Šta s vozilima koja prekomjerno zagađuju životnu sredinu

J. M.
Šta s vozilima koja prekomjerno zagađuju životnu sredinu
/ Foto: dvr
Već je postala tradicija da se žitelji najvećih bh. gradova guše u smogu s prvim danima zime. Stručnjaci iznose alarmantne podatke o tome koliko je zagađenje zraka iznad tolerantnih vrijednosti, upozoravaju na posljedice po zdravlje ljudi…

Sve do prvog vjetra i padavina kada se ova tema zaboravi. Nema dilema da je tema zagađenja zraka aktuelnije u hladnim danima zbog trenda prelaska na grijanje čvrstim energentima. Međutim, štetne gasove proizvodi i saobraćaj, drugi veliki zagađivač životne sredine što jasno pokazuje nedostatak bilo kakve energetske strategije u našoj zemlji.

Za nabrajanje svih nelogičnosti u aktuelnim saobraćajnim propisima potrebno je mnogo vremena i prostora. Recimo, nevjerovatno je da ekološku taksu - koju je uvela Vlada Federacije pri registraciji - u istom iznosu plaćaju vlasnici vozila koja ispunjavaju Euro-6 i Euro-1 emisione norme. 

Zašto je tako? Vlasti kupuju "socijalni mir", ali i ne žele presjeći granu na kojoj sjede.

"Prljavi" automobili koji ispunjavaju norme Euro-0, Euro-1 i Euro-2 čine oko 45 procenata bh. voznog parka. Njihovi vlasnici ne voze automobile starosti 20 i više godina iz obijesti, nego zato što ih je na to natjerala besparica.

To je odgovor na pitanje zašto se ne uvedu dodatni nameti na ekološke zagađivače. Jer, novi nameti bi vjerovatno "penzionisali" dobar dio ovakvih vozila, ali bi se smanjio i priliv sredstava u budžete (od poreza pri nabavci, preko registracije, prihoda od prodaje naftnih derivate, postprodajnih usluga…).

Mogla bi se očekivati burna reakcija "glasačkog tijela", pa postoji prećutan stav da se "ne čačka mečka", a problem zagađenja prepušta inerciji ili diletantskim mjerama tipa "par-nepar" (ne treba zaboraviti "zabranu vožnje automobila bez katalizatora" u Kantonu Sarajevo prije nekoliko godina).  

"Nema govora o poskupljenju registracije za stara vozila. Svjesni smo koliko bi to bilo kontraproduktivno zbog ekonomske situacije u BiH", rekao je prije dva mjeseca za naš portal Igor Pejić, sekretar u Ministarstvu za promet i komunikacije BiH.

Pejić je tada najavio da, umjesto novih nameta, u Priјеdlоgu zаkоnа о izmјеnаmа i dоpunаmа Zаkоnа о оsnоvаmа sigurnosti sаоbrаćаја nа putеvimа u BiH. žele stimulirati vozače da nabavljaju ekološki prihvatljiva vozila, što je princip odavno usvojen u zemljama EU.

Prema analizi Instituta za privredni inženjering iz Zenice, svega 4,95 procenata automobila u većem bh. entitetu je staro do pet godina. Ta vozila zadovoljavaju emisionu normu Euro-5 koja je u EU uvedena kao standard za sva vozila proizvedena nakon 1. januara 2011.

Namjera bh. vlasti je da se vlasnicima novih vozila vrati dio sredstava kao stimulacija. U Zakon se uvode ekološki prihvatljiva vozila poput električnih automobila, hibrida, modela na plinski pogon, čija se prodaja u razvijenom svijetu bazira na državnim subvencijama.

Nažalost, to neće riješiti problem prekomjerne emisije ugljendioksida iz automobile koji čine ogromnu većinu u voznom parku BiH.

U javnosti se često, potpuno bezrazložno, prstom upire u stanice tehničkih pregleda kao krivce što se na ceste puštaju zagađivači čovjekove okoline na četiri točka. Zapravo, tehnički pregledi samo rade ono što zakonodavac traži od njih! Tek forme radi izmjere emisiju štetnih gasova, jer bez obzira na dobiveni rezultat – ne postoji zakonska osnova da se zagađivačima zabrani učešće u saobraćaju.    

Na mala vrata, tri dana prije Nove godine, uvedena je posebna naplata ispitivanja izduvnih gasova motornih vozila (eko-test) u stanicama za tehnički pregled vozila koja će se primjenjivati od 1. januara 2017. na području Federacije BiH.

U Službenom listu FBiH stoji da eko-test "postaje obavezan dio tehničkog pregleda prilikom godišnje registracije automobila", a zapravo je bio obavezan i dosad. Jedina novina je posebna tarifa za eko-test (benzinci 22-32 KM, dizelaši 36 KM), što će registraciju poskupjeti u prosjeku za 30-ak maraka.

Nerealno je očekivati da se preko noći riješi sistemski dugogodišnja ekološki destimulativna politika u saobraćaju, pogotovo u situaciji kada većinu stanovništva pritišće besparica. Umjesto toga, morat ćemo prihvatiti dodatni namet i  zadovoljiti se mjerama "korak po korak" koje se malo primjećuju, ali su izuzetno značajne.

U aprilu ove godine uveden je standard Euro-4 (umjesto Euro-3) kao minimum pri uvozu polovnih vozila.

Radi se na izmjene propisa o tehničkim pregledima kojim će se vlasnici novih automobila osloboditi tehničkih pregleda 24 mjeseca. Pokušavaju se iznaći rješenja da se prihodi od entitetskih ekoloških taksi vrate krajnjim korisnicima koji su nabavili ekološki prihvatljiva vozila.

Da li je to dovoljno? Nije! Ali, ipak se kreće…

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije