Tužilaštvo / Haški tužioci žele 220 godina za zločine u Herceg-Bosni

28. 03. 2017. u 22:11:00 BIRN - Detektor.ba

Shares:0

Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je od Žalbenog vijeća da Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića pravosnažno osudi na po 40 godina zatvora zbog zločina u BiH, Valentina Ćorića na 35, Berislava Pušića na 25 godina.

Zastupnica optužbe Barbara Goy ocijenila je da su prvostepene kazne “potpuno neprimjerene” težini zločina nad muslimanskim stanovništvom, za koje je i Sudsko vijeće u presudi utvrdilo da su bili “izuzetno teški”.

Tužiteljka je naglasila da su Prlić i ostali proglašeni krivim za kampanju progona “desetina hiljada” Muslimana iz osam opština u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni od proljeća 1993. do proljeća 1994. koja je uključivala ubistva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje, protivpravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, kao i prinudni rad i protivpravno terorisanje civila.

Ta zlodjela – kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede ženevskih konvencija – počinjena su u opštinama Mostar, Čapljina, LJubuški, Prozor, Stolac, Vareš, Gornji Vakuf, Jablanica.

Prvostepenom presudom, izrečenom 2013. godine, Tribunal je Prliću kao premijeru samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HRHB) izrekao zatvorsku kaznu od 25 godina. Ministar odbrane HRHB-a Stojić, načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća odbrane HVO) Praljak i zamjenik komandanta HVO-a Petković nepravosnažno su kažnjeni sa po 20 godina zatvora, dok su Ćorić i Pušić dobili 16 i deset godina zatvora.

Po nepravosnažnoj presudi, svi osuđeni bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, na čelu s predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine”, nasilnim i trajnim protjerivanjem muslimanskog stanovništva.

Tužiteljka Goy nazvala je Prlića i ostale optužene “arhitektama” zločinačkog poduhvata, koji su u njegovom sprovođenju odigrali “ključnu ulogu”.

Kako je tužiteljka rekla, prvostepene kazne koje su im izrečene, stoga su “nerazumne…imajući u vidu nalaze Sudskog vijeća”.

Prlić i ostali uspostavili su i usavršili “do detalja organizovani sistem za protjerivanje”, podvukla je Goy.

Hrvatske snage hapsile su na hiljade Muslimana, nezakonito ih pritvarale, pod neljudskim uslovima, u “mreži brutalnih zatočeničkih centara”, gdje su ih teško maltretirale, seksualno zlostavljale, prisiljavale da rade na frontu i ubijale, istakla je tužiteljica.

“Najmlađa žrtva imala je 13 godina”, precizirala je Goy.

Da bi bili pušteni, zatočenici su morali da se obavežu da će s porodicama napustiti HRHB i BiH.

Centri za pritvaranje muslimanskih muškaraca, poput Dretelja i Gabele u Čapljini i Heliodroma u Mostaru, bili su, kako je naglasila tužiteljka Goy, “ključni element” zločinačkog poduhvata. Kakav je bio učinak tog poduhvata, Tužilaštvo je ilustrovalo na primjeru opštine Stolac u kojoj od 8.000 Muslimana nije ostao – nijedan.

Zahtjev za znatno oštrije kazne, tužiteljka Goy utemeljila je i na nalazu iz prvostepene presude da je HVO, tokom desetomjesečne opsade istočnog Mostara, “u zamci držala 50.000 Muslimana i podvrgavala ih neumoljivom granatiranju i snajperisanju”. Veći dio tog muslimanskog stanovništva, hrvatske snage prethodno su protjerale iz zapadnog Mostara, koji su proglasile svojim.

Tu opsadu, tužiteljka je opisala citirajući riječi ratnog dopisnika BBC-ja Jeremya Bowena da je “istočni Mostar gori od Sarajeva i Vukovara”.

Branioci optuženih zatražili su da se odbije žalba Haških tužilaca, ističući da su i prvostepene kazne koje su im izrečene preoštre i “nepravične”.

Odbrane su ponovile i navode iz svojih žalbi da nije bilo zločinačkog udruženja i da Prlić i ostali nisu bili odgovorni za počinjene zločine.

Rok za izricanje pravosnažne presude pred sudom u Haagu ne postoji, ali se odluka očekuje do kraja ove godine, kada Haški tribunal zatvara vrata. Proces Prliću i ostalima, naime, najduži je, a biće i posljednji, u istoriji Haškog tribunala.

Svi optuženi su se u aprilu 2004. dobrovoljno predali Tribunalu, a u septembru iste godine su pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja, krajem aprila 2006.

NEMA KOMENTARA