Šuga u BiH nije iskorijenjena, 819 oboljelih ove godine

S. H.
Šuga u BiH nije iskorijenjena, 819 oboljelih ove godine
Šuga ili svrab već godinama nije iskorijenjena ni u Bosni i Hercegovini.

U zadnjih 5 godina, u Federaciji BiH se godišnje prijavi prosječno oko 990 oboljelih od šuge, rekli su za Radiosarajevo.ba iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo navodeći kako je 2012. godine broj oboljelih bio 864, 2013. - 1085, 2014. - 1463, 2015. - 1148, 2016. - 1081.

Kako su naveli iz Zavoda, u prvih 11 mjeseci 2017. godine prijavljeno je  819 oboljelih, znatno manje u odnosu na isti period prethodne godine.

U Federaciji BiH se ova zarazna bolest obavezno prijavljuje prema „Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti“.

Podaci Zavoda su zvanični, ali nisu u potpunosti relevantni jer se mnogi oboljeli ne liječe, a i većina onih koji se obrate liječniku samo navodeći simptome bolesti dobiju lijek i upisuju se u registar oboljelih bez posebne dijagnostike.

Svrab je bolest površinskog sloja kože koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var. hominis, pojasnili su nam iz Zavoda.                       

Najčešći izvor zaraze je zaražen čovjek, odnosno njegova koža. Prenosi se nakon dužeg kontakta sa osobom koja ima svrab. Prijenos je moguć preko odjeće, posteljine, rublja koje su koristile osobe zaražene ovim parazitom. Prenošenje zaraze spolnim putem također je često, ali je ovaj rizik nešto manji nego kod spavanja u istome krevetu.

Veliku važnost u brzini prenošenja ove bolesti ima nizak higijenski standard i gustoća smještaja, ipak, redovito održavanje higijene ne sprečava prijenos svraba u slučaju kontakta sa zaraženom osobom.

Kod teških oblika bolesti (koji kod nas nisu prijavljeni) prijenos je moguć i tokom kraćeg kontakta sa oboljelim.

Glavni simptomi infekcije su intenzivan svrbež (posebno noću), te pojava crvenog osipa na prstima, koži između prstiju, stražnjim stranama ruku, laktovima, petama, u pazušnim jamama, oko struka, a mogu se proširiti na gotovo bilo koji dio tijela, uključujući dojke, spolne organe i regiju oko anusa. Lice kod odraslih osoba, uglavnom, nije zahvaćeno. Karakterističan znak infekcije su kanalići u obliku tankih, zavojitih i ljuskastih linija dugačkih nekoliko milimetara. 

Ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom (poput oboljelih od AIDS-a ili pacijenata na imunosupresivnoj terapiji) češće razvijaju rjeđi, ali puno ozbiljniji oblik svraba kojeg odlikuju zadebljanja kože u kojima se nalaze hiljade uzročnika.

Liječi se lokalnim preparatima i samo ponekad lijekovima koji se uzimaju peroralno. Ako se bolest prepozna i s liječenjem počne kod prvih kliničkih znakova, bolest je relativno laganog toka i prognoza ove infekcije je dobra, bez komplikacija. Oboljele osobe sa oslabljenim imunitetom zahtijevaju agresivniji terapijski pristup.

U provođenju terapije nužno je strogo se držati liječničkih uputa i svih mjera prevencije (pranje odjeće u vrućoj vodi nakon završetka terapije, također i posteljine i ručnika koji su bili u upotrebi tokom terapije. Predmeti koji se ne mogu prati, trebaju se držati vani i zračiti 7 dana.

Također, u sprečavanju ponovne zaraze nužno je da se svi članovi porodice i spolni partneri (čak i ako nemaju nikakvih simptoma infekcije) istodobno liječe.

Bolest ne ostavlja trajni imunitet, te se može ponovo oboljeti.

Ova bolest pogađa ljude svih rasa i društvenih slojeva i pojavljuje se na svim kontinentima i u svim državama svijeta. Godišnje se u svijetu prijavi oko 300 miliona oboljelih od svraba.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije