Ugledni ekonomista iz Beča / Gligorov: Bh. ekonomija raste, nacionalizam je užasno skup

17. 02. 2018. u 09:16:00 Radiosarajevo.ba

Shares:69

Vladimir Gligorov, dugogodišnji naučni istraživač na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču, koji spada među najpoznatije ekonomiste iz jugoistočne Europe, u razgovoru za Radiosarajevo.ba tvrdi da ekonomija Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi privredni rast, iako mi obični bh. smrtnici to uglavnom ne osjetimo na svojim novčanicima. Naprotiv.

Piše: Faruk Vele

Međutim, sin nekadašnjeg makedonskog predsjednika, pokojnog Kira Gligorova, koji je još 1977. godine doktorirao na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a nakon toga je radio na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu - iako generalno smatra da države regiona prepadaju u posljednjih 30-tak godina  poslije raspada bivše Jugoslavije - vidi i određene pozitivne indikatore u našoj zemlji.

Rast se ubrzava

Uglednom profesoru treba vjerovati jer je Vladimir Gligorov redovni saradnik Oxford Analytica i Wall Street Journala. Gostovao je u New Yorku, Upsali, Parizu, Zagrebu, dok danas predaje na Univerzitetu u Beču.

"U Bosni i Hercegovini postoji odgovarajući privredni rast. Štaviše, u posljednjih godinu - dvije on se ubrzava. Sigurno nije tako da rasta nema. Naprotiv, ja bh rekao. To bi bilo moje mišljenje o toj stvari. Tu oko tri posto rasta na srednji rok, možda i više od toga, prije nego manje, bilo bi normalno za Bosnu i Hercegovinu, uzimajući u obzir sve okolnosti. Druga stvar je nivo. Privredno stanje je generalno je 'rđavo, u smislu da je ukupna proizvodnja mala, a i dohodak je mali, ali to je, da tako kažem, nivo aktivnosti. U svakom slučaja privreda BiH se povećava i nastavit će da se povećava po stopi koju sam rekao. Možda malo više u sljedeći nekoliko godina", procjenjuje Gligorov.

On ističe da je rast bh. privrede uglavnom posljedica određenog povećanja industrijske proizvodnje i izvoza.

"To će se nastaviti da bude slučaj i dalje. Čak raste izvoz usluga, što je korisno, ali i izvoz proizvoda. Tako da, ovo je budućnost. To bi moglo bit bolje i brže, ako bi se zaposlili ljudi koji su nezaposleni. Stopa nezaposlenosti je vrlo visoka u BiH. Vi samo da zaposlite ovih između 20 do 24 posto nezaposlenih, po statistici, to bi za toliko i više bio veći BDP. Ali, pošto neće tako brzo da ide, stvari će se sporo mijenjati i tu su onda glavni oslonci ovo što sam rekao", pojašnjava Gligorov.

Problem vidi u činjenici odlaska mladih ljudi.

Vladimir Gligorov - undefined

Vladimir Gligorov (Foto: Media centar Srbije)

"U najmanju ruku, barem po istraživanjima javnog mnijenja, oko 50 posto  posebno mladih želi da ode iz zemlje. To ne može biti dobro, to je nešto što utječe na demografsku sliku. Odlaze mladi, ostaju stari. Utječe to i na sliku kvalifikacija. U BiH je situacija kakva jeste da je za većinu ljudi životni projekt da ode negdje drugo. Prosto politička situacija je takva, odnosno zamrznuta. Problemi su danas, sutra, preksutra takvi, isti, i to jeste ograničavajući faktor. To je problem", navodi on.

 Ipak, vjeruje da najnoviji pozitivni signali u pogledu širenja Evropske unije mogu pozitivno da se odraze i na ovaj dio svijeta. Važno je, veli, šta će se dešavati u bosanskom susjedstvu.

"BiH dosta zavisi od toga šta se dešava u susjedstvu, u Hrvatskoj i Srbiji. Koliko će to na polju evropskih integracija da se održi u Srbiji, to nije izvjesno, važno je da u BiH postoji politička sposobnost da se tom procesu priključi. EU je dosta angažovana u BiH. Crna Gora može da ispuni ciljeve za EU i prije nego se navrši rok. Jer, Crna Gora je mala i ako bi se tamo dovelo u red to u pogledu vladavine prava i korupcije, ne bi postojale neke ozbiljne prepreke da ona postane članica EU i prije 2025. godine. Tu je ključno to sa Srbijom, posebno za BiH", analizira Gligorov.

Budući da se ove godine navršava stotinu godina od nastanka Jugoslavije, pitali smo profesora Gligorova šta je zemljama ovog dijela svijeta donijelo osamostaljenje.

Prema njegovom mišljenju, jugoslovenski privredni izgledi bili su mnogo bolji od onih koje su ostvarile osamostaljene zemlje. Raspad SFRJ nije doveo do očekivanog privrednog rasta novih država, rasla je samo Slovenija.

"Izbor je bio 1989. i 1990. godine. Taj izbor je bio da se ide u demokratizaciju i približavanje Evropskoj ekonomskoj zajednici (EEZ), koja se ubrzo pretvorila u EU, ili da se ide u raspad koji je koštao dramatično, kako god uzmete. Ne računamo samo one koji su ubijeni već i unesrećeni. To je ogroman trošak, a dobiti nema. Ne vidim ko je bolje prošao kako bi prošao da je izabran prvi put. To je bila katastrofalna odluka. Taj nivo političke kratkovidosti, sebičnosti u određenom smislu je relativno rijedak u istoriji. Jeste to je dramatična i pogrešno vođena politika. Cjeli region, postjugoslovenski prostor, to propada već 30 godina", navodi Gligorov.

Koliko košta nacionalizam

Primijetio je da, iako se očekivalo da će se raspadom bivše zemlje i stvaranjem nacionalnih država barem nacionalizam napustiti,  to se nije i, kako kaže, neće desiti.

"Vidite da je to politički trošak je ogroman, a da ne govorimo o trošku u javnoj sferi. Međunacionalna netrpeljivost i mržnja se odražava bez obzira na osamostaljenje država, iako su se sve te nacije odvojile i sada su same za sebe. Ne možete riješiti nešto što je nerješivo. To je bilo jako rđavo i to je ostao. Ekonomski postarano, to je veliki problem, jer vi onda na sve moguće načine ograničavate ekonomsko ponašanje ljudi. A najveći trošak je taj što se ne dešava proces uključivanja u ono što se dešava u Evropi i svijetu, a to je za male zemlje bivše Jugoslavije ključno. A vi u tom procesu ne učestvuje. Izvan ste njega. Vidite koliko to košta, sve te zemlje su među najsiromašnijim u Europi, a izgledi za sljedeće generacije nisu bogzna kakvi. Nacionalizam je užasno skup", zaključuje Gligorov.

NEMA KOMENTARA