Ratovao u BiH pa otišao u Donjeck i srušio avion sa 298 putnika

Holandsko tužiteljstvo raspisalo je međunarodnu potjernicu za četvoricom osumnjičenih za rušenje malezijskog aviona MH 17 na liniji Amsterdam - Kuala Lumpur 17. juna 2014. iznad proruske separatističke tvorevine Donjeck (kod sela Snježnoje) na istoku Ukrajine.

Holanđani su zatražili od ruskih pravosudnih organa da ispitaju “četvorku”, mada je Rusija odbacila njihovu krivicu, nazivajući holandsku istragu - pristranom i politiziranom.

Javili su se i neki osumnjičeni koji odbacuju bilo kakvu svoju povezanost s rušenjem putničkog aviona u kojem je poginulo 298 putnika i članova posade.

Holanđani (među poginulima najviše je bilo njihovih građana - 192) su nakon duge, gotovo petogodišnje istrage detektirali četvoricu odgovornih - Sergeja Dubinskog, oficira ruske vojne obavještajne službe GRU (Glavnoje razvedovatzelnoje upravlenije) u mirovini, Olega Pulatova, potpukovnika rezervnih Zračno-desantnih snaga Ruske vojske, Leonida Harčenka (ukrajinskog državljanina), komandanta GRU-a u samoproglašenoj proruskoj tvorevini Donjecka Narodna Republika, te Igora Strelkova (Girkina), oficira ruske obavještajne službe FSB (nasljednice KGB-a) te bivšeg ministra obrane Donjecka, piše Jutarnji.

Avion je srušen ruskim raketnim sustavom Buk, koji je, pokazala je istraga, dovezen iz Rusije kao “ispomoć” separatističkim snagama.

Igor Ivanovič Strelkov (pravim imenom Igor Vsevolodovič Girkin) zvani Strelok (Strijelac)ž

Pukovnik FSB-a, svakako je najkoloritnija osoba na potjernici. Rođen je 1970. godine, a po zvanju je arhivist te poznat kao organizator “rekonstrukcija povijesnih bitaka”. On je već 1992. godine kao “dragovoljac” otišao u Moldaviju, gdje se borio na strani proruske separatističke Pridnjestrovske Republike.

Nakon toga, već u novembru 1992. odlazi u Bosnu i Hercegovinu, gdje ratuje na strani vojske Republike Srpske u sastavu Drugog ruskog dobrovoljačkog odreda Druge podrinske brigade VRS. Ratovao je na području Višegrada, a “odmarao se” od ratnih zadataka u Priboju na Zlatiboru. O tome je potkraj 90-ih napisao knjigu “Bosanski dnevnik”.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.