Zašto su Alžirci bijesni na bolesnog predsjednika koji vlada 20 godina?

Radiosarajevo.ba
Zašto su Alžirci bijesni na bolesnog predsjednika koji vlada 20 godina?
Foto: Africa News / Alžirski predsjednik Abdelaziz Boutelfika
Odluka aktuelnog ažirskog predsjednika Abdelaziza Boutelfika da se kandiduje peti put kandiduje za šefa države je razbijesnila građane. Britanski The Economist donosi analizu stanja uzrokovana ovom odlukom 82- godišnjeg predsjednika.

Dugogodišnji predsjednik je bolestan i trenutno se ne nalazi u zemlji. Nalazi se u bolničkom krevetu u Ženevi. U ime Boutelfike, kandidaturu za predsjednika je podnio njegov savjetnik. Alžirci već dvije sedmice protestuju na ulicama gradova nezadovoljni odlukom Boutelfike da se kandiduje za peti predsjednički mandat.

Najveći protesti su bili 1. marta ove godine kojima je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi. U pismu Boutelfike objavljeno na državnoj televiziji, on je priznao krivicu za neke svoje poteze. Ako bude izabran, obećao je da će raspisati nove predsjedničke izbore na kojima se neće kandidovati.

The Economist primjećuje da je obećanje poput ovog postalo kliše u ponašanju politčara u arapskom svijetu. Pa su tako podsjetili da su bivši predsjednici Egipta i Tunisa - Hosni Mubarak i Zine el-Abidine Ben Ali obećali građanima da će odstupiti s predsjedničke funkcije ako se okončaju protesti.

Ali obećanje predsjednika Alžira koji vlada zemljom dvije decenije nije bilo ubjedljivo. Građani su nastavili protestovati.

Boutelfika je posljednji put viđen u javnosti prije šest godina, a na video snimnicima se može vidjeti kako sjedi u invalidskim kolicima i otežano govori. Mnogi Alžirci su mišljenja da čovjek takovg zdravstvenog stanja nije sposoban biti predsjednikom. Za neke od njih je to i uvredljivo. 

O količini nezadovoljstva govori i sljedeća poruka istankuta na jednom od transparenata koje su nosili demonstranti: "Poštuj mrtve. Zakopaj ga, nemoj glasati za njega".

Osim Boutelfike, birači će moći birati još nekoliko kandidata na izborima zakazanim 18. aprila ove godine. Najuticajniji opozicioni blok je odbio učestvovati na izborima jer nisu željeli da legimitiraju izborni proces, poručili su. Bivši premijer ove države Ali Benflis je pobjedio na predsjedničkim izborima 2014. godine, ali ove godine neće konkurirati za predsjednika.

Od predsjedničke utrke je odustao i jedan novinar. Na ovo se odlučio nakon što ga je policija privela tokom prošlomjesečnih protesta.

The Economist ističe da bi značajnu ulogu u ovim predsjedničkim izborima mogao imati francuski biznismen alžirskog porijekla Rachid Nekkaza. U predsjedničkoj utrci se okušao 2007. u rodnoj Francuskoj, ali bez uspjeha. S obzirom da nema pravo na alžirsko državljanstvo, odlučio je da podrži kandidaturu svojeg rođaka istog imena i prezimena - Rachid Nekkaz. Inače, njegov rođak je automehaničar.

Predsjedničku funkciju priželjkuje penzionisani vojni general Ali Ghadiri. On će biti jedini opozicioni kandidat.

Za podsjetiti je da osam decenija star predsjednik vlada Alžirom od 1999. godine. Njemu pripadaju zasluge za okončanje građanskog rata iz 90-ih godina prošlog vijeka u kojem su islamisti ubili 200.000 Alžiraca. Osim toga, politička stranka čiji je član - Nacionalni front oslobođenja je bila predvodnik u borbi za nezavisnost od Francuske. Ali, The Economist ocjenjuje da zasluge iz prošlosti nemaju pretjerano značenje za stanovništvo zemlje u kojoj je prosječna starosna dob 28 godina.

Većina Alžiraca se uopšte ne sjeća građanskog rata. Jedino čega se sjećaju je pokvareni sistem.

Stvarna vlast nije u rukama Boutelfike, već u rukama vojnih časnika i biznismena koji su se obogatili na račun države.

Odgovor sadašnjeg predsjednika na proteste iz 2011. su bile subvencije, povećanje plata državnim službenicama  i drugim matarijalama. Ali, ova strategija je bila kratkog daha. Uslijedila su negativna ekonomska kretanja. Poseban problem je nezaposlenost mladih. 

Posljednji protesti su iznenadili režim. Šef vojske Ahmed Gaid Salah je optužio demonstrante da pokušavaju državu ponovo uvući u građanski rat rekavši: "U Siriji su protesti počeli sa cvijećem, a završili su krvlju".

Osam godina poslije početka Arapskog proljeća u Tunisu, arapski autokratski lideri su ubjeđeni da su protesti stvar prošlosti. U međuvremenu, političke i ekonomske okolnosti su se u ovim državama pogoršale.

Sudanski diktator Omar al-Bashir se također suočava sa protestima. Od 2018. godine dešavaju se protesti u Tunisu, Jordanu i Iraku. Kako navodi The Economist, protesti u Alžiru su pokazali da je uvjernje režima u stabilnost samo stvar iluzije.

Britanski časopis dolazi do sljedećeg zaključka: Ako bi Boutelfika bio ponovo izabran za predsjednika, on ne može preuzati tu dužnost bez polaganja zakletve. Vrlo je teško reći da li on to može učiniti, kao i to da li može preživjeti cijeli mandat. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije