Šesti april / Sarajevo će biti, sve drugo će proći: Valter, oslobođenje i opsada

06. 04. 2017. u 07:22:00 S. Š. J.

Shares:0

Šesti april se kroz historiju pokazao kao sudbinski dan našeg Sarajeva.

To je datum kada je Sarajevo oslobođeno od fašističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata, ali i dan koji simbolizira početak nove opsade ovoga grada.

April 1941. godine - Početak fašističke okupacije

Aprila 1941. godine, njemački avioni bombardirali su gradove Jugoslavije. Šestog aprila bombardiran je i Rajlovac. Bombardiranje Sarajeva izvršeno je 12. i 13. aprila. Ovog, 13. aprila bilo je najintenzivnije, popraćeno mitraljeskom vatrom iz aviona, pa su tako stradale mnoge institucije i civilni objekti u centru grada. Pošta i Sud, pa današnja ulica Branilaca grada, Šenoina ulica, potom Vratnik (osnovna škola), Bjelave, Bistrik, Hrid, Medrese, Skenderija, Ilidža i drugi dijelovi grada. Procjenjuje se da je poginulo preko 70 ljudi.

A 15. aprila 1941. godine, njemačke trupe su ušle u Sarajevo. Grad je tada, kao i cijela BiH, pripao tzv. nezavisnoj državi Hrvatskoj, marionetskoj tvorevini kojom su upravljali njemački okupatori.

Za vrijeme II svjetskog rata, pored stradanja u sarajevskim zatvorima, na Vracama i drugim stratištima na području Sarajeva (Merhemića ciglana u Velešićima, Bentbaša, Kozija ćuprija, Hreša...), vršena su masovna hapšenja i deportovanje građana Sarajeva u nacističke logore širom Europe. Tako je u periodu od maja do decembra 1942. godine iz Sarajeva, bez suđenja, odvedeno u koncentracione logore preko 1.300 ljudi.

"Uprkos takvom stanju, od samog početka rata u Sarajevu je djelovao s uspjehom, ilegalni pokret otpora koji je putem izuzetno hrabrih i dobroobučenih ljudi bio u stalnom kontaktu s vođstvom partizanskog pokreta", kazao je historičar i arhivist Velid Jerlagić za Radiosarajevo.ba.

U Sarajevu se 30. jula 1941. godine sastaje Pokrajinski komitet KPJ koji donosi odluku o početku pobune u BiH, te u naredne dvije godine s manjim ili većim uspjehom sabotira njemačke i ustaške vojne jedinice, infrastrukturu...

"Ali prava borba započela je dolaskom Vladimira Perića Valtera na čelo sarajevskog komiteta komunističke partije Jugoslavije, kada preuzima zapovjedništvo nad akcijama protiv neprijatelja u samom gradu. Vladimir Perić, čije je kodno ime bilo Valter, učestvovao je u tajnim operacijama protiv okupatora tokom čega se bezbroj puta infiltrirao u redove neprijatelja i zatim vraćao među partizane na slobodni teritorij", izjavio je Jerlagić.

Hrabar, inteligentan i sposoban borac, stekao je status legende. Valterov glavni zadatak je bio da obnovi partijsku organizaciju u Sarajevu. U junu 1944. godine, Valter je organizirao i obučio partizanske udarne grupe, poznate kao petorke, koje su djelovale u Sarajevu i njegovoj okolini.

Valter je ubacio svoje ljude u sam vrh ustaške i njemačke okupacione vlasti, osnovao partizansku štampariju koja je djelovala u kući porodice Foht u Čadorđinoj ulici i uz pomoć radio stanice koju je ukrao iz talijanskog konzulata, a koja je kraj rata dočekala u kući porodice Šaraba u Ulici iza Budakovića, gdje je Valter proveo svoju posljednju noć.

"Uz pomoć radiostanice uspostavio je stalnu vezu s Vrhovnim štabom. Lokacija radiostanice nije nikada otkrivena, iako su Nijemci konstantno radiogoniometrima pretraživali grad", dodao je naš sagovornik.

Završne operacije za oslobođenje grada

Okupator je bio u panici i rasulu, pa je svoju slabost iživljavao na građanima Sarajeva koji su hapšeni i strijeljani po presudama prijekog suda Maksa Luburića. U Sarajevu, među ilegalcima, vladalo je uvjerenje da će grad biti oslobođen i da je to pitanje dana. Međutim, u posljednjih deset dana okupacije, pohapšeno je i strijeljano najviše pripadnika pokreta otpora.  Maks Luburić je uspio uhapsiti grupu od 55 ilegalaca, koje je javno objesio na drvored na Marijin Dvoru. Od njih 55, čak 35 ih je nosilo uniforme: njemačke, ustaške ili domobranske i visoke činove.

Posljednje dane okupacije Sarajevo je dočekalo organizirano. Štampani su leci, proglasi, obavještenja, radio - vijesti... Valter je nastojao da posjećuje udarne grupe, daje uputstva, procjenjuje situaciju... U jednom od izvještaja, koje je Valter poslao Operativnom štabu, stoji da u Sarajevu veliki broj pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta čeka na dati znak. 

Šesti april 1945. godine Dan oslobođenja Sarajeva od fašizma

Od januara 1945. godine, partizanske jedinice su nezaustavljivo napredovale prema Sarajevu. Među brojnim partizanskim jedinicama koje su bile oko Sarajeva, bile su 17. i 27. istočno bosanska divizija NOJ i 16. muslimanska brigada.

Jugoslavenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28. marta, a nakon žestokih borbi, na Vratnik je već 5. aprila 1945. godine ušla 16. Muslimanska brigada, a odmah za njom i 20. Romanijska, dok su ostale jedinice, opkolivši grad sa svih strana, Sarajevo potpuno oslobodile narednog dana.

Drug Tito je naredio jedinicama NOVJ koje su lomile spoljnu odbranu Sarajeva da petog aprila oslobode ovaj grad. Iz štaba Petog korpusa, putem radio stanice poručuju: „Sačuvajte objekte, prije svega električnu centralu i poštu. Organizirajte njihovu odbranu. Ne dozvolite da arhive budu uništene".

Već rano poslijepodne petog aprila oživjele su udarne grupe u mahalama i ulicama. Bistrički aktivisti su osigurali mostove na svojoj strani i u dogovoru sa domobranskim oficirima zauzeli zgradu divizije. S Vratnika stiže vijest o predaji domobrana. Jedna veća kolona Nijemaca raspršena je kod Kozje ćuprije.

Valter je išao kroz grad u bijelom mantilu i mitraljezom u rukama. Naišavši na komandanta 27. divizije zamolio ga je da pošalje jednu četu kako bi pomogli naoružanim radnicima u Električnoj centrali. A tokom posjete Pošti, saznao je za požar u Fabrici duhana. Tada je Vojo Osmokrović nazvao vatrogasce i naredio im da odmah krenu na gašenje požara.

On i Valter su obilazili mjesta za koja su znali da će ih nacisti prije povlačenja uništiti i organizovali grupe ilegalaca da to spriječe. Iz pravca Fabrike duhana Sarajevo, koju su nacisti uspjeli zapaliti, krenuli su prema električnoj centrali. Valteru je centrala bila izuzetno važna – Sarajevo mora slobodu dočekati osvijetljeno – govorio je. Ta želja ga je koštala života, poginuo je u eksploziji granate nekoliko stotina metara od nje.

A partizani su ubrzo slomili posljednju tačku otpora Nijemaca i Sarajevo je bilo slobodno.

Valter je sahranjen desetog aprila 1945. godine u Grobnici narodnih heroja u spomen-parku Vraca, a odlikovan je ordenom narodnog heroja posthumno Titovim ukazom 24. 7. 1953. godine.

Film Valter brani Sarajevo  sa Velimirom Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi snimljen je 1972. godine inspiriran Valterovim životom. Gledalo ga je preko milijardu ljudi.

Šesti april 1992. godine početak opsade Sarajeva

Na dan oslobođenja grada, 47 godina kasnije, Sarajevo je počelo voditi još jednu bitku. Dan ranije tog 5. aprila, kada su se pred zgradom Skupštine RBiH okupile na hiljade građana s transparentima "Mi smo za mir", zabilježene su prve žrtve rata - Suada Dilberović i Olga Sučić.

Umjesto mira nastupila je opsada grada koja je trajala 1.425 dana i jedna je od najdužih u historiji modernog ratovanja, tokom koje je živote izgubilo 10.514 ljudi među kojima 1.601 dijete.

Nikome se ne ponovilo...

Dan grada, ali ne rođendan

"U posljednje vrijeme primjetno je umanjivanje važnosti šestog aprila kao dana grada Sarajeva, značajnog datuma za sve građane Sarajeva. To se dešava najviše zbog toga što se u javnosti 6. april pogrešno percipira kao rođendan grada.

Međutim, datum koji možemo uzeti kao rođendan grada je datum izdanja čuvene gazi Isa-begove vakufname, kojom je Sarajevo osnovano. Dan oslobođenja Sarajeva od fašističkog okupatora je ništa manje značajan i vrijedan iako ne predstavlja datum njegovog osnivanja", dodao je Jerlagić.

NEMA KOMENTARA