KS / Avdo Vatrić, v.d. direktor GRAS-a: Privatizaciju bi 'najviše platili' građani

03. 10. 2019. u 07:45:00 Radiosarajevo.ba

Shares:27

Sarajevsko preduzeće GRAS je egzistencijalno i sentimentalno značajno. Kada stane ova javna kompanija sa višedecenijskom tradicijom, stane i cijeli glavni grad Bosne i Hercegovine. Nažalost, od završetka posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini to se dešavalo nekoliko puta zbog problema koji postoje u GRAS-u. Vršilac dužnosti generalnog direktora ovog preduzeća Avdo Vatrić ne negira postojanje problema, ali je poručio: Radimo na njihovom rješavanju.

Manje o prošlosti, a više o sadašnjosti i budućnosti GRAS-a, Vatrić je govorio za portal Radiosarajevo.ba.

Razgovarao: Benjamin Redžić

Na funkciju generalnog direktora je imenovan 2014. godine. Tri godine kasnije je dao ostavku na ovu funkciju. Nedugo poslije je Vlada Kantona Sarajevo, čiji je premijer bio Elmedin Konaković kao kadar Stranke demokratske akcije, za privremenog upravitelja postavila Harisa Gušića. Godinu dana poslije, tačnije u aprilu 2018. godine Gušića je smijenila kantonalna Vlada na čijem je čelu bio Adem Zolj iz SDA. Gušićeva smjena je uslijedila nakon što je Konaković smijenjen sa premijerske funkcije jer je prethodno istupio iz SDA.

Privremenog upravnika je prošle godine naslijedio ponovo Vatrić kao vršilac dužnosti generalnog direktora. U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba nije krio da ima ambiciju ostati čelnim čovjekom GRAS-a. Vjeruje da se mogu rješiti problemi u preduzeću koje je žila kucavica bosanskohercegovačke prijestolnice. Ubjeđuje nas da se sve čini da građani i posjetioci Sarajeva imaju javni prijevoz dostojan 21. stoljeća.

Avdo Vatrić - undefined

FOTO: Radiosarajevo.ba: Avdo Vatrić

Za portal Radiosarajevo.ba je govorio o stanju u GRAS-u, najizraženijim poteškoćama, provedbi mjera sanacije i reorganizacije preduzeća koje je naložila Skupština Kantona Sarajevo, o tome da li je privatizacija jedino stvarno rješenje problema, saradnji sa novim sazivom Vlade Kantona Sarajevo, posebno sa Ministarstvom saobraćaja, velikim obećanjima kantonalne Vlade o poboljšanju javnog prijevoza, te o ideji gradnje tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice i uspostavljanju autobuske linije Hrasnica- Drvenija.

Radiosarajevo.ba: Relativno ste dugo direktor GRAS-a. Za pretpostaviti je da dobro poznajete stanje u preduzeću. Kako biste ocijenili to stanje?

Vatrić: Stanje u GRAS-u je i dalje veoma teško. Napominjem da imamo dugovanja prema Poreznoj upravi i Upravi za indirektno oporezivanje. Ono što nas najviše opterećuje su tužbe zaposlenika koje iznose 65 miliona maraka.

Druga stvar je vozni park. Nedovoljan je broj vozila da bi podmirili potrebe građana Sarajeva. Tu prevashodno mislim na minibuski saobraćaj koji zahtjeva 45 vozila za normalno popunjavanje redova vožnje. Sada trenutno dajemo 15 do 16 takvih vozila. Nedostaje nam negdje oko 30 voznih jedinica za minibuse.

Od 2016. godine pokušavamo raspisivati tendere. Međutim, uvijek se javljaju firme koje su bliske Centrotransu ili su njihovi suvlasnici kao što Sejari, pa nam obaraju te tendere. Onda se poslije javljaju kao spasioci građana Sarajeva – kao da oni voze.

GRAS: Centrotrans je krivac što mi ne vozimo minibuske linije

Što se tiče autobuskog voznog parka, tu imamo zadovoljavajuće stanje. Prije desetak dana smo nabavili deset autobusa na LPG plin. Tri autobusa su već došla, a sedam njih treba da dođe u ovoj sedmici. Kada ti autobusi dođu, treba nam proći tender za ovaj plin, pošto ih moramo puniti. Do sada nismo imali tu vrstu pogonskog goriva.

Sarajevo: Vlada KS ispunjava obećanja, stigli novi autobusi u GRAS

Došlo nam je sedam trolejbusa. Raspisat ćemo tender za još sedam rabljenih trolejbusa. Putem EBRD-a (op. a. European bank for reconstruction and development – Evropska banka za obnovu i razvoj) raspisan je tender za nabavku 25 potpuno novih niskopodnih trolejbusa. Bilo je otvaranje prije nekoliko dana, mislim (op. a. tendera). Stvarno ne znam koliko je ponuda.

Objavljen međunarodni tender za nabavku trolejbusa u Sarajevu

Što se tiče tramvaja, tu bi trebao da se raspiše tender za 20 potpuno novih niskopodnih tramvaja sa savremenom opremom. Nadamo se da će se taj tender završiti sljedeće godine. Sa ovim  voznim parkom mi bismo bili zadovoljni.

Crna tačka je minibuski saobraćaj gdje su ljudi koji gravitiraju padinskim dijelovima grada na neki način zakinuti. Nemaju adekvatan prijevoz koji bi mi kao preduzeće voljeli da imamo.

Drugi problemi se relativno mogu savladati zajedno sa Ministarstvom saobraćaja (op. a. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo), sa kojim imamo dobru saradnju. Nedavno na Skupštini Kantona Sarajevo sam rekao da je ovo najbolji ministar saobraćaja (op. a. Adnan Šteta). To i dalje mislim. Mislim da ga dijele i zaposlenici GRAS-a. On na svaki mogući način pokušava da nam nabavi adekvatan vozni park – da možemo raditi.

Pokrenuli smo pitanje cijena. Nekoliko puta smo uputili korekciju cijena, od kako sam ja tu od 2014. godine. Vlada je razmatrala odnosno Ministarstvo, ali nije donijelo nikakav dokument povodom toga. Kod ministra smo krajem 2018. poslali zahtjev za korekciju cijena. Sada se on razmatra. Imenovano je nezavisno stručno tijelo koje će sagledati ispravnost našeg opredjeljenja da se povećaju te cijene.

Za gubitak GRAS-a kriva neadekvatna cijena karte, a revizori u crnom prepadaju građane

Mislimo da će to tijelo donijeti neku preporuku koje bi usvojilo Ministarstvo odnosno Vlada Kantona Sarajevo. Moram napomenuti zbog građana: to nije povećanje cijena karata u zoni A za mjesečne karte koje koštaju 53 marke, niti za ove osnovne pojedinačne karte od 1,60 maraka na trafici odnosno 1,80 maraka kod vozača. Nego su to korekcije cijene za subvencionirane korisnike ili kako mi to kažemo za socijalne kategorije.

Promijenila se struktura putnika. Sada njih, u našoj prodaji karata, ima 80 posto. Što znači da je vrlo mali broj, oko 12 posto je zaposlenika koji plaćaju punu cijenu karte, a to je 53 marke u zoni A. To su osnovne stvari.

Imamo nedostatak radne snage. Možda ne znate, ovdje je prosjek starosti ljudi oko 52 do 53 godine. To znači da su ljudi u četvrtoj radnoj dobi – pred kraj radnog angažmana. Trebalo bi primiti ljudi da se poboljša struktura da bi se osvježio rad čitavog saobraćaja. Mi smo na određeno primili 140 radnika, uglavnom vozača tramvaja, autobusa, minibusa i trolejbusa. Bit će potrebe za 20-ak ljudi, gdje ćemo raspisati konkurs vrlo brzo kada ova vozila stignu i budu operativna da se mogu koristiti od strane građana.

Radiosarajevo.ba: Vi ste spomenuli neke od problema. Koji smatrate najizraženijim?

Vatrić: Najznačajniji problemi su dugovanje za PDV, koji iznosi oko 30 miliona maraka, i dugovanje po Poreznoj upravi. To su doprinosi koji nisu plaćeni od 2009. do 2017. godine. To su doprinosi na plate i iz plata.

Ministarstvo je poduzelo korake da se ti porezni dugovi pokušavaju izmiriti. Bilo je nekoliko sastanaka ovdje u Sarajevu sa Regionalnom Upravom (op. a. Regionalna Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine). Išao sam ja i zamjenik ministra u Banja Luku kod zamjenika direktora Uprave za indirektno oporezivanje gospodina Muminovića (op. a. Elvir Muminović) gdje smo otvarali ta pitanja. Ovdje je bio zadnji sastanak u Regionalnom uredu takođe sa zamjenikom direktora. Bio je prisutan šef tog ureda, čini mi se, Suzana Kerošević i gospodin Tarik Mekić.

Ministar je tada iznio tezu da će do kraja godine oni pokušati da kompletna dugovanja za PDV i za Poreznu upravu saniraju. PDV bi se izmirio jednokratno – da li bi se podigao kredit kod neke komercijalne banke ili na drugi način? Cilj je da se potpuno izmiri. Sada plaćamo kamatu negdje oko 0,4 posto dnevno. Izađe negdje oko 14 posto mjesečno. To je daleko veće od onoga što daju komercijalne banke. Kod komercijalnih banaka možete dobiti kredit od tri do pet posto (op. a. od tri do pet posto kamate). To bi bilo opravdano.

Što se tiče Porezne uprave, bio je sastanak. Premijer Forto (op. a. Edin Forto) je imao sastanak s direktorom Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine Isovićem (op. a. Šerif Isović). Ne mogu se sjetiti da li je bio Muminović ili neki drugi čelnik. Uglavnom, razgovaralo se o tome. Iz Porezne uprave su iznijeli ideju da se pokuša platiti glavnica koja iznosi oko 91 milion maraka. Tu je i 93 miliona maraka kamata. Kamate bi se oslobodile. Sporazum bi se potpisao na deset godina. Zajedno sa Ministarstvom bi se to moglo otplaćivati – da ta dva dugovanja da se prevaziđu.

To je jako značajno zbog toga što smo izgubili licence za vozila i za linije. S tim sporazumom mi bismo dobili te licence. Bili bismo ponovo legalan prijevoznik na području Kantona Sarajevo.

Radiosarajevo.ba: Građani često imaju zamjerke na GRAS. Spominje se da postoji višak radnika, da se nepotistički zapošljava, da zaposlenici ne rade profesionalno svoj posao, da se selektivno naplaćuju i pregledavaju karte, da čak postoje vozači kojima je oduzeta vozačka dozvoa, a da i dalje rade, da su vozila nečista...? Kako komentarišete ove navode?

Vatrić: Komentarišem na način da su to više tragovi medijskih nastupa nego što je stvarna istina. Što se tiče zapošljavanja, primili smo u zadnje dvije ili tri godine vozače. Njih nema na tržištu. Primali smo sve, ko god se javio. Sada ne znam da li ćemo za spomenuti oglas za 20 vozača imati dovoljno prijava. 

Primanja radnika nismo imali osim što smo primili četiri automehaničara, dva autoelektričara, dva zavarivača i 20 kontrolora. To je ukupan broj koji smo primili za ove dvije ili tri godine. Ljudi koji se javljaju na ove oglase, Vi znate da ima odluka Vlade Kantona da postoji supervizor, ja energično odbacujem ove navode.

'GRAS' i 'Centrotrans' o navodnim neregularnostima na liniji Ilidža-Hrasnica

To što ste rekli da ima neko kao da vozi bez vozačke dozvole, to je apsolutna glupost. Kada je bio ministar Bubica (op. a.bivši ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Jusuf Bubica), ljudi su govorili po njegovom iskazu – uvijek viška zaposlenika. Broj zaposlenika pada. Sada smo na 1.366 zaposlenika. Skoro 700 ljudi je manje. I dalje se to priča.

Tvrdim da se ne može sa manjim brojem ljudi raditi ovdje s obzirom na tehnologiju, starost i vrstu vozila. Hoću da kažem da među autobusima ima šest do sedam vrsta. Njihov prosjek starosti je 25 godina. Kod tramvaja, prosjek starosti je više od 30 godina. Kod trolejbusa više od 28 godina. Jedini resurs koji možemo da damo da bi se vozila osposobila jesu ljudi. Ti ljudi skidaju sa nekog starog vozila neki dio, pa ga stave na drugo vozilo da bi išlo u saobraćaj.

Mislim da ti navodi ne stoje. Putnici pod uticajem medija tako nešto smatraju. Mi smo više puta pokušali to da demantujemo. Međutim, to nije vijest. Ovdje je vijest kada čovjek ujede psa, a ne kada pas ujede čovjeka. Ljudi traže senzacionalističke vijesti, tako se i objavljuju. Imamo kurseve za zaposlenike – način ophođenja prema putnicima i slično. Mislim da je puno poboljšan prijem kod ovih 20-ak mlađih ljudi koji govore strane jezike i koji nisu životno isfrustrirani, pa da imaju nekih problema. Tako da imaju jako blizak odnos sa putnicima. Dobijali smo pohvale na njihov rad. Osvježili su rad službe.

Ne znam da li ste spomenuli higijenu – higijena vozila nije na nivou na kojem bismo željeli da bude. Poboljšana je. Imali smo ad hoc čišćenje vozila. U jednom danu je 130 ljudi se javilo – administracija i drugi zaposlenici su čistili vozila. Primljen je i određeni broj čistačica. Tako da je to mnogo bolje nego što je bilo prije.

Građani ljuti zbog nečistoće vozila, GRAS poručuje: Činimo sve što možemo

Vozila nisu ništa prljavija nego što je prljav grad. Niko ne postavlja pitanje zašto nam je prljav grad. Prljavština se ne stvara sama od sebe. Ljudi je unose na svojim stopalima i tako dalje. Kada se poboljša higijena grada, poboljšat će se i higijena vozila.

Dobili smo sedam trolejbusa za koje su ljudi mislili da su novi. Korištena su deset godina. Ovdje nakon deset godina Vi vozilo ne možete prepoznati. Oni su svi išarani, ljudi režu nožićima sjedišta...

Radiosarajevo.ba: Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici iz 2017. godine donijela zaključke o sanaciji i reorganizaciji GRAS-a. Od tada je prošlo više od dvije godine. Skupština je razmatrala izvještaje o provedbi mjera sanacije i reorganizacije na posljednjoj sjednici. Koliko je tih mjera do sada provedeno i da li su doprinijele poboljšanju stanja u GRAS-u?

Vatrić: Od 2017. godine je dosta toga urađeno. Na Skupštini Kantona Sarajevo podnosimo izvještaj na te mjere koje nisu dovedene do kraja. Prije svega mislim na sistematizaciju. Mi smo donijeli ovu sistematizaciju prije tri ili četiri mjeseca. Međutim, od ministra smo dobili da se obustave daljnji radovi na tome. Sada smo dobili da se to ponovo aktivira.

Vrlo brzo ćemo donijeti tu sistematizaciju koja će biti operativna. Od drugih mjera – prebacivanje depoa minibusa u krug, ovdje u Srđana Aleksića (op. a. ullica Srđana Aleksića u Sarajevu) već radimo. Može se očekivati za nekih mjesec dana, ako vremenski uslovi budu dozvoljavali, da ćemo preći sa minibusima ovdje, te da će taj posao biti završen. Ostat će da se urade naknadni poslovi – da se demontiraju hale, da se prenese korisni materijal. Sam prelazak ovdje bi se trebao desiti za mjesec dana.

Gdje je i šta radi GRAS: Drastično se smanjio broj prodatih mjesečnih karti

Postoje mjere koje su proizašle iz naših aktivnosti koje smo dostavili Vladi. Mjere tretira britanska konsultantska firma Pricewaterhouse Coopers (PWC) koja radi ovdje s nama na reorganizaciji. Zacrtano je davanje naše kuhinje pod zakup. Prije 2016. godine smo kao uprava donijeli odluku da kuhinja ide pod zakup. Međutim, nije Nadzorni odbor to usvojio. Problem je bio da za te zaposlenike, koji bi na neki način izgubili posao, nema opravdanja za ukidanje te kuhinje.

Pricewaterhouse Coopers nudi angažman zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj gdje bi ti ljudi poslije toga, a gledamo da to budu oni blizu penzije, budu zbrinuti. Na taj način da se oslabađamo ti ljudi, a da primimo one koji su mlađi i koji će dati novu energiju.

Rad trafika smo sveli na pet ili šest trafika koje prodaju mjesečne i pojedinačne karte. Tako da smo dali pod zakup određeni broj trafika. Razmatramo da osiguranje bude outsourceingovano, da bude tehnički pregled outsourceingovan i da se da pod zakup. Tako da mi te mjere primjenjujemo i mislim da će uroditi plodom, ako se ti ljudi budu oslobađali sa platnog spiska. Pa da se umjesto njih mogu primiti neki mlađi ljudi koji su nephodni.

Ako izgubimo tehnički pregled, nećemo primati ljude tih kvalifikacija nego ćemo primiti ljude koji mogu raditi na popravci vozila. Zaboravio sam reći da kada bi ta vozila, čiji sam prosjek starosti naveo, bila ista odnosno kada bi bio jedan tip voznog parka – recimo da su sve Mercedesi i stari pet godina, meni ne bi tamo trebalo više od 20 ljudi. Ali, mi to nemamo. Imate šest ili sedam tipova. Oni su toliko stari da tih dijelova nema na tržištu. 

Tu bi se moglo smanjiti na taj način – da bude prema zapadnim principima, ali moramo prema zapadnim principima imati vozni park.

Radiosarajevo.ba: Pojedini političari, stručnjaci i građani smatraju da je privatizacija jedino moguće rješenje za probleme u GRAS-u. Dijelite li to mišljenje?

Vatrić: Ne dijelim ja to mišljenje zbog toga što u svakom gradu postoji javno preduzeće koje obavlja javnu funkciju, koje radi komunalnu djelatnost. Ovo nije otvoreno tržište da se mogu natjecati drugi prijevoznici. Imate druge komunalne djelatnosti - od čišćenja ulica, obezbjeđenja gasa, vode i tako dalje – gdje dominantnu ulogu mora imati vlast odnosno Vlada Kantona Sarajevo.

Bitno je da se građanma koji ne mogu plaćati neku djelatnost, u ovom slučaju prijevoz putnika, omogući kroz politike da im to bude dostupno. Morate penzioneru omogućiti da ima jeftiniji prijevoz, kao i đaku, studentu i tako dalje. Kod nas je problem što tu naknadu, koju plaća penzioner ili đak, niko nama ne nadoknađuje do karte od 53 marke. Tu je problem. Gubimo godišnje negdje 20 miliona maraka.

Svi spoljni revizori, koji su bili, nama daju tu preporuku. Na neki način je to uglavnom cilj toga svega. Ovo je javno dobro. U nekom segementu može biti dio nekog preduzeća da se privatizuje – na primjer minibusi. Ali, tu se mora donijeti zajednička politika da bi privatni prijevoznik morao da radi pod istim uslovima kao i javno preduzeće.

Mi nabavljamo minibuse od 2016, a druga privatna firma ode i kupi odmah. Imamo dva privredna subjekta koji rade pod različitim uslovima. To je čisti mazohizam da prijašnje vlade, a možda i sadašnja svoje preduzeće kažnjava time da omogućava privatnom prijevozniku da radi bolje – da ostvaruje profit, da bude korak ispred.

Mi nabavljamo naftu, gume, vozila. Kada bismo to radili po principima po kojima rade oni, sigurno bi ta vrsta robe bila jeftinija i brža. Ovo preduzeće ne bi trebalo da ide u privatizaciju. Kada bi došlo do privatizacije, prvo bi to bilo najskuplje za građane Sarajeva odnosno za Vladu Kantona Sarajevo. Privatnik ne bi vozio i ostvarivao gubitke koje mi imamo. On bi gledao samo da profit izvuče.

Radiosarajevo.ba: Krajem prošle godine je imenovan novi saziv Vlade Kantona Sarajevo. Vi ste jedan od rijetkih ljudi koji nisu smijenjeni sa funkcije čelnika jednog kantonalnog preduzeća. Imenovani ste na ovu funkciju dok je Vladu predvodila Stranka demokratske akcije. Kakva je Vaša Saradnja sa novim sazivom Vlade, posebno sa Ministarstvom saobraćaja?

Vatrić: Ranije sam rekao da imamo izuzetnu, lijepu saradnju s resornim ministrom, gospodinom Štetom. Mislim da je to jako bitan segment ovog rada ovog preduzeća. Da nije toga, teško da bi moglo da radi ovo preduzeće.

Da je došlo do političkih promjena – toga smo svi svjedoci. Ja sam vršilac dužnosti direktora. Raspisan je konkurs za direktora. Trebalo bi ovih dana da se rješi to pitanje. Smatram da radim dobro svoj posao. Ovo je izuzetno teška pozicija i najteže preduzeće za upravljanje. Svugdje u svijetu direktor javnog preduzeća je najviše izložen uticaju.

Imamo više od stotinu kontrolora i 500 vozača – svi oni predstavljaju GRAS kada izađu. Dok drugi, na primjer Sarajevo gas nema nikoga. Svaki ma pravo na neku kritiku tih ljudi. Sa te strane je vrlo teško postići da ljudi konsenzusom budu zadovoljni.

Mislim da će doći do imenovanja direktora. Trudio sam se da radim korektno svoj posao u dosta teškim okolnostima. Bilo je i drugih kojima je nuđeno da to rade, ali su to odbili. Tražili su da mogu lakše raditi. Specifično je obavljanje prijevoza putnika. Uvijek dolazi do konflikta između putnika i kontrole ili vozača. Sve to treba uzeti u obzir.

Napao vozača elektrošokerom nakon što mu je zatražio da pokaže kartu

Vidjet ćemo, što se tiče direktora ništa nije zakovano. To će se brzo rješiti. Konkurisao sam iz razloga što mi je dat signal što će se tražiti najbolji. Nije se tražila politička podobnost. Zato sam konkurisao. Da su rekli da će biti neko iz vladajuće šestorke, sigurno se ne bih javio.

Radiosarajevo.ba: Novi saziv Vlade je obećao velike promjene u javnom prijevozu. Obećani su novi načini naplate karti, nabavka potpuno novih vozila, sanacija tramvajske pruge, između ostalog. Vjerujete li da će se to desiti?

Vatrić: Vjerujem da će ispuniti zbog toga što ima para u budžetu. Mislim da je prošla Vlada ostavila dosta neutrošenog novca. Posmatrajući ovaj budžet (op. a. budžet Kantona Sarajevo), stepen njegovog ispunjenja je vrlo nizak. Nema investicija i projekata. Imali smo projekte i potrebe za investiranjem.

Adnan Šteta: Od 1. decembra uvodimo elektronske karte za gradski prijevoz

Mislim da će dosta toga uraditi. Novac nije problem. Iduće godine bi trebalo doći do rekonstrukcije pruge od Tehničke škole do Ilidže, te će se time poboljšati brzina tramvajskog saobraćaja, što će učiniti atraktivnijim taj vid prijevoza.

Kada brže vozilo ide, ljudi će brže doći do svog cilja. Sada je brzina vozila negdje 14,7 kilometara na sat. Iz Japana je bila konsultantska firma koja kaže da je kod njih brzina tramvaja 25 kilometara na sat. To je znatno brže.

Japanci žele popraviti stanje u gradskom saobraćaju u Sarajevu

Da imamo uređen saobraćaj na dionicama gdje se ukršta saobraćaj sa drugim vidovima, bio bi mnogo bolji - da je bolja pruga, da su bolja vozila. Čovjek sa Ilidže do Baščaršije putuje oko 45 minuta. Mogao bi da putuje za 25 do 30 minuta, što bi bilo mnogo atraktivnije. To mislim i za trolejbuse i autobuse.

Vlada FBiH podržala višemilionski kredit za poboljšanje javnog prevoza

Vidjeli ste kada je špica oko četiri sata, vidim naše trolejbuse na ulici Alipašina ne mogu da prolaze. Zarobljeni su u koloni. Saobraćajnom politikom Vlada mora preferirati kvalitetan javni gradski prijevoz da bi se smanjio stepen motorizacije individualnih korisnika – da bi ljudi brže dolazili.

Sarajevo: Penzioneri od danas s istim kuponom u vozila GRAS-a i Centrotransa

Radiosarajevo.ba: GRAS nije uključen u projekat planiranja i eventualne gradnje tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice. Kao neko ko poznaje tramvajski saobraćaj, smatrate li opravdanim realizaciju ovog projekta?

Vatrić: Imam više od 30 godina radnog staža. Kada sam išao u srednju školu, govorili su: Ići će tramvaj za Hrasnicu. Nadam se da ću pred penziju dočekati da se napravi taj dio. Mislim da to Općina Ilidža radi zajedno sa Ministarstvom saobraćaja. Procijenili su iznos sredstava od 40 miliona maraka. To po meni nije nedostižno ako se svi budu uključili sa svoje strane i ako budu opredijeljeni za to.

Ljudi kada su opredijeljeni za nešto, oni će to uraditi. Poznavajući načelnika Memića (op. a. načelnik Općine Ilidža Senaid Memić) i resornog ministra, mislim da će to uraditi. S tim da uvijek prolazak pruge utiče na urbanizaciju kompletnih naselja. Negdje naselja utiču na tramvaj. Postoji međusobni uticaj. Možda u ovom trenutku po broju putnika ne bi zadovoljavali da se radi tramvajska pruga.

Priča o novoj liniji: Tramvaj od Hrasnice do Ilidže zvani čežnja

Ali, kada tramvajska pruga prođe, naselja će privući ljude i nove investicije. Možda će se poboljšati otvaranje novih radnih mjesta. Tako da je po meni isplativo bilo gdje da se radi pruga. Volio bih isto da se razmatra gradnja pruge od Nedžarića do Dobrinje, sa idejom da prolazi ispod tunela Mojmilo i da izlazi na Grbavici. To bi bio pravi projekat. Zatim da pruga ide od Željezničke stanice do Vogošće.

Mi ovdje imamo nerazvijenu tramvajsku prugu. Smatra se kao jedna linija. Nemamo poprečnih linija. U drugim gradovima imate jako veliki broj kilometara pruge. U Leipzigu, koji je negdje veličine Sarajeva, postoji 320 kilometara pruge, a mi imamo 25 kilometara. Ta Vam usporedba pokazuje da je nerazvijeno. Ovo je napravljeno 60-ih godina i ništa se nije radilo.

Urbanisti i cijeli ovaj grad zaslužuju da se Sarajevo smatra metropolom. Treba raditi na tome da bude metropola kojom se nećemo stidjeti. Treba raditi tu prugu i mislim da će biti izgrađena. Ako se bude radilo planski, sigurno će doći do toga.

Radiosarajevo.ba: Obrazlagajući izvještaj o provedbi mjera sanacije i reorganizacije GRAS-a na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, govorili ste o novouspostavljenoj autobuskoj liniji Hrasnica-Drvenija. Linija je uspostavljena prije više od mjesec dana. Kakvo je iskustvo GRAS-a sa ovom linijom?

Vatrić: Ta linija je dobra jer ljudi mogu brže doći u centar grada. Ali, time uništavamo tramvajski prijevoz. Putnici prelaze vamo zato što brže dolaze. Zato sam spomenuo nužnost izgradnje nove tramvajske pruge od Ilidže do Baščaršije.

Nama ova linija nije isplativa. Mi smo za 17 dana imali negdje oko pet hiljada maraka prihoda. To je jako malo. To Vam ne može biti ni za gorivo. Još kada uzmete da su tu četiri autobusa, plate vozača i da ne ulazimo u to koliko je potrebno za osiguranje vozila, gume, podmazivanje, održavanje... Neisplativo je.

Poznata cijena karte za autobusku liniju Drvenija - Hrasnica

Ova linija ima dozvolu od Ministarstva saobraćaja do kraja godine. Tada će se vjerovatno sjesti i šta dalje. Linija je dobra za one koji idu od Hrasnice do Baščaršije. Ovdje ljudi misle da od jedne stanice do druge ili korištenje nekoliko stanica moraju platiti manje. Mi smo upravo restriktivno postavili tu cijenu karata da odbije putnike, koji bi koristili na liniji na primjer od Nedžarića do Baščaršije. Da ih destimuliše u smislu korištenja jer u protivnom tramvajski saobraćaj čini bespotrebnim.

Onda se tim vozilima ide u centar grada i pravi se gužva. Neko to treba sagledati cjelovitije, te da donese odluku. Što se nas tiče, mi ćemo voziti sve dok bude opredjeljenje ministra saobraćaja da ta linija radi.

KOMENTARI (2)