Komšić: HDZ BiH odbacio konstitutivnost, a SDP i Naša stranka još čekaju

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da je HDZ BiH prihvatanjem Mišljenja Evropske komisije konačno, svjesno ili nesvjesno odbacio antievropski, civilizacijski i povijesno zaostali koncept takozvane konstitutivnosti naroda.

„U ovom trenutku manje je bitno da li su u HDZ-u svjesni ili ne toga da su prihvatanjem Mišljenja EK, pa i deklarativnim, zauvijek nanijeli konačan poraz etničkim osnovama vlastite politike. U svijetu činjenica HDZ-ovo i deklarativno pristajanje na Mišljenje EK u pogledu izbornog zakonodavsta, znači samo jedno. Odbacivanje zaostalog sovjetskog principa konstitutivnosti naroda, jer se Mišljenje EK naslanja na relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava“, poručio je Komšić.

Dodao je da upravo u jednoj od tih presuda, konkretno u slučaju Zornić, Evropski sud za ljudska prava, nalaže odbacivanje konstitutivnosti i navodi da se na taj princip u izbornom zakonodavstu moralo pristati uslijed činjenja genocida i etičkog čišćenja, te da je kako Sud nalaže, došlo vrijeme da se taj princip u izbornom zakonodavstvu BiH odbaci.

„Iz toga je i više nego jasno da je Mišljenje EK, koje se bazira na presudama EU suda, zapečatilo sudbinu HDZ-ovih zahtjeva za jačanjem etničkog izbornog modela. Takoreći, bajkama je došao kraj, i istinske evropske vrijednosti su HDZ-u u političkom smislu došle glave, jer ako se Mišljenje EK bude dosljedno provodilo, eventualna promjena izbornog zakonodavsta, po preporuci Evropske komisije, može ići samo u pravcu jačanja građanskog a nikako etničko - konstitutivnog principa, principa segregacije i dodatnog jačanja diskriminacije. Prema tome, što se preporuke Evropske komisije budu više provodile, to će mogućnost djelovanja etničkih politika, pa i HDZ-ove, biti manja. Riječima velikog pisca: ni s kim evropske vrijednosti nisu napravile takvu šalu kao sa HDZ-om BiH“, kategoričan je Komšić.

Prema njegovim riječima, u skladu sa ingerencijama koje posjeduje kao član Predsjedništva BiH, učinit će sve da se preporuke iz Mišljenja Evropske komisije u BiH provode što brže, a što se brže i dosljednije budu provodile, HDZ BiH će na taj proces gledati istim onim očima kojima je prije dvije decenije gledao na Hansa Košnika.

„Neće proteći nijedan moj susret sa zvaničnicima EU i predstavnicima EU u BiH a da se neću zalagati za ubrzanje toga procesa, koji neminovno u konačnici mora dovesti do odbacivanja konstitutivnosti i uvođenja jednakopravnost i jednake vrijednosti glasa svih građana. Uvjeren sam da će i EU konačno decidnije da se u BiH založi za građanski koncept na uštrb etničko - konstitutivnog. Uostalom, čemu onda same preporuke i mjere iz Mišljenja. Sve to, razlog je više za probosanske građanske stranke, a naročito za stranke lijevo od centra (NS i SDP) da i one konačno, uviđajući novonastalu realnost koju je proizvelo Mišljenje EK, naprave radikalan raskid sa politikom mirenja između etničkog i građanskog koncepta, jer tu u budućnosti ne može i neće biti kompromisa“, istakao je, te dodao da je se stranka na čijem je čelu davno opredijelila isključivo za građanski koncept, pa joj je i samo Mišljenje EK u tom odabiru dalo za pravo da postupa upravo tako.

„Od SDP-a i NS-a očekujem da, ako se već smatraju građanskim strankama, u svojoj političkoj agendi također odbace princip tzv. konstitutivnosti naroda, kada ga je već, prihvatanjem Mišljenja EK, na svoju nevolju odbacio i HDZ, jer se na ovom pitanju od strane SDP-a i NS-a ne može dvosmisleno ponašati kao što se ponašalo, primjera radi, na pitanju ANP-a. Za građansku BiH može biti samo onaj ko se zalaže za građanski koncept, a ne koncept mirenja nepomirljivog, etničkog i građanskog. Kao jedan od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u obavezi sam da poštujem Ustav Bosne i Hercegovine, i moje zalaganje za ustavnost u tome smislu je neupitno“, poručio je.

Dodao je da su pred nama procesi koji vidno moraju dovesti do značajnijih ustavnih promjena, što se vrlo jasno da isčitati iz preporuka i mjera Evropske komisije.

„Na meni je isto tako odgovornost da na dobronamjeran način skrenem pažnju na gore navedena pitanja, jer ona prevazilaze trenutne političke pozicije i odnose među nama, kako bi u interesu ove države spremnije dočekali izazove pred kojima će se ideja borbe za građansku državu Bosnu i Hercegovinu sigurno naći. Unaprijed odbacujem eventualnu malicioznost samoprozvanih stručnjaka koji će ovaj moj poziv na jačanje narativa o građanskoj državi, na demokratskim osnovama, označiti kao populizam, jer se radi o ljudima koji neće da u politici gledaju dalje od danas i šire od jednog procesa formiranja vlasti. S obzirom da se i DF i SDP i NS zalažu za građansku državu BiH, zbog te ideje, dobro bi bilo, ulazili mi nekad u budućnosti, pojedinačno kao stranke u saradnju ili ne, da nivou svakodnevnog političkog narativa ispostavljamo u ovom trenutku ovaj potpuno legitiman i od strane EU legitimiran zahtjev, koji nije ničije lično ili stranačko vlasništvo nego prvomartovsko političko naslijeđe ideje građanske Bosne i Hercegovine“, zaključio je Komšić.