Ah, to je, dakle / Sad znamo zašto je Donald Trump toliko zagrizao za Grenland

21. 08. 2019. u 13:51:00 Hina

Shares:0

Ideja američkog predsjednika Donalda Trumpa o kupnji Grenlanda možda je puka fantazija, no SAD je već 'bacio oko' na resurse tog otoka, posebno na bogata nalazišta rijetkih metala Zemljine kore, piše The Financial Times.

Washington je nedavno s Grenlandom potpisao memorandum o saradnji na vađenju tehnoloških metala, tragajući za alternativnim izvorima opskrbe nakon što je Kina naznačila da bi mogla ograničiti njihov izvoz u SAD.

Nalazišta rijetkih oksida Zemljine kore na Grenlandu procjenjuju se na 38,5 miliona tona. Usporedbe radi, u ostatku svijeta sadrže 120 miliona tona tih sirovina.

Grenlandska nalazišta uključuju neodimij, praseodimij, disprozij, terbij, uran i nusproizvode cinka.

Neodimij, terbij i disprozij koriste se kao magneti u motorima električnih vozila. Baterije hibridnih automobila sadrže pak lantam koji upotrebljava i američka vojska u uređajima za noćno promatranje. Gadolinij se pak može naći u uređajima za magnetsku rezonancu.

Kina dominira u globalnoj proizvodnji skupine od 17 tehnoloških metala koje je teško komercijalizirati a ključni su za tehnološku industriju, uključujući električna vozila, vjetroturbine i vojnu tehnologiju. Kineski je udio u globalnoj proizvodnji 70 posto a u preradi je još i veći, ističe FT.

Dvije tvrtke najbolje opremljene za vađenje tehnoloških metala na Grenlandu, Tanbreez Mining i Greenland Minerals, imaju oprečna mišljenja o potrebi saradnje s Kinom, a razlikuju se i u procjeni mogu li SAD i Europa u konačnici osigurati konkurentne cijene za tehnološke metale izvađene i prerađene izvan Kine.

"Trebaju nam kineski saradnici", ističe izvršni direktor Greenland Mineralsa John Mair. "Surađivali smo s najboljim zapadnim globalnim grupama ali Kina može osigurati razvoj", dodaje. Njegovo mišljenje dijeli i Patrik Andresson sa sveučilišta u Aalborgu.

„Kineske kompanije smatraju se vodećima u kompleksnoj tehnologiji pretvaranja mineralnih koncentrata u komercijalne proizvode, a Kina je ujedno i najveće tržište. Stoga je teško zamisliti da bi projekt koji u potpunosti isključuje kinesku stručnost mogao uspjeti”, smatra Andresson.

Glavni geolog Tanbreez Mininga Greg Barnes drži pak da je sudjelovanje Kine u njihovom projektu nepotrebno. Minerali u našem nalazištu ne sadrže uobičajene zagađujuće tvari, poput torija i fluorina, pa se mogu prerađivati uz niske troškove i s visokim prinosom, što znači da nema potrebe za daljnjom obradom u Kini.

U grenlandskom ministarstvu mineralnih resursa i rada ističu pak da im je "najveća briga zaštita okoliša i javnog zdravlja". Ukazuju pritom na istraživanje o koristi vađenja minerala čiji su autori preporučili da se rudarske aktivnosti ne razvijaju prenaglo s obzirom na to da Grenland ima samo 56 hiljada stanovnika. Neki političari u glavnom gradu Nuuku smatraju pak da će industrija eksploatacije sirovina potaknuti zapošljavanje, zakočiti iseljavanje stanovništva i dugoročno osigurati Grenlandu viši stupanj neovisnosti u odnosu na Dansku koja financira više od polovine budžeta tog teritorija.

NEMA KOMENTARA