Nacionalni spomenik / Ne postoje šanse da Željeznička stanica Bistrik postane muzej

17. 09. 2017. u 19:13:00 E. H.

Shares:386

Nacionalni spomenici u BiH bi trebali uživati veliku pažnju, no često zapostavljeni prepušteni su da ih nagriza zub vremena, a jedan od najreprezentativnijih primjera nebrige nadležnih institucija je Željeznička stanica u sarajevskom naselju Bistrik.

Zgrada stare Željezničke stanice na Bistriku još 2006. godine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena je nacionalnim spomenikom, zbog čega su brojne institucije dobile određene obaveze osiguravanja predispozicija za revitalizaciju i očuvanje nacionalnog spomenika. Ipak, ni takva odluka resorne komisije nije uspostavljena, jer je ova zgrada pretvorena u stambenu jedinicu, u kojoj se nalaze takozvani službeni stanovi, a nekadašnji simbol Sarajeva prepušten je sam sebi.

"U objektu stare Željezničke stanice se nalazi šest stanova, a do sada su otkupljena četiri stana i to u rasponu od 2001. do 2008. godine. Na taj način, otkupom stanova, vlasnici su preuzeli obavezu održavanja stanova i zajedničkih prostorija“, kazali su za Radiosarajevo.ba iz Ureda za odnose s javnošću Željeznica Federacije BiH, navodeći kako je ova zgrada, građevinski, u veoma lošem stanju.

Istaknuli su i kako su ŽFBiH, kao posjednik objekta, radile nužne intervencije na ugroženim pozicijama objekta, te provodile aktivnosti na sprječavanju obrušavanja materijala i ugrožavanja prolaznika, no i pored toga njihovi kapaciteti nisu dovoljni da bi se ova zgrada uredila u skladu s titulom koju ona posjeduje.

Kroz godine od kada je ovaj objekt proglašen nacionalnim spomenikom postojale su različite inicijative o preuređenju ovog objekta u svojevrstan muzej, shodno odluci o proglašenju Bistričke stanice nacionalnim spomenikom BiH, gdje se u Članu 3. navodi da ovaj spomenik može biti korišten u ugostiteljske, edukativne i kulturne svrhe. Ipak, od tada ništa na tom planu nije ostvareno, a kako ističu iz ŽFBiH, zbog trenutnog stanja u kojem se zgrada nalazi, kada je riječ o imovinsko-pravnim odnosima, ne postoji mnogo realnih šansi za ostvarivanje planova da objekt u skorije vrijeme postane muzej.

To je zaista poražavajuće s obzirom na veliki trud koji je uložen da bi stara bistrička stanica postala nacionalni spomenik, a to ističe i doktorica arhitekture Elša Turkušić Jurić, koja je za centralnu temu diplomskog rada uzela upravo ovaj objekt i na čiju inicijativu je Željeznička stanica Bistrik postala nacionalni spomenik.

"Stanica danas ima stambenu funkciju i u veoma je lošem stanju, u smislu da iz godine u godinu gubi svoj autentični izgled raznim neprimjerenim adaptacijama i dogradnjama. Pod tim mislim i na izgradnju benzinske pumpe u njenoj neposrednoj blizini, što se nikada nije smjelo dogoditi. Jedno vrijeme BH Pošta je predlagala da stanica bude tehnički muzej no takav projekt, iako dobrodošao, nikada nije ostvaren", kazala je za naš portal dr. Turkušić-Jurić.

Zahvaljujući njenom diplomskom istraživanju otkriven je veliki potencijal objekta i naselja Bistrik u cjelokupnoj slici grada, zbog čega je čak i dala jedno od arhitektonskih rješenja revitalizacije objekta.

"Arhitektonski projekt revitalizacije ove stanice obuhvatao je restauraciju, konzervaciju i adaptaciju samog staničnog objekta i izgradnju hotela na padini prekoputa stanice. Predložila sam da stanična zgrada u tom slučaju bude pretvorena u lokalni info-kulturni centar, s restoranom i terasom sa koje se pružaju prekrasne vizure prema gradu“, zaključuje Turkušić-Jurić.

Sve ovo su razlozi zbog kojih jedan od veoma važnih objekata, čija historijska vrijednost je u uskoj vezi s početkom razvoja željezničkog saobraćaja i pojavom europske arhitekture u BiH, propada dok nebriga nadležnih vlasti čini da nacionalni spomenik i simbol "memli strane" grada na Miljacki, star 101. godinu, polako nestaje.

Prva pruga u BiH puštena j eu saobraćaj prije tačno 145 godina, dok se prvi put željezničkim saobraćajem glavni grad BiH povezuje 1882. godine. 5. oktobra te godine popularna lokomotiva "Rama" dovukla je prvi voz u Sarajevo, putem Sjeverne pruge, koja je bila prethodnica južne i Istočne pruge.

Po završetku gradnje Istočne pruge, u Sarajevu se gradi zgrada željezničke stanice na Bistriku. Projekat za ovu zgradu je izradilo tadašnje Tehničko odjeljenje Bosanskohercegovačkih državnih željeznica. 

Izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, ova je dvospratna građevina pod visokim kosim krovom sadržavala kancelarije za šefa stanice i željezničko osoblje te biletarnicu i čekaonicu i prizemlju. Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive podmazivane i snabdijevane vodom.

 Stanica na Bistriku od tada postaje jedan od simbola grada na Miljacki, a posebno mjesto nalazi na razglednicama Sarajeva.

Ukidanjem Istočne pruge 1973. godine, stanična zgrada Bistrik u potpunosti gubi svoj osnovni značaj, a posljednja lokomotiva koja je napustila peron Bistričke stanice bio je čuveni “Ćiro”, početkom augusta 1978...

NEMA KOMENTARA