Rusija / Katastrofa: Budi se vulkan za kojeg se mislilo da je nestao

12. 06. 2019. u 18:14:00 Radiosarajevo.ba

Shares:12

Još 2017. godine o tom mjestu među geolozima i vulkanolozima diljem svijeta počelo se šuškati u kontekstu historisjkih slika Pompeja, prenosi Express.hr.

A onda, nakon hiljada godina mirovanja, postalo je jasno da se na krajnjem istoku Rusije budi vulkanski kompleks Udina i da se može računati i s posljedicama planetarnih razmjera. Posljednji put Boljšaja Udina eruptirala je tako davno da se toga nitko niti sjeća niti su geolozi nešto posebno sigurni kada se to dogodilo. Za ovaj stratovulkan na Kamčatki desetljećima se smatralo da je ugašen, gotov, mrtav, da će ta planinčina od 2.920 metara narednih eona pustiti da erozija polako krene nagrizati njen južni obronak sačinjen od ohlađene lave.

Journal of Volcanology and Geothermal Research najavio je za svoj broj od 15. jula rezultate istraživanja skupine naučnika iz Rusije, Egipta i Saudijske Arabije koji su se, ponukani naglim povećanjem broja potresa na tom mjestu na Kamčatki, zaputili u pustopoljine Udine i od maja do jula 2018. mjerili i istraživali šta se to događa u Zemljinoj kori na tom mjestu. Iz ranijih mjerenja imali su podatke o tome da je od 1999. do decembra 2017. godine tamo zabilježeno oko 100 slabih, po čovjeka neprimjetnih podrhtavanja tla. U samo dva mjeseca koliko su prije tačno jedne godine tamo naučnici proveli, izmjerili su čak 559 potresa, od kojih je najsnažniji bio magnitude čak 4,3. Praktično od prvog dana bilo im je jasno da na tom mjestu vrijedi napraviti tomografski model podzemlja, i to na dubinama od 5 kilometara i dublje, jer je podrhtavanje potjecalo odande. Otkrili su da je iz dubina rastaljenih stijena Zemaljske kugle na tom mjestu prodrla velika količina magme s visokim količinama tekućine.

“To može promijeniti sadašnji status ovog vulkana iz 'ugaslog' u 'aktivan'. Promatrali smo i seizmičku povezanost Boljšaje Udine sa zonom Tolud, gdje je ranijih godina bilježena kontinuirana seizmička aktivnost na dubinama od 10 do 20 kilometara. Ovu zonu se smatra spremištem magme u donjim slojevima Zemljine kore, a koja pridonosi hranjenju erupcija u Tolbačinskom Dolu”, naveli su naučnici u sažetku rezultata istraživanja.

Drugim riječima, prema svemu što su tamo pronašli, kilometrima duboko u Zemljinoj kori magma je pronašla, procijepila si put od aktivnih vulkana na Kamčatki prema jednom koji je donedavno bio neaktivan. Kako su pritisak pod kojim se to događa tako veliki da su u stanju pomjerati cijele ploče kontinenata, jasno je da bi erupcija, kojoj naučnici u ovom trenutku daju šanse 50:50 da će se i dogoditi, bila žestoka eksplozija. Odatle i obrazac po kojem, kada vulkan eruptira nakon nekoliko hiljada godina mirovanja, ta erupcija vrlo često biva krajnje razorna.

Otprilike kao što je bio slučaj s Pompeima 24. avgusta 79. godine kada je iz razorenog vrha planine Vezuv pokuljalo 1,5 milion tona lave, plovućca i užarenog pepela – u sekundi. Bila je riječ o energiji ravnoj 100.000 nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu odnosno Nagasaki.

Piroklastični val temperature 300°C ili i veće na gradiće Pompeji i Herkulanej naletio je brzinom od stotina i stotina kilometara na sat, spržio je sve na koje je naišao u trenutku, a takvih je bilo na hiljade, i okamenio ih za narednih skoro 2.000 godina. Nije to bilo umiranje u mukama. Piroklastični tok ih je pougljenio u djeliću sekunde, tako da nisu stigli ništa niti osjetiti. Odvratno je bilo čekanje tih nekoliko minuta što su znali da su gotovi, kao i smrt onih koje nije prvo spržio val, nego su se pogušili od otrovnog oblaka. Posljedice su se osjetile i u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. Slično, ako ne i gore kako navode vulkanolozi, sada prijeti da se dogodi na Kamčatki. Na ovom poluotoku nalazi se čak 160 vulkana, od čega ih je trenutno aktivnih 29. Scenarij što ga sada opisuju stručnjaci, zapravo bi značio da bi se aktivirao cijeli jedan lokalni vulkanski lanac. Ruski znanstvenik Ivan Kulakov o Boljšaji Udinoj napisao je znanstveni rad još 2017., zbog tog "seizmičkog nemira", a sada je poveo svoje kolege kako bi definitivno potvrdili ono što je tada bilo logično.

O tome je sada govorio i u intervjuu za list "Znanost u Sibiru". Kamčatka je inače površine oko pet puta veće od BiH i nije baš nešto nastanjeno, tamo živi oko 320.000 stanovnika. Zbog toga se u svjetskoj javnosti ne priča puno čak niti o situacijama poput one iz 2006., kada je 21. aprila počeo niz potresa od kojih je najsnažniji bio magnitude 7,6. Ili pak 18. jula 2017. kada je potres magnitude 7,7 iz dubine od 10 kilometara uzdrmao podmorje 200 kilometara na jugoistok od sela Nikolskoje.

NEMA KOMENTARA