Pitali smo / Opasan otpad - Gdje u Sarajevu (ne) smijete baciti stare sijalice, baterije...

18. 11. 2016. u 07:55:00 Hajrija Avdić

Shares:0

Iz svakog domaćinstva, osim svakodnevnog otpada iz kuhinje, kupatila... te kabastog otpada, iznosi se i zastarjela i pokvarena električna i elektronska oprema.

Stalni napredak društva uvjetuje ubrzani razvoj savremenih tehnologija što dovodi do sve veće proizvodnje i upotrebe različitih električnih i elektronskih uređaja i opreme bez kojih je svakodnevni život prosto nemoguće zamisliti.

Električna i elektronska oprema i uređaji (EE oprema) predstavljaju sve proizvode koji su za svoj pravilan rad u potpunosti zavisni od električne energije (od malih i velikih kućanskih aparata, do sijalica, alata...). Kada iz bilo kog razloga ova EE oprema postane neupotrebljiva, pretvara se u EE otpad i klasificira se u devet razreda o kojima se treba pobrinuti.

Prema mjestu nastanka, EE otpad dijeli se u dvije grupe:
- EE otpad nastao u domaćinstvu
- EE otpad nastao u industriji

U električni i elektronski otpad ubrajaju se i sklopovi i sastavni dijelovi, koji nastaju u privredi (industriji, obrtu i slično), zatim elektronski otpad iz domaćinstva.

"Elektronski i električni otpad ima karakter opasnog otpada i prema Zakonu o upravljanju otpadom ne može se miješati s drugim vrstama otpada. Zbog toga je potrebno da se s EE otpadom veoma pažljivo radi i da se njegova reciklaža obavi uz apsolutno poštovanje zakona o tretiranju EE otpada", rekli su za Radiosarajevo.ba iz KJKP RAD.

Na području Sanitarne deponije Smiljevići u Sarajevu ne postoji mogućnost odlaganja EE otpada jer KJKP RAD se bavi prikupljanjem i deponiranjem isključivo komunalnog otpada.

"U skorijoj budućnosti planira se implementirati projekt izgradnje reciklažnog dvorišta u sklopu sadašnje Sanitarne deponije Smiljevići, gdje će stanovnici moći predati osim komunalnog i druge vrste otpada, ali dinamika prihvata drugog otpada iz tog projekta će isključivo zavisiti od ulaganja Vlade Kantona i nadležnih Ministarstava", doznajemo u KJKP RAD.

No, postoji veći broj operatera koji se bave prikupljanjem EE otpada, a C.I.B.O.S. d.o.o. je prvo poduzeće u BiH koje je dobilo dozvolu za preuzimanje i recikliranje elektronskog i elektroničkog otpada (kompjutera, štampača, kopir-aparata i svih ostalih elektronskih i elektroničkih uređaja), u saradnji s operaterom sistema za elektronski i elektronički otpad za BiH poduzećem ZEOS d.o.o. Sarajevo.

Vlada KS - (ZA OBJAVU)Opasan otpad - Gdje u Sarajevu (ne) smijete baciti stare sijalice, baterije...

Izvor: Vlada KS

Spisak operatera koji se bave prikupljanjem EE otpada objavila je Vlada KS-a kroz Plan upravljanja otpadom KS-a za period 2015. - 2020. - pogledajte ga na ovom LINKU.

Vlada KS - (ZA OBJAVU)Opasan otpad - Gdje u Sarajevu (ne) smijete baciti stare sijalice, baterije...

Izvor: Vlada KS

U Sarajevu, pa i cijeloj Federaciji BiH, obaveza svakog pravnog i fizičkog lica je da se elektronski otpad zbrine prema zakonskim propisima, te da se takav otpad ne miješa s drugom vrstom otpada.

"EE otpad koji se prikupi na području BiH, s obzirom na to da nema razvijene prerađivačke industrije, može se u kraćem vremenskom periodu lagerovati na mjestima koja neće ugroziti zdravlje stanovništva ili ekosistem do njegovog transporta i krajnjeg mjesta na kojem će se EE otpad tretirati", ističu iz KJKP RAD.

Godišnje se u svijetu proizvede oko 50 miliona tona EE otpada, prema tim parametrima, svaki stanovnik Zemlje godišnje proizvede sedam ili osam kilograma EE otpada.

"Predviđanja nisu ni malo obećavajuća jer će se do 2017. godine količina EE otpada povećati za 30 posto s trenutnih 50 na 65 miliona, u nadolazećem vremenu morat ćemo se ozbiljnije pozabaviti ovim 'problemom'. S obzirom na to da EE otpad sadrži veći broj štetnih tvari koji prouzrokuju različite anomalije i nuspojave, kako je već rečeno, taj otpad ima karakteristike opasnog otpada i kao takav se mora posebno tretirati na način koji je propisan Zakonom i Pravilnikom o upravljanju elektronskim i električnim otpadom, a ujedno je prihvatljiv za životnu sredinu i ekološke sisteme generalno", naglašavaju iz KJKP RADA, te ističu za Radiosarajevo.ba:

"Sankcije postoje za pravna lica u visini od 1000 – 10.000 KM ako to pravno lice prekrši neku od propisanih odredbi iz Člana 116. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine FBiH" broj 38/09, 33/03)."

Štetne tvari koje se mogu naći u EE otpadu su:

- KADMIJ - Nalazi se u IR čitačima te otpornicima čipova. Oštećuje bubrege, kosti i taloži se u tijelu.

- ŽIVA - Nalazi se u svjetlosnim sijalicama, te ekranima. Oštećuje bubrege, šteti mozgu i razvoju fetusa.

- BERILIJ – Izrazito kancerogena tvar. Nalazi se u matičnim pločama.

- OLOVO – Nalazi se u monitorima. Štetno djeluje na živčani i reproduktivni sistem te koči mentalni razvoj djece i fetusa.

- HEKSAVALENTNI KROM - Koristi se kao zaštita od korozije. Uzrokuje oštećenja DNA i astmatični bronhitis.

- BARIJ - Koristi se u katodnim cijevima. Utječe na nateknuće mozga, oštećenje jetre, srca i slezene.

- PVC – Spaljivanjem plastike nastaje otrovni plin dioksin.

NEMA KOMENTARA