Analiza / Za Komšića su glasali i Hrvati - u Mostaru, Posušju, Širokom, Grudama...

08. 10. 2018. u 18:00:00 Faruk Vele

Shares:1844

 

Dok sada već bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, očekivano i otvoreno prijeti blokadama, tvrdeći da „ovo može izazvati neviđenu krizu“, prednost novog-starog člana kolektivnog šef države, Željka Komšića, sve je ozbiljnija.

Piše: Faruk Vele

Nakon prebrojanih skoro 81 posto glasova, jasno je da je Komšić dobio preko 177.000 glasova, odnosno skoro 53%, u odnosu na Čovića, koji ima 127.000 ili 37 posto podrške. 

Čovićeve prijetnje

„Ne možete Hrvatima birati legitimne predstavnike. To je put nazadovanja, to nije europski put. Vjerujem da će u bošnjačkom narodu biti dovoljno onih koji će shvatiti da ovo što su večeras uradili nije dobro“, rekao je u nedjelju navečer Čović.

Nažalost, poruke koju „prijateljima Bošnjacima“ Čović slao prethodnih mjeseci uopće nisu dobronamjerne i koketiraju sa veličanjem tzv. Herceg-Bosne iza koje su ostali užasni logori, zločini, urbicid..., što, posebno Bošnjacima u Hercegovini i srednjoj Bosni izaziva zebnju. Zaboravio je to Čović.

A da toga nije bilo, podrška Komšiću kao čovjeku koji ne dovodi u pitanje BiH i njezinu građansku, zajedničku budućnost svih njezinih građana i naroda, sigurno bi i podrška čelniku DF-a bila višestruko manja.

To, a ne želja za nametanjem predstavnika Hrvata, je opredijelilo građane s pravom glasa da podrže Komšića.

Kako je sinoć lucidno primijetio prof. dr. Slavo Kukić sa Ekonomskog fakulteta u Mostaru, očito je da Komšić nije jedini problem Čovića, već i sasvim jasna činjenica da iz godine u godinu, uprkos žestokoj mobilizaciji, pada podrška Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Cijeli jedan treći entitet mladih Hrvata otišao je iz Hercegovine, srednje i zapadne Bosne, te Posavine, upravo zbog politike HDZ-a, a ne Bošnjaka. Oni su danas u Njemačkoj i diljem Zapadne Evrope. Na sličan način kako Bošnjaci i Srbi odlaze zbog bezperspektivnosti prostora na kojima vladaju SDA ili SNSD.

To je, a ne nužno Komšić, bio razlog zašto je vrh HDZ-a sinoć bio vidno zabrinut. Posebno ukoliko dođu u poziciju eventualnog napuštanja vlasti i pozicija.

Kukić je, nadalje, primijetio da je na stranačkim skupovima HDZ-a bio manji odziv nego 2014. godine, te da u Mostaru, indikativno, nije održan tradicionalnih završni skup na otvorenom.

„Sve etno strukture gube podršku. Druga je stvar  koliko  su rezultati od sinoć valjani. No, ne osipaju se samo glasovi HDZ-a BiH, svi etnoonacionalisti gube podršku. To se nastoji sakriti, manipulirati. Tvrde da im ugled raste. Da je sve u ovoj zemlji uredu. Borimo se da ostanemo u vlasti, uprkos onome što vidimo oko sebe“, rekao je dr. Esad Bajtal,  politički analitičar.

Inače, Ustavom BiH je definirano da građani Federacije BiH biraju dva člana Predsjedništva, što omogućava Komšićevu poziciju u državnom vrhu.  Zato, kako je rekao i sam Komšić, bh. Hrvati nemaju nikakvog razloga strahovati zbog izbora tog bosanskog Hrvata u Predsjedništvo BiH.

„Prije izbora Dragan Čović je pokušao da ospori ovaj izborni koncept, ustavni koncept, pravni koncept  po kojem su izbori održani. I da izmjeni Izborni zakon na način koji je najviše odgovarao njemu. Budući to nije uspio, bilo je logično da kaže da ne želi učestvovati u ovom procesu. Pošto on to nije učinio, već se prijavio, to je bio trenutak kada on legitimira i legalizira izborni okvir, ustavni okvir jučerašnje izborne utakmice. Rekao je, uredu, prihvatam i ja ću se takmičiti“, istakao Bajtal.

Da je kojim slučajem pobjedio, pitao se Bajtal, da li bi Čović predao funkciju?

Da li bi rekao: 'Evo, ja sam  protiv ovog koncepta, bio sam cijelo vrijeme, hoću da budem principijelan, moralan i odreći ću se se poziciju u korist drugoplasiranog'. Da li bi on to učinio? Neka čitaoci procijene. Ako ne bi sebe isključio, onda ne treba da osporava Komšića. No, politika želi zbuniti ljude. Pragmatskom izbornom pričom žele sluditi građanstvo“, naglašava on.

Od Prozora do Neuma

Analiza dosadašnjih rezultata pokazuje da je Komšić dobio na hiljade glasova i u onim mjestima u kojima većinski žive bh. Hrvati i u kojima je HDZ BiH imao veliku podršku.

Tako je Komšić u Mostaru imao  6.826 glasova, u Vitezu 1335, Novom Tranviku 1559, Jajcu 1396, Busovači 1423, u Kiseljaku 907, Stocu, 856, Varešu 843, Orašju 553, Žepču 681, Prozoru i Livnu  po 400, a dobivao je, zanimljivo, glasove i u Čapljini, Ljubuškom, pa čak i u Posušju, Širokom Brijegu, Grudama, Domaljevcu, Tomislavgradu, Kreševu...

Zanimljivo, određen broj glasova dobio je i u Grahovu i u Drvaru, gdje pored Hrvata živi i dosta srpskog stanovištva. Sve to daje za  pravo nastojanju Komšića da se potvdi kao predsjednik svih građana.

On to svojim radom mora i dodatno naglasiti.

Upravo da bi razbio tvrdnje Čovića i sličnih koji, nažalost, nisu odmaknuli od politike HDZ-a iz devedesetih. Komšić bi zato svoj novi mandat trebao započeti iz Hercegovine, srednje Bosne i Posavine, koju su prodavali i Franjo Tuđman i politika HDZ-a BiH.

STATISTIKA

Dragan Čović je prvi put u Predsjedništvo BiH ušao 2002. godine sa 114.000 glasova.

Na Općim izborima 2006. godine u utrci za člana Predsjedništva BiH pobijedio je Željko Komšić sa osvojenih 116.602 glasa, dok je ostalih pet kandidata osvojilo blizu 175.000 glasova. Te godine kandidat HDZ BiH bio je Ivo Miro Jović sa osvojenih 76.681 glas.

Na Općim izborima 2010. godine Komšić je doslovno pomeo svoje protukandidate, i dobio povjerenje 337.065 glasača. HDZ-ova Borjana Krišto tada je osvojila 109.758 glasova, dok je ostalih pet kandidata osvojilo blizu 110.000 glasova.

Na Općim izborima 2014. godine predsjednik HDZ-a Dragan Čović pobijedio je sa 128.053 glasa, dok su njegova tri protukandidata imala blizu 120.000 glasova.

NEMA KOMENTARA