Rasprava / Da li će Europska unija ukinuti pomjeranje sata dva puta godišnje?

15. 08. 2018. u 14:33:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena, odnosno o ukidanju pomjeranja sata u svim zemljama Europske unije koje će trajati do sutra.

O tome se mogu izjasniti svi europski građani i države članice putem internetskog upitnika na službenim stranicama Europske komisije.

Zastupnici Europskog parlamenta još su u 2017. objavili istraživanje o pozitivnim i negativnim učincima ljetnog računanja vremena te su u februaru uputili poziv Komisiji za temeljnom analizom Direktive koja propisuje polugodišnje pomicanje sata, piše Jutarnji.hr.

Komisija se obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije - zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama. Ovakva odluka ne bi utjecala na odabir vremenskih zona, a svaka država članica i dalje bi sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena ili bi se, pak, opredijelili za još uvijek nepoznatu treću opciju.

Sama ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom fizičaru Benjaminu Franklinu koji je još 1784. zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s dnevnim svjetlom moglo donijeti uštedu energije. Ipak, ono je uvedeno tek 1916. u Njemačkoj, a ubrzo i u drugim europskim zemljama i SAD-u. 

Ljetno računanje vremena u bivšoj SFR Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Danas se ono primjenjuje u više od 60 zemalja diljem svijeta, a najraširenije je u Europi, Sjevernoj Americi i Oceaniji - Island, Rusija, Bjelorusija i Turska jedine su europske zemlje čiji građani ne pomiču svoje satove dva puta godišnje.

Pri samom uvođenju ljetnog računanja vremena, jedan od glavnih argumenata za pomicanje sata bila je ušteda energije. Nekoć je ona i bila zamjetna, no danas dolazi do skromne uštede od samo 0,5 do 2,5 posto budući da upotrebom kompjutera, televizora i ostalom tehnologijom ionako trošimo mnogo energije. Osim toga, duljim danom ljudi više vremena provode vani te se više kreću, što u svakom slučaju dobro utječe na zdravlje ljudi. Uz to, imaju i bogatiji društveni život i više troše, što pomaže gospodarstvu države.

Ipak, pomicanje sata na ljude utječe kao manji jet lag i ljudskom tijelu treba nekoliko dana da se prilagodi. Iz tog razloga lošije i kraće spavamo i slabija nam je koncentracija, što, osim na produktivnost na radnome mjestu, utječe i na pozornost prilikom vožnje ili prelaženja ceste, čime dolazi do većeg broja automobilskih nesreća, a istraživanja su pokazala da na dan pomicanja sata dolazi do 6,5 posto više nesreća. No, kada se ljudi napokon prilagode, ljetno računanje vremena i dulji dan u konačnici rezultiraju, kako pokazuju istraživanja, sa 13 posto manje nesreća i sedam posto manje krađa.

Osim ljudi, i životinje se teško prilagođavaju pomicanju sata budući da imaju precizan bioritam. Stoga su jedni od velikih protivnika pomicanja sata stočari. Krave navodno daju čak i po nekoliko litara mlijeka manje dok im se tijelo ne prilagodi novom računanju vremena. S druge strane, poljoprivrednicima se sviđa imati sat vremena danjeg svjetla više za rad u polju.

NEMA KOMENTARA