Milica Marković: Moguće je da će Opći izbori u BiH biti odgođeni do 2020.

Sigurno da Vijeće Evrope ne gleda blagonaklono na činjenicu da Bosna i Hercegovina ni do sada, nakon osam godina, nije ispunila presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, rekla je u intervjuu za AA Milica Marković, članica delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PS Vijeća Evrope i članica Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH.

Podsjetila je da je presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga donesena krajem decembra 2009. godine, te da su bili intenzivirani razgovori o promjeni Ustava BiH u tom segmentu za izbore 2010. godine. Istakla je da su se međuvremenu dogodile neke nove presude, kao ona u slučaju "Zornić i Pilav", a koje nisu implementirane ili su u manjoj mjeri implementirane.

"Ali, nije nijedna presuda kao Sejdić-Finci, koja zahtijeva promjenu Ustava BiH. Vijeće Evrope ima Komitet za praćenje presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se periodično sastaje i pravi izvještaj o tome koje su zemlje ispunile svoju obavezu kao članice Vijeća Evrope, a koje nisu. BiH se redovno vodila na listi zemalja koje nisu implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava. Mi smo posljednji put čuli priču, odnosno stav Vijeća Evrope koji je bio prilično rigorozan, u oktobru 2013. godine kada je bio posljednji izvještaj Monitoring komiteta o BiH, jer je ona zemlja pod monitoringom u Vijeću Evrope", navela je Marković. 

Istakla je da će uslijediti novi izvještaj u januaru 2018. godine na plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope kada će se izvjestioci izjasniti također i o neprovođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u BiH. 

"Mislim da će stav i odnos Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope biti sasvim negativan u pogledu te činjenice. Ali, treba reći jednu drugu stranu da BiH, ipak, nije zemlja koja je najdrastičniji primjer neimplementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava. Postoje zemlje koje imaju daleko, daleko veći broj neimpelemntiranih presuda. Recimo, Rusija nije implementirala 2.500 presuda Evropskog suda za ljudska prava. Za BiH je to daleko, daleko manji broj", poručila je Marković. 

Vijeće Evrope bi opet moglo kritikovati BiH

Navodi da je nedavno vidjela spisak zemalja u Vijeću Evrope koje nisu implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava te da sve one imaju daleko veći broj presuda koje se ne implementiraju u odnosu na BiH. 

"Naravno, jedan dio tih zemalja opravdanje za to nalazi u nemogućnosti da se one implementiraju prema važećem zakonodavstvu u toj zemlji, što implicira ili izmjene zakona, a u nekim čak i izmjene ustava kao što je to slučaj sa BiH", navodi Marković. 

A, prema izvještaju koji je bio na razmatranju u PS Vijeća Evrope u oktobru 2013. godine glavna izvjestiteljica za BiH, zastupnica iz Norveške, kaže Marković, je striktno tražila u prijedlogu rezolucije da se BiH suspenduje do daljnjeg, odnosno do trenutka dok ne implementira presude, naročito presudu Sejdić-Finci. 

"Onda se zahvaljujući velikom angažmanu nekoliko članova naše delegacije, koji su se veoma marljivo i silno angažovali oko toga, uspjelo da taj njen izvještaj oborimo i da se na kraju donese preporuka Vijeća Evrope koja ima daleko manju težinu nego što ima rezolucija za koju se glasa po osnovu izvještaja. Preporuka je donesena sa napomenom da se BiH obavezuje da u narednih godinu dana, od oktobra 2013. do oktobra 2014. godine, kada su ponovo bili izbori, implementira tu presudu i da joj se to ostavlja kao neki rezervni rok, odnosno još jedna šansa se daje da ona ispuni svoju obavezu kao članica. Tada je navedeno da će u suprotnom ili po sljedećem izvještaju Monitoring komiteta ili u oktobru 2014. Vijeće Evrope ponovo razmatrati to i donijeti svoj novi stav, odnosno konačan stav u vezi sa tim problemom", naglasila je Marković. 

Naglašava da se u oktobru 2014. nije desila ponovna rasprava o tome iako ni do oktobra 2014. BiH nije ispunila tu obaveza, a nije bilo ni novog izvještaja. Tek sljedeći, novi izvještaj, u odnosu na onaj iz oktobra 2013., kaže, a radi se o onom koji će biti na razmatranju u januaru 2018. godine tretira to pitanje.

"Mada je praksa da se izvještaj Monitoring komiteta pripremaju i razmatraju svake dvije godine, to se nije desilo. Kod BiH je prošlo četri godine od posljednjeg izvještaja, do ovoga sada koji je aktuelan. Mislim da će sigurno izvjestioci, a ja sam već vidjela preliminarni izvještaj, to tretirati, iako je izvještaj imao neke faze dorađivanja i izmjena, jer je trebala i naša delegacija da dostavi svoje primjedbe, odnosno prijedloge u amandmanskoj fazi na taj izvještaj. No, nezaobilazno će biti da se izvjestioci izjasne o toj činjenici i naravno da Vijeće Evrope, odnosno Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, uzme sve ovo u obzir. A, kakav će ona stav na kraju donijeti, to ćemo vidjeti", poručila je Marković. 

Upitan kandidacijski status BiH u EU

U pogledu odluke Ustavnog suda BiH ukoliko bi se desilo da se ne postigne izmjena Izbornog zakona BiH i da se izbori u oktobru iduće godine održe po važećem Izbornom zakonu BiH Marković je istakla da smatra da bi se situacija dodatno zakomplikovala u BiH. 

To posebno, navodi, potencira HDZ BiH te kaže da je njihova tvrdnja, vjerovatno, na osnovu mišljenja stručnjaka i pravnika koji su na tome radili i dodaje "i da se održe izbori u oktobru iduće godine, rezultati se neće moći implementirati". Navodi kako je već ukazano da će cijela BiH biti drugi Mostar. 

"To bi bila vrlo negativna slika koja bi se poslala i u Vijeće Evrope i uopšte prema Evropskoj komisiji kao još jedan dokaz da je BiH potpuno disfunkcionalna zemlja i tek tada mislim da bi došlo do odlaganja na duži vremenski period bilo kakvih razgovora o dobijanju statusa kandidata u EU", kaže Marković. 

Smatra da i u ovom trenutku neimplementacije presude Sejdić-Finci, komplikacija oko izmjena Izbornog zakona BiH, naravno, i neke druge diskutabilne stvari u BiH zapravo već stoje kao određeni problemi u priči o dobijanju statusa kandidata BiH, odnosno rješavanju aplikacije koju je BiH podnijela Evropskoj komisiji. 

"Ako bi se desilo da se tu ništa ne uradi, na izmjenama Izbornog zakona BiH, postoji varijanta o kojoj se priča i Parlamentarnoj skupštini BiH da se u tom slučaju traži prolongiranje opštih izbora za 2020. kada će se desiti ponovno i lokalni izbori. Osigurale bi se dvije stvari, a to je da bi se dobilo na vremenu da se još razgovara o Izbornom zakonu BiH i da se vidi kako će se to razriješiti. A, druga stvar koja bi se dobila jeste da se objedine lokalni i opšti izbori o čemu se već duže vrijeme priča u smislu i skraćivanja tih izbornih kampanja koje idu na svake dvije godine. Tada bi išle ne četiri godine, a naravno i išlo bi se i u pogledu reduciranja finansijskih sredstava. Naime, omogućila bi se značajna ušteda ukoliko bi se spojili opšti i lokalni izbori", kaže Marković. 

Cijeni kako je evropski put BiH u zastoju, iako smatra da progres BiH na evropskom putu nije bio nešto posebno dinamičan "ni prije pada skupštinske većine u Parlamentarnoj skupštini BiH".

"Ali se naročito usporio u posljednjih godinu dana, odnosno u toku ove 2017. godine kako ne postoji skupštinska većina u Predstavničkom domu PS BiH. To je značajno usporilo evropski put BiH. A i prije smo vidjeli da je bio problem sa Mehanizmom koordinacije, jeste-nije usvojen, formiran-nije formiran. Naravno, to važi i kada su u pitanju određeni zakoni koji treba da idu u proceduru da se vrši njihova izmjena ili donošenje potpuno novih zakona", kaže Marković.