Građani i udruženja: Deponija bi uništila Rašku Goru!

Nekoliko organizacija je reagovalo na navodni prijedlog Povjerenstva da se deponija iz Uborka u Mostaru premjesti na Rašku Goru koja se također nalazi u blizini ovog grada.

Reagovali su Lovačko društvo Jarebica, Ekološka udruga za razvoj i očuvanje tradicije i okoliša Raška Gora, Udruga naši Raštani, Udruga Grab, Udruga Planinica, Biciklistički klub Mostar, Udruga Suze Svetog Lovre Orlaca i Eko udruga Vrdi.

Svoju reakciju su izrazili u obraćanju medijima, Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona, Gradskoj upravi Mostara, Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine i Fondu za zaštitu okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Reakciju prenosimo u cijelosti.

"Nakon što su se u javnosti pojavile informacije kako bi Raška Gora mogla biti odabrana kao moguća lokacija na kojoj bi se gradila nova mostarska deponija smeća, javlja se potreba da se oglase i oni koji se to područje tiče, a primarno ljubitelji prirode, ekološki aktivisti, lovci, mještani i udruge građana koji se brinu o čuvanju povijesnih, kulturnih, ekoloških i svih ostalih vrijednosti oko kojih se okupljaju svi oni kojih se tiče Raška Gora i ono što je krasi.

Ovdje je također bitno navesti da područje Raške gore egzistira između planine Čabulje i rijeke Neretve i sačinjeno je od 14 zaselaka na čijem području se nalaze dvije Crkve, osam katoličkih, te dva pravoslavna groblja i na čijem teritoriju prema posljednjem popisu stanovništva živi 236 stanovnika ne ubrajajući one koji žive u gradu, a koji povremeno obrađuju i održavaju imanja koja su naslijedili ili izgradili kao obiteljska odmarališta. Ovaj prirodni biser za one koji ne poznaju Rašku Goru je poprilično neistražen, a izrazito bogat povijesnim, kulturnim, prirodnim i životinjskim resursima, te je povodom toga sve češće predmet istraživanja avanturista, speleologa, povjesničara, planinara, biciklista i svih onih koji bijeg od svakodnevnice traže u netaknutoj prirodi. 

Do sada je čitav kraj Raške Gore, kao i okolnih sela vrijedio kao prostor na kojem svjedočimo netaknutim prirodnim bogatstvima na kojima je uspješno porvedena simbioza čovjeka i prirode uz zadržavanje tradicionalnih načina obrade zemlje. Ako bi se deponija gradila na tom području to će biti smrtni čavao u proces oporavka hercegovačkog sela kao i zdrave poljoprivredne proizvodnje na koju se država, barem deklarativno, poziva. 

U cijeloj priči teško se oteti dojmu da se ovo područje možda i ne spominje slučajno, jer je širi prostor ispod Čabulje većinski naseljen Hrvatima, pa se postavlja pitanje radi li netko na planu koji bi doveo do novog iseljavanja Hrvata i uništavanja njihove zemlje. Ne bi bilo prvi put da se preko leđa običnog puka ostvaruju političke, pa možda i vojne ambicije. Svi oni koji ovo predlažu znaju da se sama lokacija nalazi u neposrednoj blizini Neretve, Mostarskog jezera, zaštićenog područja Jadranskog vodnog sliva i kao najvažnije ispod predloženog područja i područja Raške Gore nalazi se jedan od najvećih prirodnih podzemnih bazena Skok, čije vode prelijevanjem ističu u gradsko vodocrpilište Studenac. 

Uzimajući za primjer Uborak teško se oteti dojmu da bi i najmanja pogreška mogla dovesti do zagađenosti jezera, rijeke Neretve i gradskog vodocrpilišta Studenac, a time i ugroze zdravlja više od 100.000 stanovnika na užem području nizvodno. Praksa pokazuje da je sa ekološkog stanovišta izgradnja bilo kakve deponije iznad Neretve u krškom propusnom prostoru kakav je hercegovački, jednostavno nedopustiva. 

Prema dostupnim informacijama iz medija želimo podsjetiti javnost kako je deponija Uborak jedan od objekata koji su podržani u okviru dva projekta Svjetske banke. Istodobno Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju i Svjetska banka počele su u siječnju 2017. komplementarni program tehničke pomoći u cilju daljnjeg razvoja i unaprjeđenja upravljanja čvrstim otpadom, uključujući održivost postupaka odlaganja otpada na deponijama u BiH. Budući da je naišla na operativne izazove, mostarska deponija je identificirana kao jedan od objekata koji će dobiti dodatnu tehničku podršku od Svjetske banke. U potpunosti razumijemo situaciju u kojoj su se našli građani koji prosvjeduju ispred deponije Uborak i oni koji žive u neposrednoj blizini, ali ne i one koji po političkom zadatku prebacuju ovaj problem na tuđa leđa. 

Problem odlaganja otpada i deponije Uborak ne rješava se tako što se iz jednoga dvorišta prebaci u drugo i odgovorno tvrdimo da nikada nećemo dozvoliti da ekološki biser poput Raške Gore postane odlagalište otpada", navedeno je u dopisu čiji su potpisnici mještani Raške Gore, Raštana, Vojne, Orlaca, Goranaca i Vrdi.