Posljednji preliminarni rezultati: Izetbegović, Komšić i Radmanović
Radiosarajevo.ba
Prema posljednjim četvrtim preliminarnim rezultatima koje je jutros objavila Centralna izborna komisija izbora 2010. za članove Predsjedništva BiH.
U izboru za bošnjačkog i hrvatskog člana predsjedništva prema podacima napravljenim na uzorku od 92,22 % obrađenih glasova, od kojih je 69.892 nevažećih listića, najviše glasova dobio je:
Bakir Izetbegović sa 150.129 ili 34,82%
a slijede ga:
Fahrudin Radončić sa 132.522 ili 30,74%
Haris Silajdžić sa 107.168 24,86%
Za člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda naroda najviše glasova dobio je:
Željko Komšić sa 313.692 60,99%
a slijede ga:
Borjana Krišto sa 100.210 19,48%
Martin Raguž sa 55.092 10,71%
Za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda najviše glasova na uzorku od 90% obrađenih biračkih mjeta uz 56.131 nevažećih listića dobio je
Nebojša Radmanović sa 266.850 49,90%
a slijedi ga
Mladen Ivanić sa 250.847 46,91%
Donosimo kratke biografije i podatke o novoizabranim članovima predsjedništva, po istraživanju koje je uoči izbora 2010 objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), te na osnovu podataka koje su predočili Centralnoj izbornoj komisiji:
U izboru za bošnjačkog i hrvatskog člana predsjedništva prema podacima napravljenim na uzorku od 92,22 % obrađenih glasova, od kojih je 69.892 nevažećih listića, najviše glasova dobio je:
Bakir Izetbegović sa 150.129 ili 34,82%
a slijede ga:
Fahrudin Radončić sa 132.522 ili 30,74%
Haris Silajdžić sa 107.168 24,86%
Za člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda naroda najviše glasova dobio je:
Željko Komšić sa 313.692 60,99%
a slijede ga:
Borjana Krišto sa 100.210 19,48%
Martin Raguž sa 55.092 10,71%
Za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda najviše glasova na uzorku od 90% obrađenih biračkih mjeta uz 56.131 nevažećih listića dobio je
Nebojša Radmanović sa 266.850 49,90%
a slijedi ga
Mladen Ivanić sa 250.847 46,91%
Donosimo kratke biografije i podatke o novoizabranim članovima predsjedništva, po istraživanju koje je uoči izbora 2010 objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), te na osnovu podataka koje su predočili Centralnoj izbornoj komisiji:
Željko (Marko) Komšić je rođen 20. januara 1964. godine u Sarajevu gdje i danas živi. Osnovnu školu "Bane Šurbat" na Grbavici završio je 1979. godine, nakon čega upisuje III Gimnaziju u Sarajevu. Maturirao je 1982. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1988. godine. Završio je i Georgetown Leadership Seminar pri Walsh School of Foreign Service, Georgtown University, Washington.
Po završetku fakulteta obavljao je privremene poslove preko studentskog servisa. U 1992. godini radio je kao pravnik u Zavodu za mirovinsko osiguranje Bosne i Hercegovine (BiH). Za vrijeme rata bio je član Armije BiH i odlikovan je najvišim ratnim odlikovanjem - "Zlatni ljiljan". U vojsci je dobio čin natporučnika i na vlastiti zahtijev je demobilisan početkom 1996. godine. Od 1996. do 1998. godine radio je u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH (FBiH). Od 1997. godine aktivno je angažiran u Socijaldemokratskoj partiji (SDP). Od 2003. godine obavlja dužnost potpredsjednika Stranke.
Od 1998. do 2000. godine obavljao je dužnost predsjednika Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Na izborima 2000. godine, sa osvojenih 4.477 glasova, izabran je za vijećnika, potom i za načelnika općine Novo Sarajevo, gdje ostaje na dužnosti do jeseni 2001. godine. Nakon uspostave diplomatskih odnosa BiH sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ), 2001. godine postavljen je na dužnost prvog izvanrednog i opunomoćenog ambasadora BiH u Beogradu. U proljeće 2003. godine dao je ostavku na dužnost ambasadora BiH u SRJ u znak neslaganja sa, kako navodi u službenoj biografiji, nacionalističkim konceptom vlasti u BiH.
Komšić tokom kampanje za ove izbore; Foto: Facebook
Nakon napuštanja mjesta ambasadora, Komšić je tokom 2003. godine radio kao direktor preduzeća Revicon d.o.o. Sarajevo, nakon čega preuzima dužnost zamjenika gradonačelnika Grada Sarajeva i na toj poziciji ostaje do Lokalnih izbora 2004. godine kada je sa 7.142 osvojena glasa izabran za načelnika općine Novo Sarajevo. Godine 2006. kandidovao se za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i izabran je sa 116.062 glasa. Predsjedničku dužnost počeo je obavljati u oktobru 2006 godine, kao najmlađi izabrani član Predsjedništva u historiji BiH. Oženjen je suprugom Sabinom i imaju kćerku Lanu.
Imovinski karton Željka Komšića
.....
Bakir (Alija) Izetbegović, rođen 28. juna 1956. godine u Sarajevu, poslanik je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) i član predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA). Ovog proljeća je izgubio u utrci za predsjednika partije.
U periodu od 1982. do 1991. godine radio je kao konsultant u firmi Konsalting u Sarajevu, a potom do 2003. godine obavljao dužnost direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo. Angažiran je kao koordinator izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu. Također je radio kao konsultant u izgradnji BBI Centra u Sarajevu.
Od 1995. do 1997. godine bio je član upravnog odbora Fudbalskog kluba Sarajevo, od 1997. do 2000. godine član upravnog odbora košarkaškog kluba Bosna, od 1999. do 2003. godine član upravnog odbora Humanitarnog društva Merhamet, od 2000. do 2002. godine član Sabora Islamske zajednice BiH.
Od 1992. do 2003. godine bio je član Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Obnašao je niz visokih stranačkih dužnosti, uključujući i funkciju potpredsjednika SDA od 2003. do 2009. godine.
Od 2000. do 2002. godine bio je poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo. U periodu od 2002. do 2006. godine bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Od 2006. godine je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Tokom rata bio angažovan kao lični sekretar svog oca Alije Izetbegovića, predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Diplomirao je 1981. godine na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i govori engleski jezik.
U suvlasništvu sa suprugom Sebijom posjeduje voćnjak od 1.425 metara kvadratnih i kuću na Poljinama kod Sarajeva, kao i petoiposoban stan od 134 metra kvadratna u ulici Nusreta Fazlibegovića u Sarajevu. Vlasnik je i garaže od 15 metara kvadratnih. Na stan je podignuta hipoteka za kredit u iznosu od 50.000 KM.
U imovinskom kartonu iz 2006. godine naveo je da posjeduje automobil vrijedan 30.000 KM ali ne i njegovu marku. Nije precizirao ni auto supruge, osim da je vrijedno 40.000 KM. Četiri godine ranije, oboje su imali automobile vrijedne po 20.000 KM.
U imovinskom kartonu iz 2002. godine, Izetbegović je naveo da njegova supruga ima kredit u iznosu od 10.000 KM koji je trebao biti otplaćen 2005. godine. Četiri godine kasnije prijavio je kredit u iznosu od 20.000 KM sa rakom dospijeća u junu 2008. godine, kao i da je njegova supruga uzela 50.000 KM kredita sa rokom dospijeća 2012. godine.
Izetbegović je prijavio da je u periodu od jula 2005. do juna 2006. godine zaradio 24.000 KM plate kao zastupnik u Parlamentu FBiH, te 30.000 KM od BBI banke. Njegova supruga, inače ginekolog, prijavila je da je u istom periodu zaradila 20.000 KM kao zaposlenik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Prema podacima Centara civilnih inicijativa (CCI), Izetbegović u Parlamentu BiH prima prosječnu mjesečnu plaću u iznosu 6.230 KM. Nešto više od 1.000 KM tog novca daje u dobrotvorne svrhe. Izetbegovići imaju kćerku Jasminu. (CIN)
......
Nebojša (Drago) Radmanović, rođen 5. februara 1949. godine u Gračanici, član je Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Na ovu funkciju je izabran nakon Općih izbora 2006. godine. Predsjednik je Izvršnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Bio je direktor Arhiva Bosanske Krajine i Arhiva Republike Srpske (RS), direktor Narodnog pozorišta u Banjoj Luci, direktor i glavni i odgovorni urednik novina GLAS, predsjednik Izvršnog odbora grada Banje Luke, poslanik u Narodnoj skupštini RS i ministar uprave i lokalne samouprave u Vladi RS.
U imovinskom kartonu iz 2002. godine, Radmanović je prijavio da posjeduje stan vrijedan 100.000 KM. Naveo je i zemljište u BiH vrijedno 10.000 KM ali ne i lokaciju, automobil vrijedan 30.000 KM i garažu vrijednu 20.000 KM.
Njegova ukupna primanja (plata i paušal) od augusta 2001. do jula 2002. godine iznosila su 26.500 KM. Vrijednost njegove imovine narednih godina je vidljivo porasla. U imovinskom kartonu iz 2006. godine naveo je da je u periodu od marta do jula 2006. godine primio platu u iznosu 10.350 KM. U periodu od januara do jula 2006. godine primio je i naknade u iznosu 3.600 KM.
Prijavio je da je vrijednost njegovog stana porasla na 200.000 KM. Ponovo je prijavio zemljište u vrijednosti 10.000 KM, te garažu vrijednosti 10.000 KM. Osim toga prijavio je još jednu kuću koju njegova supruga posjeduje u BiH u vrijednosti 100.000 KM i stan u Crnoj Gori koji je naslijedila i koji prema njegovoj procjeni vrijedi 50.000 u nenaznačenoj valuti.
Iz katastarske dokumentacije se vidi da Radmanović posjeduje trosoban stan veličine 115 metara kvadratnih i garažu veličine 17 metara kvadratnih u ulici Jovana Dučića u Banjoj Luci. Zemljište koje je naveo u imovinskom kartonu je veličine 320 kvadratnih metara i nalazi se u Čelincu. Njegova supruga Dijana je vlasnica stambene zgrade površine 81 metar kvadratni i dvorišta površine 360 metara kvadratnih u Banjoj Luci.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su također otkrili da je Radmanović suvlasnik kuće površine 48 metara kvadratnih i dvorišta površine 371 metar kvadratni u Banjoj Luci. Njegova supruga također posjeduje i njivu površine 334 metra kvadratna u Banjoj Luci. Kao član Predsjedništva BiH, Radmanović prima osnovnu mjesečnu platu u iznosu 4.981 KM, uvećanu za 0,5 posto za svaku godinu staža. Uz to ima pravo na topli obrok od 8 KM dnevno, te 400 KM mjesečno kao naknadu za odvojeni život. Radmanović ima dvije kćerke, Anu i Borjanu. (CIN)
.....
Fahrudin (Kadrija) Radončić je rođen 24. maja 1957. godine u Ivangradu u Crnoj Gori. U svojoj biografiji je naveo da je politički aktivan od mladosti, te da je 1988. godine smijenjen sa mjesta izvršnog sekretara Republičke organizacije Saveza komunista u Titogradu.
Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u 19. godini života, a sa 23 godine postao je urednik omladinskog republičkog lista Crne Gore "Omladinski pokret" iz Titograda. Od 1989. do početka rata u BiH -1992. godine je radio kao crnogorski dopisnik zagrebačkog tjednika "Danas." Radončić je 1990. objavio knjigu "10.000 dana robije", odnosno, biografiju Adema Demaćija, Albanca, koji je u zatvorima bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proveo 28 godina zbog borbe za kosovsku samostalnost. Iste godine, on se iz Podgorice preselio u Sarajevo gdje je 1991. osnovao Izdavačku kuću "Avaz". Bio je pripadnik Armije BiH od 1992. do 1993. godine, kao član Kabineta Sefera Halilovića, načelnika Štaba vrhovne komande.
U oktobru 1993. godine je u Sarajevu pokrenuo sedmični list "Bošnjački avaz." Dvije godine kasnije, 2. oktobra 1995. godine, pokrenuo je dnevne novine "Dnevni avaz". Radončić je u jesen 2009. godine u intervjuu za zagrebački tjednik "Nacional" izjavio da je sam „Dnevni avaz“ kompaniji donio prihod od pola milijarde KM. „Avaz“, također, izdaje sedmične magazine Azra, Express, Sport, Global i desetak drugih izdanja, a Radončić je vlasnik i Televizije Alfa.
Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB BiH) registrovao je 30. oktobra 2009. godine. Za predsjednika ove stranke Radončić je izabran na njenom Prvom kongresu -5. juna 2010. godine u Sarajevu.
.jpg)
Foto: Facebook
Prvu poslovnu zgradu za potrebe „Avaza“ Radončić je sagradio 2000. godine na Alipašinom Polju u Sarajevu. Ovaj objekat prodao je Hypo Alpe-Adria-Bank, a 2004. godine je na temeljima bivšeg poslovnog objekta „Oslobođenje“ u sarajevskom naselju Nedžarići izgradio novo poslovno sjedište „Avaza“ u sklopu kojeg se nalazi Hotel "Radon plaza". Radončić je 2007. godine dobio javno priznanje Kantona Sarajevo za izgradnju. U 2009. godini izgradio je "Avaz Twist Tower" koji je sa 40 spratova i 175 metara visine najviša zgrada u Sarajevu. Sjedišta „Avaza“ i SBB-a danas se nalaze u ovom objektu. Radončićev Avaz je sa privatnom kompanijom Robot iz Sarajeva ove godine počeo izgradnju poslovnog "Avaz-Robot centra" na platou stare željezničke stanice u centru Tuzle. Radončić je najavio da će izgradnja ovog objekta koštati 50 miliona KM. Građevinsko zemljište površine 6.490 metara kvadratnih, Avaz je na javnom tenderu 2007. godine kupio od Općine Tuzla za 7.823.320 KM. Prema Rješenju o urbanističkoj saglasnosti, Avaz bi trebao izgraditi dva poslovna objekta ukupne bruto razvijene površine od 31.620 kvadrata.
Radončić se na Općim izborima 2010. godine u BiH kandidovao za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. U imovinskom kartonu iz 2010. godine prijavio je da je tokom 2009. i u prvih sedam mjeseci 2010. godine zaradio približno 27.000 KM plaće, što je u prosjeku 1.421 KM mjesečno. U kartonu je naveo i prihod na ime dividende u iznosu od 500.000 KM. Prijavio je i da se u njegovom vlasništvu nalazi Grupacija "Avaz", ali nije naveo njenu vrijednost niti broj firmi koje je čine. Naveo je da ne postoji oficijelna procjena vrijednosti spomenute grupacije, ali da ona svakako vrijedi više stotina miliona KM.
Prema sudskoj dokumentaciji, Radončić je stopostotni vlasnik preduzeća Avaz d.o.o. iz Sarajeva koje je registrovano kao Društvo za nekretnine, hotelijerstvo, ugostiteljstvo i trgovinu. Kapital ovog preduzeća je 13.920.000 KM. U Radončićevom vlasništvu nalazi se i Društvo za izdavačku i štamparsku djelatnost Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo, sa kapitalom od 818.150 KM. Avaz-roto press ima svoje podružnice u Banjoj Luci, Brčkom i Bijeljini.
Ovaj političar je vlasnik 22,0995 posto kapitala Grafičko-izdavačke kuće OKO iz Sarajeva. Radončićeve firme „Avaz“ i „Avaz-roto press“ imaju 52,9101 posto, odnosno 17.2590 posto vlasničkog udjela u ovom preduzeću. U vlasništvu „Avaza“ nalazi se i 7,3019 posto kapitala preduzeća „Prosperitet“ iz Sarajeva.
Radončić je, pet godina starijoj sestri Raziji Fehratović, 22. jula 2009. godine darovao 96,7972 posto udjela u vlasništvu Dječije i omladinske štampe d.d. iz Sarajeva.
U imovinskom kartonu iz 2010. Radončić je prijavio da je vlasnik kuće od 240 metara kvadranih koju je procijenio na 350.000 KM. U kartonu, također, piše da je njegova supruga Azra u prošloj godini i prvih sedam mjeseci 2010. godine primila plaću u ukupnom iznosu od 25.000 KM, te da je vlasnica kuće od 250 kvadratnih metara čiju vrijednost je procijenila na 200.000 KM. Azra Radončić je, također, vlasnica 50.000 metara kvadratnih zemljišta čiju vrijednost je procijenila na 200.000 KM.
Oženjen je Azrom Radončić. Otac je troje djece: Isaka, Irhada i Farisa. Osnovnu i srednju školu završio je u Titogradu (Podgorici). Nema završen fakultet. U svojoj biografiji je naveo da je politički aktivan od mladosti, a bio je i u članstvu Saveza Komunista. Od 1980 radio je u omladinskom listu Omladinski pokret u Titogradu; od 1989 do 1992. bio je novinar magazina Danas; 1991 osnovao je izdavačku kuću Avaz; od 1992 radio je u Kabinetu načelnika štaba Vrhovne komande pri Armiji BuH, a 1993. pokreće novinu Bonjački Avaz. 1995. pokreće Avaz, a od 2010 je politički aktivan - Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (CIN)
Ovo je CIK-u prijavljena imovina Fahrudina Radončića:
...........
Mladen (Ljubomir) Ivanić je rođen u Sanskom Mostu 16. septembra 1958. godine. Trenutno je zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Od 2001. do 2003. godine je bio premijer Republike Srpske (RS), a potom, od 2003. do 2007. godine ministar vanjskih poslova BiH.
Ivanić je osnivač Partije demokratskog progresa (PDP) i njen predsjednik od 1999. godine.
Živi u Banja Luci od 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci 1981. godine. Magistrirao je 1984. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu gdje je i doktorirao 1988. godine. Postdoktorske studije završio je na Univerzitetu u Manhajmu u Njemačkoj i Glazgovu u Velikoj Britaniji. Govori engleski i njemački.
Političku karijeru počinje 1988. godine kada je bio član predsjedništva Republike BiH.
Od imovine je 2006. godine prijavio da posjeduje stan u Banjoj Luci veličine 95 metara kvadratnih. Procijenio je njegovu vrijednost na 130.000 KM. Ivanić posjeduje i dio vikendice veličine 40 kvadratnih metara u Crnoj Gori čiju je vrijednost procijenio na 30.000 KM. Također je prijavio 50.000 KM ušteđevine i kredit od 20.000 KM koji treba vratiti 2011. godine. U periodu između jula 2005. i juna 2006. godine Ivanić je zaradio 31.000 KM plate, te 4.000 KM naknade za rad na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.
Njegova supruga Gordana je u istom periodu zaradila 25.348 KM. U njenom vlasništvu je i stan veličine 45 metara kvadratnih u Srbiji vrijedan 53.000 eura. Ivanić je u imovinskom kartonu naveo da je njegova supruga imala kredit u iznosu od 15.000 KM koji je istekao 2008 godine. Bračni par Ivanić ima kćerku Jelenu i sina Vladimira.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili da njegova kćerka Jelena posjeduje dvosobni stan veličine 47 metara kvadratnih u Banja Luci. Na stan je stavljena hipoteka u visini 90.000 KM. Sud BiH ga je 2008. godine osudio na 18 mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi dok je obnašao funkciju premijera RS. Ivanić se žalio na presudu. Prema presudi, Ivanić je donio odluku kojom se odobrava vanredna sječa šume, te je tako oštetio Šumsko gazdinstvo Ribnik i Općinu Ribnik u iznosu od 178.816 KM. Prema dopisu Sektora za odnose sa javnošću Parlamenta BiH, Ivanićeva mjesečna primanja iznose 4.184 KM plate, 747 KM paušala, 400 KM naknade za odvojeni život, te 500 KM zakupnine za stan. To iznosi u totalu 5.831 KM mjesečno. Od marta do jula ove godine, Ivaniću je isplaćeno 3.290 KM na ime naknada za posjetu porodici. Osim toga, u istom periodu mu je isplaćeno dodatnih 3.188 KM naknada za rad u komisijama. Osim toga, Ivaniću se isplaćuje 8 KM dnevno za topli obrok, te 580 KM regresa za godišnji odmor. (CIN)
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
