Tinejdžeri i droga na našim ulicama: Šta koriste, s koliko godina probaju...

Stanje, prema prvim informacijama, nije alarmantno. Ipak, podaci poput onog da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u 2016. imalo jedan slučaj maloljetnika konzumenta/dilera narkotika, a 2017. već sedam, govore o porastu ove pošasti i kod nas.

Dodajmo i ovo: istraživanje o konzumiranju marihuane koje su proveli Udruženje za prevenciju ovisnosti „Narko-ne“ i KJU Porodično savjetovalište Sarajevo, na uzorku od 1.200 mladih uzrasta od 13 do 17 godina, pokazalo je da je marihuanu probalo devet posto ispitanih učenika, što znači njih 108. Od tih 108 njih pet su bili aktivni konzumenti. Većina je marihuanu probala u dobi od 14 do 17 godina, a pojedini su priznali da su je probali u dobi od 11 godina. Najčešće navođen razlog za konzumiranje marihuane kod učenika je - opuštanje.

Istraživanje je provedeno u tri kantona - Sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom.

Balkanska ruta

Zabrinjava i podatak da u Kantonu Sarajevo maloljetni ovisnik ne može biti uključen u program JU Terapijske zajednice Kampus, čija je misija liječenje ovisnika o psihoaktivnim supstancama. Nadaju se, govore nam, da će nadležni prepoznati značaj pokretanja i ovog programa.

Primjerice, portalu Radiosarajevo.ba poznat je slučaj (podaci poznati redakciji) obitelji čiji je 17-godišnji sin postao ovisan o heroinu. Dijete su pokušavali liječiti, no kako nisu imali iskustva, 17-godišnjak bi se često vraćao ovoj supstanci. Srećom, ova je priča imala srećan kraj i, nakon više godina, uspio se izliječiti, no postavlja se pitanja koliko ovakvih (možda i neuspješnih) slučajeva ostaje van svih istraživanja i statistika.

Selma Šehić, stručna saradnica za prevenciju ovisnosti i edukaciju u ovoj ustanovi, osoba koja je svakodnevno na terenu i edukativno radi s djecom, za naš portal govori kako je u Zajednici trenutno 14 korisnika i korisnica, a smještajni kapacitet je 20 kreveta.

Na početku naglašava i kako u BiH ne postoji metodološki jedinstven sistem evidencije i praćenja u oblasti zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, te se stoga i ne raspolaže tačnim podacima o ovoj pojavi.

“Analizom stanja i radom na terenu s mladima i djecom može se konstatovati da je u BiH velika dostupnost psihoaktivnih supstanci, a shodno tome sve je veći procenat mladih koji ih koriste. BiH se suočava sa sličnim problemima kao i druge države koje se nalaze na tzv. 'balkanskoj ruti' i ona je zemlja tranzita za sintetičke supstance, kokain sa zapada i heroin i kanabis sa istoka. Jedina supstanca koja se proizvodi u BiH je kanabis, a sve je veći kućni uzgoj genetski modifikovanih sorti kanabisa snažnog dejstva”, objašnjava naša sagovornica.

I ona navodi da omladina najčešće konzumira marihuanu - prosječna dob prvog uzimanja marihuane je 15 godina, prvog injektiranja heroina 21 godina, a prvog odlaska na liječenje između 22-25 godina. “Pravilo je da ovisnik uzima više supstanci istovremeno, uobičajeno počinje sa alkoholom i marihuanom”, kaže Šehić.

Alkohol i ekstazi

Šehić tu upozorava i na još jedan zabrinjavajući trend kod tinejdžera – alkohol. Alkohol je, prema podacima gore navedenog istraživanja, među ispitanicima zastupljeniji od cigareta, što upućuje na potrebu jačeg preventivnog djelovanja upravo kod alkoholizma.

“Kada je riječ o prvoj konzumaciji alkohola, došlo se do podataka da je najveći broj mladih alkohol probalo u ranoj i srednjoj adolescenciji, odnosno sa 11 godina i više, što je karakteristično za ovaj uzrast, jer se u tom periodu javlja želja za samopotvrđivanjem, izgradnjom stavova i testiranjem granica, a eksperimentiranje sa alkoholom je način za dokazivanje odraslosti”, poručuje naša sagovornica.

Mladi ljudi su, tokom odrastanja , izloženi brojnim faktorima koji mogu utjecati na njih da svoje potrebe za samopotvrđivanjem, pripadnosti, slobodom ili zabavom zadovolje korištenjem psihoaktivnih supstanci. “Kako bi se spriječili društveno neprihvatljivi načini zadovoljavanja tih potreba”, dodaje Šehić, “neophodno je planirati i organizirati preventivne strategije koje će biti usmjerene na zaštitne faktore koji doprinose pojavi zloupotrebe psihoaktivnih supstanci”.

Terapijska zajednica Kampus već sedam godina u osnovnim i srednjim sarajevskim školama provodi Projekt prevencije zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i promocije zdravlja, na što su posebno ponosni. Upravo suština projekta jeste nastojanje da se kod mladih ljudi ojačaju zaštitni faktori i smanje rizici javljanja, razvijanja i ponavljanja ablika društveno neprihvatljivih ponašanja.

U Srbiji je proteklih dana troje mladih preminulo nakon uzimanja ekstazija (tablete na kojima su utisnuti simboli po kojima ih korisnici prepoznaju), a tamošnja policija upozorava na smrtonosnu igru u kojoj se mladi takmiče ko će uzeti više ove droge, derivata amfetamina.

“Poznato nam je da mladi uzimaju sintetička psihostimulativna sredstva, pa i ekstazi pilule, ali nemamo informacija da postoji 'zabrinjavajući' trend uzimanja ekstazi pilula u BiH, ako zanemarimo konstataciju da je svaka zloupotreba psihoaktivnih supstanci od strane mladih svakako opasna i zabrinjavajuća (čak i u slučaju da je u pitanju samo jedan konzument)”, govori doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara, direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Probati ili ne

I u ovom zavodu su na tretmanu samo punoljetni ovisnici tako da ni oni nemaju podatak o broju maloljetnih ovisnika (ako se uopće može govoriti o maloljetnim ovisnicima, budući da se rijetko sreće primjer maloljetnika koji ima razvijenu ovisnost - navodi dr. Mehić-Basara). Oni maloljetnim osobama, koje eksperimentišu s psihoaktivnim supstancama, pružaju usluge putem Savjetovališta za prevenciju bolesti ovisnosti. Na godišnjem nivou, broj tih osoba je između pet i deset.

Svi sagovornici dijele mišljenje da mlade treba odgojiti da budu odgovorni i savjesni, učiniti ih imunima kako bi, dođu li u kontakt s drogom, izbjegli iskušenje da je probaju, s njom eksperimentiraju i tako postanu konzumentima i, na kraju, ovisnicima. Oni bi morali biti objektivno informisani o drogama i njihovom djelovanju na zdravlje mnogo prije nego što dođu u priliku da naprave izbor i riješe dilemu – probati ili ne.