Svijet se tresao od velikih nemira i nadanja: 50 godina od revolucionarne 1968.

Prije pedeset godina, revolucionarne 1968, svijet se tresao od nemira i velikih nadanja.

Kako je izgledala dramatična godina 1968?

Washington od početka 60-ih šalje svoje snage u Vijetnam kako bi podržali Južni Vijetnam u borbi protiv gerilaca Vijetkonga koji su imali potporu komunističkog Sjevera.

No velika gerilska ofenziva, nazvana Tet po vijetnamskoj novoj godini, primorala je Amerikance da temeljito preispitaju svoje djelovanje u toj zemlji.

Krajem januare hiljade komunističkih boraca napali su južne gradove, uključujući i najveći - Sajgon.

Taj iznenadni koordinirani napad na kraju je zaustavljen, ali je naglavačke okrenuo javno mnijenje američke javnosti o sudjelovanju u Vijetnamskom ratu.

Bila je to najsmrtonosnija godina za američke vojnike u Vijetnamu i predsjednik Lyndon B. Johnson pod pritiskom masovnih protesta u SAD-u uskoro najavljuje djelomični prekid bombardiranja Sjevera, što je početak dugog procesa američkog povlačenja iz Vijetnama.

Ono kulminira padom južne prijestolnice Sajgona 1975. te ujedinjenjem Vijetnama 1976. godine pod kontrolom Sjevera.

Vijetnamski mirovni pregovori započinju u maju iste godine u Parizu, gradu u kojem istodobno traje val studenstkih nemira koji će se kao požar proširiti svijetom.

Antiratne demonstracije zapravo su započele na američkim univerzitetima, ali 1968. dobivaju novu dimenziju.

Mladi izlaze na ulice širom svijeta kako bi izrazili svoj bijes zbog ratova i krize kapitalizma, no i kako bi se borili za seksualne slobode, feminizam te, već tada, zaštitu okoliša.

Pokušaj ubistva radikalno lijevog čelnika studenata Rudija Dutschkea u aprilu pokreće nemire u Berlinu koji se šire na nekoliko desetaka njemačkih gradova.

Studenti u Parizu protestuju 10. maja i tokom te noći se sukobljavaju se s policijom. Dva dana kasnije pridružuju im se radnici i započinje strajk koji sedmicama paralizira državu.

Predsjednik Charles de Gaulle 30. maja raspušta parlament, no njegova stranka se nakon izbora u junu vraća jača nego prije.

Istovjetni društveni pokret se širi na Italiju, Tursku, Japan i druge države, među kojima je bila i Jugoslavija.

Revolucionarni vjetrovi stižu i u komunističku Čehoslovačku gdje u januaru čelnikom vladajuće stranke postaje Aleksander Dubček koji pokušava uvesti reforme koje naziva "socijalizmom s ljudskim licem".

No Praško proljeće neprihvatljivo je za Moskvu koja i dalje dominira komunističkim istokom Europe.

Sovjetski Savez u augustu u Čehoslovačku šalje svoje tenkove i vojnike, uključujući one komunističkih saveznika, i krši sve nade da će doći do promjena.

Nacija se pomirila sa sudbinom i unatoč žrtvama poput one studenta Jana Palacha, koji se zapalio na glavnom praškom trgu u nadi da će ponovo potaknuti na borbu, Praško se proljeće ugasilo.

I Poljska je imala svoje "proljeće", studentske proteste koje je žestoki komunistički režim lakše ugušio od češkog.

Pošto su nekolicina studentskih čelnika Jevreji, vlasti pokreću antisemitsku kampanju zbog koje hiljade ljudi odlazi iz države.

Meksička policija zaustavlja studentske proteste nedugo prije početka Olimpijskih igara u oktobru.

Mnogi su ubijeni: vlasti kažu da je riječ o 33 žrtava, no svjedoci procjenjuju da ih je bilo između 200 i 300.

Ali se prkos ipak pokazao i na samim Igrama. Olimpijski pobjednik u utrci na 200 metara Tommie Smith i trećeplasirani John Carlos na pobjedničkom postolju dižu uzrak svoje šake što je bio pozdrav Black Powera, simbola borbe protiv diskriminacije Afroamerikanaca u SAD-u.

Bila je to tegobna godina za borbu protiv rasne segregacije u Americi. Bijeli rasist ubio je propovjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Martina Luthera Kinga 4. aprila u Memphisu.

Njegovo ubistvo izazvalo je gnjev širom države, a nedugo poslije predsjednik Johnson potpisuje zakon o izjednačavanju prava na stanovanje, jedan od posljednjih zakona o civilnim slobodama koje je taj predani aktivist tražio.

Dva mjeseca poslije još je jedan atentat uzdrmao Sjedinjene Države. Palestinski imigrant puca na Bobbyja Kennedyja, koji je tada bio najizgledniji kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju. Mlađi brat Johna F. Kennedyja, ubijenog pet godina prije, preminuo je od posljedica ranjavanja idući dan.

Svijet 1968. shvata i razmjere humanitarne katastrofe u Biafri, odmetnute nigerijske pokrajine, koja se bori protiv njene vojske kako bi zadržala nezavisnost proglašenu godinu prije.

Fotografije izgladnjelih stanovnika pokreću novu vrstu međunarodnog humanitarnog djelovanja koja će uskoro rezultirati osnivanjem Liječnika bez granica.

Trideset mjeseci dug sukob i nigerijska blokada rezultirali su s milion mrtvih, među kojima su mnogi umrli od gladi, piše Hina.