Može li Rusija blokirati ulazak BiH u NATO zbog preuzimanja kompanija

Odmah po povratku hrvatske predsjednice iz Rusije, mogli su se osjetiti efekti posjete, poput sklapanja sporazuma Republike Hrvatske sa manjim bh. entitetom Republika Srpska (RS) o isporuci plina iz Hrvatske za Rafineriju Bosanski Brod. Sporazumom su prekršeni državni zakoni , jer bh. entiteti mogu sklapati dogovore s drugim državama samo uz saglasnost državnih institucija, što su ovom slučaju nije se desilo.

Posao je vrijedan 40 miliona KM (150 miliona kuna) i plin će isporučiti firma Crodux, čiji je vlasnik penzionirani general Hrvatske vojske Ivan Čermak, koji je svojevremeno bio osumnjičen za ratne zločine nad Srbima 1990-tih godina u Hrvatskoj.

Navodno, je cilj sporazuma da se isporukom plina smanji zagađenje Slavonskog Broda iz Rafinerije Bosanski Brod, čiji je vlasnik ruska firma Zarubežnjeft.

Ipak, Agrokor je u prvom planu, jer se Rusima ne sviđa kako je na brzinu donešen zakon Lex Agrokor i kako je zapravo Vlada RH nacionalizirala ovu kompaniji, a samim tim i ruska potraživanja.

Paralelno s tim, Sberbanka je na nekoliko sudova u Bosni i Hercegovini pokrenula postupak zaplijene kapitala u Agrokorovim firmama u BiH kao što su Sarajevski Kiseljak, Ledo Čitluk i Konzum BiH. Kao što je Radiosarajevo.ba već pisao, kantonalni sudovi u Sarajevu i Novom Travniku odbacili su zahtjeve Sberbanke, dok je Općinski sud u Kiseljaku odobrio preuzimanje Sarajevskog Kiseljaka.

Krizom uzdrmani Agrokor stvorio je veliku pomutnju na sceni, jer Sberbanka kao najveći povjerilac želi se što prije naplatiti, pa makar uzimanjem i kompanija kakve su Sarajevski Kiseljak ili Ledo, dok upravo kapital ovih firmi je garant da će Agrokor isplatiti dug bh. dobavljačima kojima se duguje između 200 i 360 miliona KM.

Da li će ulazak ruskog kapitala u Federaciju BiH donijeti poremećaje na unutrašnjo-političkoj sceni u FBiH za Radiosarajevo.ba prokomentirao je direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović.

Hadžović kaže da je sastanak hrvatske predsjednice sa Putinom bio najviše s ekonomske strane, jer je Rusija dala izadšna kreditna sredstva.

Hadžović: Država se mora uključiti aktivnije u rješavanje problema u Agrokoru      FOTO: Fena

"U ovoj situaciji s Agrokorom vidimo da se i država mora uključiti aktivnije, jer je ovo i problem za BiH, s obzirom na to da je Agrokor mnogo značio za ekonomiju obje države. To su normalne ekonomske posjete i svako pokušava nametnuti svoje veće interese. Ne vidim nekog posebnog razloga za zabrinutost u vezi utjecaja Rusije kroz Agrokor. Rusija mnogo više sarađuje s kompletnom Europom nego što je to slučaj s Hrvatskom”, ocijenio je Hadžović.

Prema njegovim riječima, veće zemlje koje su ekonomske snažnije, poput Rusije, imaju mogućnost investirati i tražiti nova tržišta.

Na pitanje da li većim ulaskom ruskog kapitala na tržište BiH, poput preuzimanja Sarajevskog Kiseljaka od Sberbanke, može doći do toga da Rusija blokira ili uspori ulazak BiH u NATO, Hadžović je kazao da je to može imati utjecaja.

"Ako neko raspolaže određenim dijelom ekonomije i ako ste ga primili u svoju kuću, vjerovatno će nešto značiti njegov glas. Još je dug put Bosni i Hercegovini da prvo riješi svoje unutrašnje probleme, pa tek onda skim kvalitetnije može ulaziti u vanjsko-političke odnose i graditi svoje interese. Još uvijek je najveći problem nedostatak političkog konsenzusa na nivou BiH, tako da ne smatram Rusiju, Tursku ni te neke druge zemlje nekom značajnijom preprekom u ovom momentu. Šta će se dešavati u budućnosti to ćemo vidjeti, ali za sada ne postoji opasnost”, zaključio je Hadžović.