Komentar / Zašto Herceg-Bosna jeste zločinačka

18. 11. 2019. u 11:48:00 Radiosarajevo.ba

Shares:790

Dok su razularene četničke horde ulazile u Vukovar pjevajući "biće mesa, klat ćemo Hrvate", 300-tinjak kilometara dalje, u Grudama, grupa ljudi je razmjenjivala čestitke. Tu, na samoj granici s Hrvatskom, prije tačno 28 godina, pripremana je "tempirana bomba" za Bosnu i Hercegovinu.

Piše: Faruk Vele 

Herojski Vukovar

Dok su svijet obilazile slike užasa iz grada heroja, a hiljade ljudi u nepreglednim kolonama odlazili s nadom da će makar spasiti goli život, osnovana je tzv. Herceg-Bosna, ta, kako bi rekao ugledni hrvatski pisac, novinar, kolumnista, filmski kritičar Jurica Pavčić, bosanskohercegovačka verzija SAO Krajine.

Tužno je vidjeti kako se, zahvaljujući crkvenom i političkom migu, i danas slavi Herceg-Bosna, iako je ona, realno, najviše koristila velikosrpskom projektu, a ne hrvatskom puku. Očajno je vidjeti da se ona poistovjećuje s patnjom herojskog Vukovara kojeg je ubila ta ista zločinačka politika s onu stranu Drine!

I mada će družini, u kojoj su bili jedan od čelnika u Haagu presuđenog "udruženog zločinačkog poduhvata" Mate Boban i kasniji osuđeni ratni zločinac Dario Kordić, biti pripisivani razni vizionarski pogledi i dobronamjernost, oni svoje planove nisu nimalo krili.

Bošnjački logoraši bili zatočeni na otoku na kojem je Kolinda veličala kvislinga!

"Bosna je prestala biti ponosna", odgovorio je šeretski Boban upitan zašto je formirana tzv. Herceg-Bosna, i to baš u trenutku dok se Bosna i Hercegovina suočavala sa svom žestinom velikosrpske agresije s istoka. 

Bio je, kao i njegov stvarni nalogodavac, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, duboko uvjeren da Bošnjaci neće imati izlaza i da će Alija morati prihvatiti realnost podjele Bosne. 

Akademik Kukić o veličanju tzv. HRHB: Ponose se onim što osuđuje svijet

Tuđmanov šizofreni san

U Grudama je formirana paradržavna zajednica iz koje će nepune dvije godine kasnije, dakle,  28. augusta 1993. postati tzv. Hrvatska Republika Herceg-Bosna. U sastav HZHB, sa sjedištem u Mostaru, 'ušlo' je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno. 

Iako će baštinici ideje tzv. Herceg-Bosne danas kazivati da ona nije bila usmjerena protiv državnosti BiH, to negiraju činjenice. Dr. Amir Kliko s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava nema dileme kada kaže da je tzv. Herceg-Bosna služila cijepanju bosanskohercegovačke države. 

Primjerice, samo dva dana nakon objavljivanja odluke o uspostavi Herceg-Bosne, 20. novembra 1991, republička Vlada je, na osnovu mišljenja Ministarstva za pravosuđe i upravu, zaključila da su sve odluke Herceg -Bosne nelegalne i nelegitimne, u suprotnosti sa Ustavom i interesima države i svih njenih građana i naroda. Osnivači Herceg-Bosne nisu se obazirali na zaključak Vlade i mišljenje spomenutog ministarstva. 

Sve je, naravno, dirigirano iz Zagreba. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je, prema Haagu, bio na čelu UZP-a, vodio dvostruku politiku.

Otkriven spomenik djevojčici Senidi Kaplan koju je HVO ubio pred očima majke i brata

Prof. dr. Ivo Goldstein, ugledni hrvatski povjesničar i intelektualac, redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i doskora ambasador Hrvatske u Parizu, u tekstu objavljenom u Globusu prošle godine podsjeća da je Franjo Tuđman uporno i dosljedno, još od 1971. godine javno izražavao želju da se stvori "Velika Hrvatska". Tada je, navodi Goldstein, ne baš uvijeno pisao o "duhovnoj i teritorijalnoj integraciji hrvatskog nacionalnog bića". 

"Za razvoj tih ideja Tuđmanu su važni bili razgovori koje je u Norvalu 1987. godine vodio s hercegovačkim (ne i bosanskim, op.a.) fratrima. Onu su zajednički došli do zaključka da Hrvati i Srbi ne mogu živjeti u zajedničkoj državi, da su muslimani (dakle s malim "m") dio hrvatskog nacionalnog korpusa i da u budućnosti, nakon raspada Jugoslavije, na tom prostoru valja stvoriti etnički kompaktan i homogeni teritorij", piše Goldstein. 

Tuđman je kao vođa HDZ-a već 1990. na hrvatskoj televiziji i predizbornoj kampanji zaključio da je hrvatski "kifl" neprirodna oblika i da ga treba podebljati, "što je izravna aluzija na potrebu razgradnje BiH". 

Gledano iz perspektive današnjih razgovora o "razgraničenjima" na Balkanu, i Tuđman je vjerovao kako je probleme bolje riješiti "razgraničenjima", pa i dobrovoljnim preseljenjima, nego "istrebljenjima i barbarskim uništavanjem". 

Porodice ubijenih iz „Vranice" o puštanju Ćorića: Veličanje zločinačke HZHB

"Tuđman je smatrao da se podjela BiH treba dogoditi u načelu po granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, ali Banovina nikada nije funkcionirala na zdravim osnovama... Zapravo Tuđmanova zamisao o reinkarniranju Banovine samo je još jedna od njegovih fiks ideja", naveo je Goldstein. 

Prema Goldsteinu, Tuđman je "jedini zagovarao podjelu BiH". 

"Nisu do domislili ni Gojko Šušak, ni Mate Boban ili netko treći od hercegovačkih HDZ-ovava. Oni su bili samo provoditelji", naveo je, te podvukao: 

"Želeći ostvariti shizofreni san o Herceg-Bosni, Tuđman se nije ustezao uraditi bilo što, sve do pristajanja na "dobrovoljno preseljenje" tisuća Hrvata, što nije ništa drugo nego uništavanje vlastitog naroda. Naime, početkom 1994. godine tvrdio je da je u pogledu BiH vodio "jedino moguću politiku", te da su "naši ljudi u Herceg-Bosni, i Boban i svi drugi, provodili tu politiku"

Goldestein je na koncu zaključio: 

"Franjo Tuđman iskreno je vjerovao da je podjela BiH najbolje rješenje. Teško je kalkulirati po obrascu "što bi bilo kad bi bilo", ali, da on nije nametnuo Herceg-Bosnu, posve je jasno da bi antimiloševićevaka pozicija bila puno jača, da bi agresija na BiH, sučena s bošnjačko-hrvatskom koalicijom, bila sabija, pa bi i zlo posljedično bilo manje. Haški tribunal je potvrdio u drugom stupnju zaključak da u prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i druge hrvatske vođe imali cilj osnovati hrvatski entitet koji bi omogućio ujedinjenje Hrvata". 

Šta je rekao Haag?

Šta imamo danas?

Uprkos svim ovim činjenicama, tzv. Herceg-Bosna se i dalje bez zadrške obilježava.

Na Sveučilištu u Mostaru danas je, primjerice, neradni dan. Kod Kosače i u Grudama će se polagati cvijeće, paliti svijeće, održavati mise... HDZ-ova medijska mašinerija vrišti na "političko Sarajevo" i Bošnjake jer Herceg-Bosnu nazivaju zločinačkom i takozvanom.

Prešućujući, naravno, da navedeno ne bi ništa značilo da isto nije mnogo jasnije zaključilo Žalbeno vijeće Haškog tribunala u slučaju Jadranka Prlića i ostalih. To je, podsjetimo, isti onaj sud koji je oslobodio Antu Gotovinu. 

"Petresno vijeće je konstatovalo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao “dominaciju ­Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni­ putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva”, navodi se u presudi Žalbenog vijeća koje je ove činjenice potvrdilo. 

Dalje se navodi: 

"Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva. Pretresno vijeće je konstatovalo da su na hiljade osoba bile žrtve tih djela nasilja, koja su na organizovan način činile vojne i političke snage HVO-a". 

Kristalna noć na Humu

Provođena drugačijim sredstvima, bez topova i logora, ova politika kroz HDZ i Hrvatski narodni sabor, i danas, nažalost, živi. 

Bez obzira da li se to radilo kroz izmjene Izbornog zakona, nastojanja za dominacijom u Mostaru, ili širenjem laži o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima kao 'tempiranoj bombi' – cilj je u konačnici isti! 

Sramno je i moralno prezreno da poslije Ahmića, Heliodroma, Dretelja, Gabele, Stupnog Dola, poslije Stoca i razaranja Gornjeg Vakufa, užasa Prozora, poslije Senide Kaplan i 19-godišnjeg Mustafe Obradovića, ubijenog zbog kore hljeba, zbog živih kostura iz logora Herceg-Bosne..., lider HDZ-a BiH Dragan Čović (onaj koji od dobro zna šta je Bošnjacima Hercegovine donio taj projekt), bez ustezanja, poručuje kako "trebamo uvezati sve što nosi ime Herceg-Bosne"!? 

Sramno jer će takvi "hrvatsku mladež" i večeras slati da na brdu Hum iznad Mostara (ne slučajno, naravno), ispod “jubilejskoga križa”, pale baklje u znak sjećanja na 28 godina od “uspostave tzv. Hrvatske zajednice Herceg Bosna”, i da u to umeću ime časnog Vukovara. Je li to neka njihova "Kristalna noć"? Ne znam, neka pitaju Čovića, čija politika je "opuhala" jedan "Aluminij", pa im sada dijeli baklje. 

A šta, na koncu, očekivati u gradu u kojima imena ulica još uvijek nose nazive Mile Budaka, Jure Francetića, Rafaela Bobana, tabornika Zelenike... 

Autor ovih redaka će, kao i većina Bošnjaka, Bosanaca, pognuti glavu kada prolazi pored Grabovice, Trusine, Uzdola...i nema problem nazvati to pravim imenom, zločinom, ali kada će predvodnici glavnog toka hrvatske politike u BiH doći do svojih demokratskih vrijednosti, zločine nazvati imenom i odreći se slavljenja Herceg-Bosne kao zločinačkog koncepta? U ime budućnosti? 

Možda bi sve ovo bilo i smiješno da, kako napisa uvažena zagrebačka kolegica Snježana Pavić, i danas mnogi ne misle da je Herceg-Bosna jamstvo opstojnosti Hrvata u BiH. Nije. Jer je, piše Pavić, nedemokratski, nelegalno i nelegitimno zamišljena i ostvarivana. 

A kakav je odgovor Sarajeva na sve ovo? Nemušt, nejasan, zlokobno tih. Možda bi ovdje najbolje bilo podsjetiti na rečenicu dr. Emira Suljagića s jedne tribine mostarskih logoraša na kojoj smo zajedno učestvovali. Emir je, govoreći o odnosu sarajevske politike prema Hercegovini, Mostarcima tada otprilike poručio: 

"Da, oni bi vas prodali za slobodan prolaz na more u Makarsku".

KOMENTARI (9)