Surogat majčinstvo zabranjeno: Struka ne vidi problem, ali zakon da

S. H.
Surogat majčinstvo zabranjeno: Struka ne vidi problem, ali zakon da
Pixabay / Ilustracija
Surogat majčinstvo je, kao i u brojnim drugim zemljama, zabranjeno u Bosni i Hercegovini.

Iako je pojam "zamjenske majke" veoma popularan na zapadu, u našoj državi se o surogat majčinstvu malo govori, a još manje zna.

U posljednjih nekoliko godina u našoj zemlji zabilježen je ogroman pad nataliteta i ukupno niska stopa fertiliteta. Prema podacima stručnjaka iz oblasti zdravstva, na nivou Europske unije do 15 posto svih parova (bračnih i vanbračnih) imaju problem s dobijanjem potomstva prirodnim putem. U BiH se zbog posljedica rata ta brojka penje i do 20 posto.
 
U zemljama regije već je donesen Zakon o potpomognutoj oplodnji, ali u BiH još uvijek nije usvojen.

Nacrtom zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, koji je usvojila Vlada FBiH i Parlament FBiH, surogat majčinstvo je zabranjeno.

U Federaciji Bosne i Hercegovine surogat majčinstvo trenutno nije regulirano zakonima iz oblasti zdravstva, te samim tim ne postoje pravne pretpostavke za obavljanje ove metode na području Federacije BiH, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba iz Federalnog ministarstva za zdravstvo, a istu situaciju imamo i u Republici Srpskoj.

Pravnog osnova za legaliziranje surogat majčinstva nema ni u većini zemalja regije, dok je jedina Makedonija legalizirala surogat majčinstvo. 

Prema Zakonu o surogat majčinstvu u Makedoniji, surogat majka može biti žena od 25 do 50 godina, koja ima bar jedno svoje dijete, mora biti makedonska državljanka, dobrog psihičkog i općeg zdravstvenog stanja.

Pravo na surogat majku ima bračni par, državljani Makedonije, u situacijama kada žena ima urođeni nedostatak materice ili anomalije na materici koje sprečavaju da ostane u drugom stanju.

Sa surogat majčinstvom struka nema nikakvih problema, već zakonodavstvo, rekao je za naš portal ginekolog  prof. dr. Kenan Drljević.

Drljević smatra kako bi zakonodavac trebao omogućiti partnerima koji naprimjer nemaju jajnu ćeliju ili nekih drugih problema s oplodnjom, da za njih neko drugo tijelo iznese trudnoću. Time bi, smatra on, zakon pomogao parovima da ostvare esencijalno pravo da imaju dijete.

Također, prof. dr. Drljević smatra da bi surogat majčinstvo doprinijelo poboljšanju stope nataliteta i feritiliteta.

Kako je naveo naš sagovornik, pacijenti koji dolaze kod njega u ordinaciju raspituju se o mogućnostima surogat majčinstva, što je slučaj i kod njegovih kolega, nakon čega oni parove koji su zainteresirani upućuju u centre i države van BiH u kojima je ono legalno. Najčešće su to centri u zemljama Zapadne Europe.

Surogat majke nisu dozvoljene u BiH, ali žene iz naše zemlje nude tu uslugu na jednoj od najvećih svjetskih internet stranica za pronalazak surogat majki. Među njima su Hana iz Zvornika, Marjana i Dana iz Banje Luke, Enesa iz Cazina, te JAS iz Bihaća.

O surogat majčinstvu postoje i određene moralne i etičke dileme. 

Vijeće za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donijelo je 2014. godine fetvu (propis) o biomedicinski potpomognutoj oplodnji opredijelivši se da je, bez obzira na to da li je riječ o unutartjelesnoj ili vantjelesnoj homolognoj oplodnji, ona dozvoljena bračnim parovima, ali da je muslimanima zabranjeno surogat-majčinstvo.

Drugim riječima, svi oni koji su vjernici ne smiju vršiti vantjelesnu oplodnju (in vitro) jajne ćelije supruge sjemenom ćelijom njenog muža, a zatim unijeti oplođenu jajnu ćeliju u matericu žene koja dobrovoljno nosi i rađa dijete ovom bračnom paru.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije