz Marka Vešovića i Amira Brku, dodavši kako Kujović u svemu vidi poeziju.

Aleksandar Hemon „Moji roditelji: Uvod“

Autobiografska je to priča jednog od najistaknutijih američkih pisaca bosanskohercegovačkog porijekla. U njoj autor pripovijeda priču o migraciji svojih roditelja u Kanadu te njihovim životima koji su se u potpunosti promijenili nakon što su morali napustiti opkoljeno Sarajevo devedesetih godina prošlog stoljeća.

Opisujući brak svojih roditelja, oca Ukrajinca i majke Bosanke, koji su danas u ranim osamdesetim godinama, i njihove živote prije i nakon rata zbog kojeg su izgubili svu svoju stečenu imovinu u bivšoj državi Jugoslaviji, Hemon ujedno bilježi i izbjegličko iskustvo raseljenosti.

Aleksandar Hemon - undefined

Aleksandar Hemon na promociji nove knjige

Različita poglavlja knjige rasvjetljavaju kulturalnu važnost hrane koja postaje središte roditeljske nostalgije, muzike, književnosti i mnogočega drugoga unutar njihovih širih porodica.

Njegova nova knjiga promovirana je u augustu ove godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Martina Mlinarević “Bukača”

Nova knjiga Martine Mlinarević potresno je i iskreno djelo koje donosi priču posljednje godine njenog života; od izlaska romana Huzur pa do danas, sve ono o čemu je hrabro šutjela. Bukača donosi priču propasti jednog društva, porodice, rušenje iluzija, licemjerje te stigmatizacije.

Njena prethodna knjiga Huzur imala je sedam izdanja, a Bukača je u novembru ove godine promovirana na Interliberu u Zagrebu.

Mlinarević: Ovo je moj krik, Bukača je gorjeti za slobodu na lomači mahale

Svašta čovjek doživi, čuje, vidi i, dakako, pročita tokom godina novinarskog rada. Nisu rijetke ni neugodnosti na ovim našim prostorima, pa je prava sreća da se uglavnom sjećamo ljepših stvari, nastojeći valjda potisnuti sve ono što izjeda dušu.

Marko Tomaš “Pjesme s granice”

Jedan od najboljih bosanskohercegovačkih pjesnika danas ove godine izdao je tri knjige. To su nova izdanja već objavljenih pjesničkih zbirki i jedna knjiga eseja o Mediteranu. Uskoro bi mu trebala izaći i knjiga “Nemoj me buditi”, što je Tomaš u intervjuu ove godine otkrio za Radiosarajevo.ba.

Marko Tomaš: Neprestano obrušavanje na slabije me rastužuje i ljuti

Marko Tomaš jedan je od najboljih bosanskohercegovačkih pjesnika danas. Poeziju i prozu objavljivao je u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj periodici. Pjesme su mu prevođene na italijanski, poljski, francuski, njemački i engleski jezik. Četvrti festival književnosti: Pogledajte kompletan raspored Bookstana Tomaš je ove godine stigao na Internacionalni festival književnosti Bookstan gdje će u petak, 5.

Knjiga se može pronaći u Buybooku i na online portal Knjiga.ba.

Boris Lalić “Koraci”

Talentirani mladi sarajevski pisac Boris Lalić se nakon tri zbirke priča i scenarija za predstavu "Mirna Bosna" u Kamernom teatru 55, sada okušao i u pisanju biografije. Ni manje ni više, pisao je biografiju jednog od najvećih bosanskohercegovačkih repera današnjice - Frenkija.

Prema portalu za online prodaju knjiga - knjiga.ba, "Koraci" autora Adnana Hamidovića Frenkija i Borisa Lalića je na prvom mjestu.

Boris Lalić i Frenkie - undefined

Foto: Sulejman Omerbašić: Boris Lalić i Frenkie

Krajem juna Frenkie i Boris su objavili knjigu i bjesomučno je promovišu gdje god stignu. "Koraci" se mogu naći i u sarajevskim knjižarama, pa čak i u Zagrebu - u music shopu "Rockmark". Neki je već nazivaju obaveznom lektirom, a pozitivne recenzije stižu iz dana u dan.

Boris Lalić: Pisati Frenkija značilo je pisati historiju bh. hip-hopa

Frenkie: Koraci su puno više od autobiografije

Osim izdvojenih knjiga, u ovoj godini izdavajalo se još nekoliko autora i dobrih naslova koji su izdati zapravo 2018. godine, no ne bi ih bilo fer ne spomenuti zbog priznanja koje su dobijali u ovoj godini i zbog toga što priča o njima ne jenjava.

Dragan Bursać „PTSP spomenar“

Knjiga bh. novinara i kolumniste portala Radiosarajevo.ba ove godine doživjela je i drugo izdanje, a u decembru je krug promocija zatvoren na festivalu Dani Jurislava Korenića u galeriji Gabrijel Kamernog teatra 55.

Promoviran Bursaćev "PTSP Spomenar": Knjiga o upropaštenoj mladosti jedne generacije

Kako je sam autor kazao riječ je o zbirci kratkih priča koje se osvrću na upropašteno djetinjstvo autora, ali i stotina hiljada ljudi pogođenih ratnim dejstvima devedesetih godina.

Dragan Bursać - undefined

"PTSP spomenar" Dragana Bursaća

Nakon Sarajeva, promocije knjige "PTSP Spomenar" će biti održane u Kanadi, Švedskoj i SAD-u. Bursać planira objaviti i zbirku kolumni koja bi trebala izaći početkom naredne godine.

Njegove kolumne za Radiosarajevo.ba možete čitati na ovom linku.

Senka Marić „Kintsugi tijela“

Roman spisateljice, pjesnikinje, esejistice i književne prevoditeljice pobjednik je 9. književnih susreta Cum grano salis koji su održani u Tuzli ove godine, odnosno dobitnik nagrade ”Meša Selimović” za najbolji roman objavljen u 2018. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Senki Marić nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u 2018.

U Narodnom pozorištu Tuzla u subotu navečer je upriličena ceremonija dodjele nagrade "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u 2018. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Odluku o najboljem romanu donijeli su Mile Stojić, predsjednik žirija, te Faruk Šehić, Andrej Nikolaidis, Robert Perišić i Vladimir Arsenić, članovi žirija.

Ovo je veliko priznaje za književnicu iz Mostara, koja je o ovom velikom priznanju, nastanku romana 'Kintsugi tijela', Meši Selimoviću, ženskoj književnosti, životu u Bosni i Hercegovini, novim projektima Senka Marić i drugim temama govorila u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba.

Senka Marić, dobitnica nagrade 'Meša Selimović': Okruženi smo fašizmom svih vrsta

U Narodnom pozorištu Tuzla upriličena je ceremonija dodjele nagrade "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u 2018. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Odluku o najboljem romanu donijeli su Mile Stojić, predsjednik žirija, te Faruk Šehić, Andrej Nikolaidis, Robert Perišić i Vladimir Arsenić.

Darko Cvijetić “Schindlerov lift”

Pisac, pjesnik, reditelj i dramaturg Darko Cvijetić, autor desetak knjiga poezije i priča, reditelj koji je režirao od Becketta do Čehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidoviča, Estragona..., autor čija djela su prevođena na francuski, engleski, njemački, slovenski, hebrejski, mađarski, poljski, albanski, makedonski i jidiš svojom je posljednjom knjigom “Schindlerov lift” privukao interes šire javnosti, a nisu rijetki oni koji smatraju da je riječ o istinskom remek-djelu naše književnosti.

"Schindlerov lift" 

Ovaj roman sam nosio u sebi 23 godine, nisam znao da li će izaći iz mene. Nisam znao da li ću ja njega preživjeti. Ali jesam. Jesam ga preživio. Strašno je živjeti na poprištu svoga romana, rekao je u Sarajevu na predstavljanju romana u Kamernom teatru 55 u okviru Festivala "Dani Jurislava Korenića"književnik Darko Cvijetić.

Roman Darka Cvijetića 'Schindlerov lift': O čovječnosti, zlu, stradanju, Prijedoru

Neposredno prije početka događaja direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović i Darko Cvijetić potpisali Ugovor o postavljanju na scenu predstave koju će po romanu "Schindlerov lift" u tom teatru režirati Kokan Mladenović, a premijerno će biti izvedena 2021. godine.

"Schindlerov lift" je priča ne samo o tom jednom crvenom soliteru i liftu marke "Schindler". To je priča o jednoj zemlji, njenom urušavanju. O tome kakao se nisu pravili spiskovi za spašavanje već neki sasvim drugi spiskovi, o stradanju nevinih, Prijedoru...

Cvijetić priča o narušenim, iščezlim životima. O zidu šutnje o zločinima koji su se u nekad dobrosusjedskom soliteru radnika i prosvjetara dogodili u Prijedoru.

Cvijetić: Ovdje je očajan tko god ima gram mozga, unakaženi smo, beznadni i uplakani

Boriti se protiv sile destrukcije olovkom, znači biti krajnje surov, kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba pisac, pjesnik, reditelj i dramaturg Darko Cvijetić, autor desetak knjiga poezije i priča, reditelj koji je režirao od Becketta do Čehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidoviča, Estragona..., autor čija djela su prevođena na francuski, engleski, njemački, slovenski, hebrejski, mađarski, poljski, albanski, makedonski i jidiš.

Za ovu knjigu Cvijetić je jednoglasno nagrađen „Kočićevim perom“ za jesen 2019. godine, a nalazi se i u izboru za nagradu Fric.

Tragom drevnih Bošnjana

“Tragom drevnih Bošnjana - Bosanska država i nacionalni identiteti kroz historiju” autora Tanera Aličehića i Đenana Galešića djelo je dvojice plodnih autora koje je izazvalo veliko interesovanje u bosanskohercegovačkoj i regionalnoj javnosti.

Zašto „Tragom drevnih Bošnjana“?

Autori ukazuju na važna pitanja o bosanskoj budućnosti, temeljeći svoja razmatranja na prikrivanim, izvrtanim i poricanim znanjima o bosanskoj prošlosti i sadašnjosti.

Kako dešifrirati antibosanske politike u 20. stoljeću, šta su temeljne vrijednosti Bosne i bosanstva te je li moguće iz sadašnje bosanske agonije ocrtati vidike budućnosti koji bi bili u skladu s vrijednostima razvijenih pluralnih društava, samo su neka od pitanja kojima se autori bave.

Knjiga

Knjiga "Tragom drevnih Bošnjana": Nastanak bosanske države

Prema riječima autora, ovaj tekst (knjiga) je nastao iz potrebe da se razotkriju sve nametnute zablude koje su stanovnici Bosne, naivno ili dobronamjerno, prihvatili kako kroz obrazovni sistem tako i kroz sistematsko uništavanje i negiranje bosanskog narodnog identiteta i države.

Radiosarajevo.ba svake subote objavljuje u nastavcima ovu knjigu...

Širenje srpskog identiteta na prostor Bosne (9) 

Presudne godine 1875–1878: Ustanak i otpor bosanskog naroda (8) 

Bosna i Bošnjaci od 1840. do 1878. godine (7)

Rat za slobodu Bosne i Bošnjaka (6) 

U Osmanskom carstvu Bošnjaci sačuvali tradiciju (5) 

Pad Bosanskog kraljevstva (4) 

Krstaške inkvizicije protiv Bosne i Bošnjaka (3)

Nastanak bosanske države (2) 

Uvod u bosanstvo: Historijske pretpostavke bosanske države (1)

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije