Zašto je August Braun utiskivao srca u svoje cigle?

S. Š.
Zašto je August Braun utiskivao srca u svoje cigle?
Arhiv / Marijin-Dvor
Marijin-Dvor je sarajevsko naselje koje je ime dobilo po dvoru koji je sagrađen između četiri današnje ulice Maršala Tita, kralja Tvrtka, Augusta Brauna i Doline.

Danas je ovaj dvor nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Austrijski poduzetnik August Braun dao ga je izgraditi i nazvao je dvor po supruzi Mariji, dok je zgradu projektirao češki arhitekt Karlo Paržik. 

Zgrada se zapravo sastoji od dva dijela, Marijin dvora i August dvora, pa je tako građena je u dva navrata: 1885. i 1895. godine. Pravi Marijin dvor je izgrađen do kraja, dok je August dvor ostao djelimice gotov, u ulici Kralja Tvrtka od broja 10 do broja 16. To djelimično dovršenje gradnje je bilo 1897. godine.

August Braun, rođen je sredinom 19. stoljeća u austrijskoj pokrajini Tirol, a u Sarajevo je došao živjeti sa suprugom Marijom. Ubrzo je otvorio prvu ciglanu sa kapacitetom od dva miliona komada cigle (1879. godine) na Koševu August Braun. Te 1880. godine formirao je preduzeće za proizvodnju građevinskog materijala. Tada (1885. godine) bilo je sedam ciglana koje su godišnje proizvodile 15 miliona komada cigle. Na izložbi u Budimpešti 1896. godine dobio je zlatnu medalju za građevinske proizvode. Proizvodio je građevinsku stolariju, podove, opeku, gleđosane knalizacione cijevi sa fazonskim komadima...

Zgrada Marijin-Dvora (Marienhof) je najznačajniji primjer palate u Sarajevu i građena je etapno od 1885. do 1899. godine. Ova zgrada je građena kao stambeno-poslovna dvokatnica u formi zatvorenog bloka. Nakon završetka radova, s prelaza iz XIX u XX vijek, ovaj objekat je bio najveći stambeni objekat u Sarajevu.

Ova palata, spada u red palata u bloku, sa unutrašnjim ekonomskim dvorištem.

Palate nisu bile karakteristične za stambenu gradnju prvih dvadesetak godina austrougarskog perioda. Pretpostavlja se da je ova palata građena kao ogledna zgrada, musterhaus, industrijalca Augusta Brauna. Sve palate u Sarajevu, sa izuzetkom upravo Marijin dvorske palate, građene su tek u doba procvata secesije na području grada.

Industrijalac i veliki građevinski poduzetnik August Braun, nakon izgradnje prve faze palate Marijin-Dvora (blok prema Titovoj ulici), prihvata se ambicioznog zadatka izrade Regulacionog plana čitavog područja, 1895. godine. Po ovom Regulacionom planu, isti poduzetnik, pored palate Marijin-Dvora, gradi većinu objekata u Ulici kralja Tvrtka.

No, uz Brauna se veže još jedna vrlo romantična priča. Poznata je činjenica da je Braun u svoje cigle utiskivao vlastite inicijale A B.

A kada se zaljubio u Mariju, svoju buduću suprugu, osim inicijala, kažu, u ciglu je utiskivao i srce. Takvim ciglama gospodin Braun sazidao je Mariji jednu od najvećih i najljepših zgrada u Sarajevu kojoj je dao ime Marijin dvor, po kome i danas taj dio grada nosi Marijino ime: Marijin dvor.

Područje Sarajeva, gdje je kasnije sagrađena palata Marijin-Dvora, za vrijeme osmanskog perioda se nazivalo Gornja Hiseta. Gornja Hiseta su se nalazili u Šejh Magribijinoj mahali, a isti kvart je, još za osmanskog vremena, bio poznat i pod nazivom Carina. Ovo područje Sarajeva je svakako bilo nastanjeno mnogo prije osmanskog perioda i ima korijene koji sežu do daleko u prošlost.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije