KS / Građani i ovog proljeća u strahu od deponije Smiljevići: Njen vijek još 6-7 godina

19. 04. 2019. u 07:35:00 S. Hodžić

Shares:0

Svake godine od proljeća pa do jeseni stanovnici naselja smještenih oko sarajevske gradske deponije Smiljevići suočavaju se s neugodnim mirisom, zbog kojeg naročito u ljetnom periodu ne mogu ni otvoriti prozore, niti boraviti na otvorenom.

"Ovo nije samo problem građana koji žive u blizini deponije, ovaj je problem mnogo veći i tiče se svih građana u našem kantonu a i šire, svih građana koji žive pored rijeke Bosne. Istina je da mi koji živimo u blizini smo direktno izloženi svakodnevno neugodnim gasovima koji isparavaju direktno u zrak", rekla je za Radiosarajevo.ba jedna od predstavnica građana okupljenih oko grupe "Rješenje problema deponije" Adisa Gojak-Vejo.

Deponija Smiljevići u Sarajevu - undefined

Protesti građana kod deponije Smiljevići

"Deponija ima naziv 'sanitarna', a to podrazumijeva da se tu odlaže samo otpad iz domaćinstva i da taj otpad ne sadrži otrovne i opasne supstance. Istina je da se na deponiji odlaže nekontrolisano hemijski, medicinski, životinjski, odnosno sav otpad iz KS, i kada taj otpad počne da se razlaže možete li zamisliti o kakvom 'mirisu' je riječ, to je smrad od kojeg odmah imate nagon na povraćanje", rekla je Gojak-Vejo.

Kako je navela, u ljetnim mjesecima neugodni gasovi su mnogo izraženiji ili ih građani više osjete jer provode više vremena vani.

"Nemate mogućnost i slobodu da navečer ostavite prozor otvoren jer vas može probuditi neugodan miris", rekla je Gojak-Vejo ističući kako još veći problem imaju građani naselja Zabrđe, jer kroz njihovo naselje protiče Lepenički potok, potok u koji se sav otpad sa deponije cijedi.

U sarajevsku deponiju uložili milione, a dobili zagađenu vodu

"Ne, to nije potok, to je otrov u kojem kada upadne pacov ili zmija crknu odmah. U ljetnim mjesecima iz tog potoka se isparavaju teški kancerogeni otrovi koje stanovnici naselja direktno udišu i u njihovom naselju ima mnogo oboljelih, pogotovo djece", rekla je za Radiosarajevo.ba Gojak-Vejo navodeći kako su oboljenja medicinski dokumentirana, gdje se navodi kako nastaju zbog blizine deponije i da ista se mora sanirati.

Stanovnici ovih naselja trenutno skupljaju pomoć za Elmu Kasapović koja mora hitno da se prebaci na liječenje u Turskoj.

Iz KJKP Rada su za Radiosarajevo.ba rekli kako od formiranja Sanitarne deponije Smiljevići 1997. godine ovo poduzeće vrši odlaganje otpada na sanitaran način, (razgrće se buldožderom, kompaktora i prekriva slojem inertnog materijala kako ne bi dolazilo do stvaranja neugodnih mirisa).

KJKP 'RAD' d.o.o. Sarajevo jednom godišnje angažuje nezavisne agencije koje se bave ispitivanjem kvaliteta zraka i rezultati istraživanja pokazuju da zrak nije štetan po zdravlje. Naime radi se samo o neugodnim mirisima koje svaka deponija donekle mora imati. Prošle godine problem je bio u bušenju deponije i postavljanju sondi za otplinjavanje što je dovelo do izuzetno neugodnih mirisa. Nadamo se da se ovakva situacija više neće ponoviti, rekli su za Radiosarajevo.ba iz ovog poduzeća.

Deponija Smiljevići - undefined

Deponija Smiljevići

KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo je trenutno u proceduri dobivanja okolinske i vodne dozvole za deponiju Smiljevići.

"Trenutno se čeka da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo dostave dinamički plan o realizaciji spiska aktivnosti i mjera sa finansijskom procjenom za ulaganje i smanjenje emisija sa predviđenim završetkom aktivnosti, a u cilju zadovoljavanja uvjeta za ispuštanje tehnoloških, otpadnih voda u skladu sa navedenom Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u ukoliš i sisteme javne kanalizacije, te rokove u kome pravni subjekt mora realizovati pojedine aktivnosti i radove na sistemu za prikupljanje, tretman i ispuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent ili sistem javne kanalizacije. Ove dozvole sadržavat će niz mjera za smanjenje zagađenja deponije na okolinu koje će se realizovati u navedenom petogodišnjem periodu", rekli su nam iz "Rada".

Razlog nedobijanja okolinske dozvole do sada je nepostojanje sistema za prečišćavanje procjednih voda, pojasnila je za Radiosarajevo.ba stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.
 
"Naime, na deponiji se prikupljaju procjedne vode iz starog dijela deponije i novog (uređenog) odvojeno, pa se miješaju (?) i vode na tretman koji trenutno nije u funkciji", rekla je Čolović- Daul navodeći kako je sistem bio u funkciji samo 2-3 mjeseca.

Sarajevska deponija - undefined

CIN : Sarajevska deponija

"Inače sistem nije bio dizajniran za takvo opterećenje otpadnih voda, i zato se i pokvario. Dakle, trenutno se ispuštaju u potok neprečišćene vode. Postoje neka nastojanja, sastanci, pregovori, kao i pilot testiranja potencijalnih tehnologija tretmana. Te pilot tretmane provode kompanije koji su potencijalni dostavljači opreme, o svom trošku. Pitanje je kako će oni biti izabrani i ako se pokaže da je njihova tehnologija najpodesnija, jer uprava Deponije mora pratiti procedure Javnih nabavki koje su striktne u odabiru najjeftinije cijene (dakle, može se javiti i neko drugi i ponuditi manju cijenu)", rekla je Čolović-Daul.
 
Građani okupljeni oko Facebook grupe "Rješenje problema deponije" obraćali su se svim institucijama od lokalnog nivoa, mjesnih zajednica, Općine Novi Grad , nadležnih ministarstava: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, ministarstvo infrastrukture , Zavodu za javno zdravstvo, ombudsmenu za ljudska prava, Tuzilaštvu BiH, Federalnom ministarstvu, Skupštini Kantona, svim političkim strankama i predstavnicima istih.
 
Organizirali su i javnu raspravu u MZ Alipašin most 1 , kao i blokadu deponije 2016. i 2018, više okupljanja...

Deponija Smiljevići u Sarajevu - undefined

Protest građana kod deponije Smiljevići 

Protest građana kod deponije Smiljevići: Nemamo strpljenja, djeca su nam bolesna

"Odgovor i konkretno rješenje nismo dobili osim da se prebacuje odgovornost jednih sa drugih, a onda im je najlakše okriviti ljude koji tu žive jer su sami tako izabrali", rekla je Gojak-Vejo navodeći kako su na javnu raspravu bili pozvani svi oni koji trebaju da riješavaju ovaj problem od načelnika općine, uposlenika KJKP"RAD" i ministri.
 
"Došli su samo predstavnici preduzeća Rad koji su objasnili da nije sve do njih, već do vlade koja ne ulaže novac u njeno održavanje", rekla nam je Gojak-Vejo navodeći kako će uskoro ponovo posjetiti ministra Damira Filipovića da vide šta je ispunjeno i urađeno od njihovog posljednjeg susreta.
 
Općina Novi Grad u augustu 2018. godine tražila je od Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „Rad“ i nadležnih kantonalnih ministarstava prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, te komunalne privrede i infrastrukture da hitno riješe način odlaganja otpada na deponiji u Smiljevićima.

Reciklažno dvorište - undefined

Reciklažno dvorište na deponiji Smiljevići

Kako je navela stručnjakinja za okoliš Čolović-Daul, u skladu sa KEAP-om izgrađeno je još jedno reciklažno dvorište, ali nije jasno kako se određuju prioriteti investicija (koji projekt može najviše doprineti unapređenju stanja i kojim indikatorima se to dokazuje i prati). 

"Vijek deponije je još 6-7 godina i cilj je ići na smanjenje količina za odlaganje, vjerovatno se zato išlo sa još jednim reciklažnim dvorištem, no nema naznaka rješavanja otpadnih voda, kao ni sanacije dijela deponije u kojem je oštećena infrastruktura za prikupljanje otpadnog gasa", pojasnila nam je Čolović-Daul.
 
Već ranije smo pisali kako samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada.
 
Samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada
 
Da je situacija ista kao prije, potvrdila nam je stručnjakinja za okoliš Maja Čolović-Daul.
 
"Nije bilo dodatnih kredita, niti donatorskih sredstava za unapređenje stanja. Proveden je projekt finansiran od strane Švedske razvojne agencije SIDA, a izveden od strane Svjetske Banke “Solid Waste Management Technical Assistance for Capacity Building and Institutional Strengthening” (2016-2018) u iznosu od 2 miliona eura. Međutim taj projekt se fokusirao na izrade studija izvodljivosti, jačanje svijesti (ali ne provođenje kampanja, već samo koncipiranje istih), prikupljanje informacija o stanju i sl, ne i na nabavku opreme", rekla je za Radiosarajevo.ba Čolović-Daul.

NEMA KOMENTARA