Velika aleja na Ilidži/ Najljepši drvored u BiH, zasađen u austrougarskom periodu

01. 10. 2017. u 08:01:00 J. Ć.

Shares:498

Velika aleja nalazi se u sklopu zaštićenog "Spomenika prirode Vrelo Bosne" i to u drugoj zoni zaštite, a istovremeno i u vodozaštitnoj zoni. Spada u najljepši drvored u Bosni i Hercegovini, zasađen u austrougarskom periodu.

Aleju sačinjavaju stabla platana i kestena zasađena u dvostrukom nizu.

Aleja kestena sađena je 1888. godine, a 1892. godine zasađena su stabla platana. Pri podizanju aleje izvršeno je gusto sađenje stabala što je utjecalo na specifično formiranje krošnji, koje su formirale visoki "zeleni tunel" od Banjskog parka Ilidža do Vrela Bosne u dužini od 3,5 kilometra.

"Velike aleju kao spomenik prirodne i kulturne baštine karakteriziraju značajne i višestruke vrijednosti, i to prostorno-pejsažna vrijednost koja se očituje u posebnom pejsažu i ambijentu ovoga lokaliteta koji primarno moramo posmatrati kao dio prostorne strukture, i dio sklopa parkovi Ilidža-aleja-Vrelo Bosne, dendrološka vrijednost je prepoznatljiva po stablima platana koji svojom veličinom i starošču (120 godina), te prepoznatljivom arhitekturom habitusa, uprkos gustoj sadnji daje aleji posebnu draž i ljepotu, kulturno-historijska vrijednost  se ogleda u prisustvu vila uz Veliku aleju, koje su nastale u austro- ugarskom periodu, a podigla ih je Zemaljska vlada kao ladanjske objekte za svoje potrebe", navela je Azra Švrakić, diplomirani biolog i stručni saradnik Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, te dodala kako je uređujući aleju planiran pojas s parcelama za vile s jedne i druge strane.

"Jedan tip su vile s vidljivom asocijacijom na čardake i kule, a druge su pravougaone osnove gdje su sprat i potkrovlje s fasadom obrađenom u skeletnoj drvenoj konstrukciji, estetsko-parkovna vrijednost proističe iz načina sadnje stabala što je utjecalo na specifično formiranje krošnji, koje su formirale visoki zeleni tunel od Banjskog parka Ilidža do Vrela Bosne u dužini od 3,5 km što je stvorilo prostor visoke estetsko-ambijentalne vrijednosti, ekološka vrijednost je izuzetno značajna, jer utječe na pročišćavanje zraka, modificiranje temperetaurnih ekstrema, smanjenje buke i drugo, zatim edukativno-odgojna vrijednost bit će jasna ako aleju shvatimo kao prostor u kojem će se i pomoću kojega će se odgajati djeca.

Prisustvo velikog broja platana i kestena omogućit će obuku iz botanike i dendrologije, pejsažna i ambijentalna vrijednost ovog prostora omogućuje mladim naraštajima odgoj na estetici grada, na estetici vrtne umjetnosti, umjetničkim senzibiltetom, te skladnim i poticajnim oblikovanjem čovjekova životna prostora, korisničke vrijednosti koje nije moguće potpuno izolirano posmatrati od svih turističkih i rekreativnih vrijednosti šireg područja Ilidža i one predstavljaju samo jedan segment ukupne posjetiteljske ponude područja Vrela Bosne", kazala je.

Područje Velika aleja-Vrela Bosne posjeduje uređene zone za rekreaciju (šetnju, trčanje, vožnja biciklom) omogućavajući aktivan odmor i rekreaciju u prelijepom prirodnom ambijentu. Prepoznatljiv simbol i glavna turistička atrakcija su čuveni fijakeri, koji već 120 godina prevoze goste dugom Velikom alejom do Vrela Bosne.

Odnos prema ovom dobru baštine nije uvijek bio civilizacijski, oštećivana je na različite načine, tako da se od prvobitnog broja 726 zasađenih stabala platana  danas u aleji, kako saznajemo, nalazi 630, a ništa bolji slučaj nije ni sa stablima kestena.

"Uzroci skraćenja vitalnosti životnog ciklusa stabala u aleji su višestruki, a među značajnije spadaju asfaltiranje kolovozne trake (1960. godine), koja je imala negativan utjecaj na dio korjenovog sistema prilikom priprema za asfaltiranje, te toplotno i hemijsko oštećenje prilikom asfaltiranja. Odvijanje saobraćaja kroz aleju je dovelo do mehaničkih oštećenja debla platana, a za posljedicu trulež debla, te pad nivoa podzemnih voda u sušnim periodima", kazala je Azra.

Navedene aktivnosti imale su za posljedicu promjene u funkciji korijena stabla što je dovelo do sušenja stabala u nekim dijelovima aleje.

Azra je navela i to da je na stanje stabala u aleji utjecalo i kopanje kanala za polaganje kanalizacijskih cijevi, vješanje električnih vodova, infrastrukurni radovi (vodovod, dalekovod) i slično.

Da bi se preduzule adekvatne mjere zaštite i produžio životni vijek stabala u Velikoj aleji, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu je 2010. godine uradio Projekat Analiza stabala u Velikoj aleji, finansiran od strane Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša s prijedlogom sanacije iste.

"Projekat je dao mjere zaštite i sanacije za svako pojedinačno stablo, te ukazao što je to što utječe na stanje stabala u aleji. Stoga, cijeneći značaj ovog Projekta, služba Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa smatra da bi se prije svega trebale uvažiti smjernice iz navedenog projekta kojima se produžava životni vijek stabala", istaknula je Švrakić.

Brigu o Velikoj aleji, vodi JKU za zaštićena prirodna područja.

Naime , Velika aleja nalazi se u prostornom obuhvatu zaštićenog područja Spomenika prirode Vrelo Bosne, a sva zaštićena područja kojih na području Kantona Sarajevo ima pet i to: Zaštićeni pejsaž Bijambare, Spomenik prirode Vrelo Bosne, Spomenik prirode Skakavac, Zaštićeni pejsaž Trebević i Zaštićeni pejsaž Bentbaša su u nadležnosti naprijed navedene ustanove, koja na osnovu donešenih Zakona o zaštiti provodi zaštitu i očuvanje zaštićenih vrijednosti.

Sanacija u smislu orezivanja oštećenih i suhih grana provodi se kontinuirano, a konzervacije nije bilo od 1999. godine, tada je izvršena konzervacija na oko 30 teže oštećenih stabala. 

 

KOMENTARI (2)