Pad Srpske Krajine: Šta je prethodilo akciji Bljesak

Bljesak i Oluja dvije su riječi koje su ušle u hrvatski jezik kao neizbrisivo povezane. Dvije su riječi koje su označile prekretnicu, a s vremenom i kraj rata u Hrvatskoj.

Bljesak je počeo 1. maja 1995. godine, oslobođena je zapadna Slavonija i nagoviješten je konačni pad Republike Srpske Krajine nekoliko mjeseci kasnije u Oluji, piše Express.hr.

Tako je to izgledalo s hrvatske strane, ali vrijedi znati i kako je srpska strana doživjela sve te poduhvate. Tek tada ćemo vidjeti koliko su zapanjujuće uspješno provedene operacije 1993. godine (Maslenica, Peruća) i koliko je uspješna bila modernizacija hrvatske vojske tokom Domovinskog rata, a posebno 1994. godine.

Da bismo vam bolje dočarali koliko je 1994. bila presudna iskoristit ćemo događaje s početka marta te godine koje opisuju određeni srpski izvori i to izvori nimalo blagonakloni prema Hrvatskoj ili međunarodnoj zajednici.

Takvi izvori Bljesak nazivaju agresijom, a Vance-Owenov plan mira nazivaju presudnom prevarom srpskog naroda.

"Jedna jača diverzantska grupa hrvatske vojska ubačena je u područje Trba-Kuzmanovača, u zoni odgovornosti 18. brigade. Komadant izvještava Glavni štab Srpske vojske Krajine da je jedna njegova patrola 5. marta u 7.30 naišla na ustaške snage u području Trba i da je tom prilikom došlo do borbe. Jedan vod zauzeo je objekt Trla. Jedna grupa neprijateljskih vojnika otkrivena je na području repetitora na Čukovcu. Navedeni objekti pali su Hrvatima u ruke bez borbe. Naime, vojnici 18. brigade koji su čuvali te objekte noću su ih napuštali, a danju se vraćali. To su Hrvati doznali i jednostavno se noću pojavili tu gdje nije bilo nikoga", piše jedan srpski izvor.

Brojni drugi izvori navode manjak vojnika u srpskim redovima, iznimno nizak moral nakon pretrpljenih gubitaka u borbama oko Velike Kladuše i Bihaća, ali i gotovo nezamislivu lakomislenost vodstva pobunjenih Srba. I dok je Zapadna Slavonija bila gotovo nuđena na pladnju, Hrvatska se žestoko pripremala za buduće napade. Prije operacije Bljesak, u najvećoj tajnosti, podijeljeno je oko 1.000 domovnica Srbima na okupiranom području. Određeni srpski izvori će ih nazivati petom kolonom, izdajnicima vlastitog roda i sličnim epitetima, ali to samo pokazuje koliko dobro je bilo pripremljeno tlo za Bljesak.

Borislav Mikelić, predsjednik Vlade samozvane RSK, uvjeravao je stanovništvo da neće doći do napada ako se ne ometa korištenje autoceste i pruge te ako se podrži politika pregovora s Hrvatskom.

I što je krajiška vrhuška napravila prvom prilikom? Zatvorila autocestu i onda odugovlačila s njenim ponovnim otvaranjem. Upravo to je bio okidač za Bljesak.

1. maja, kad su prve granate pale, rezultat Bljeska je bio gotov zajamčen. Zajamčen koliko je to moguće u ratnim uslovima. Gardijske brigade, specijalci MUP-a, artiljerija, avijacija, sva ta sila se sručila na pobunjene Srbe i u 32 sata oslobodila značajan dio hrvatskog okupiranog teritorija.

Kako je prošao Bljesak najbolje je pogledati što piše Milisav Sekulić u knjizi Knin je pao u Beogradu.

On cijelo vrijeme kritizira sve i svakoga, ali kad počne priča o Bljesku, on sam mora priznati koliko je to profesionalno provedena operacija.

"Kao po nekom pravilu, gdje je god koja hrvatska jedinica nailazila na otpor, napad je obustavljen. Uslijedilo je period 'omekšavanja' u kome su se odvijali napadi artiljerijom, ubacivanje grupa, pokušaji obuhvata i obilazaka. Tek kada bi ocijenili da je obrana Srba dobro uzdrmana, kretali su dalje, bez žurbe i improvizacije", piše Sekulić.

Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.