BiH / Vijeće ministara sprema mjere za migrante: Mogu li institucije odgovoriti izazovu

07. 05. 2018. u 19:00:00 F. Z.

Shares:60

Sarajevo je u proteklih nekoliko mjeseci postalo utočište za migrante koji dolaze iz praktično svih dijelova Azije i Afrike. Ljudi koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu većinom nisu izbjeglice iz Sirije, a najviše je tu ekonomskih migranata.

U najvećem broju skoncentrisani su u starom dijelu grada, pretežno u parku koji se nalazi preko puta Vijećnice i nekih 30-ak metara od polazne stanice Trebevićke žičare, a to su vjerovatno i najposjećenije turističke lokacije u prijestolnici Bosne i Hercegovine.

Danas je u Sarajevo između ostalog stigla i jedna porodica iz Afganistana s malom bebom, a u improvizovanom šatorskom naselju u srcu Sarajeva nalazi se prema riječima građana oko 400 migranata, među kojima je oko 30 dječaka i djevojčica, kao i dvije trudnice. Svi oni u neizvjesnosti dočekaju svaku noć pod otvorenim sarajevskim nebom.

S većim brojem migranata dolazi i više opasnosti i potreba. Postoji velika opasnost od širenja zaraznih bolesti s obzirom na to da su ovi ljudi više mjeseci na putu, spavaju na otvorenom i nemaju osnovnih uvjeta za život i održavanje higijene. Ljudima koji se nalaze pod otvorenim nebom prijeko su potrebni odjeća i higijenske potrepštine, ali prije svega morat će se riješiti pitanje njihovog smještaja.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine istaknuo je da s većim brojem migranata dolazi i više potreba, a da država još uvijek ništa nije pokrenula po pitanju rješavanja ove situacije.

"Ostvarila su se predviđanja da će proljeće donijeti veći priliv migranata na toj Balkanskoj ruti koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Granična policija se svaki dan suočava sa sve više migranata koji su ušli u Bosnu i Hercegovinu. Svjedoci smo svi da je u gradovima poput Sarajeva i Velike Kladuše sve veći priliv migranata. Naravno s više migranata javljaju se i veće potrebe za te ljude koji se zadržavaju po par dana u našim gradova. To zahtjeva naravno veću involviranost države, a da bi se to dogodilo Parlament mora odobriti sredstva kako bi nadležne institucije osigurale potrebne potrepštine, smještaj, hranu i sve što treba.

Nažalost njihovo povećanu prisustvo i nemogućnost da ostvare svoja osnovna ljudska prava dovodi i do pojedinih sigurnosnih problema, zbog toga što te osobe nemaju drugog načina da sebi osiguraju osnove uslove za život. Država još nije pokrenula procedure i sve je na volonterima i humanitarnim organizacijama koje pružaju pomoć, ali su do sada vjerovatno iscrpile svoje mogućnosti. Uz taj humanitarni otklon, otvara se sigurnosni problem. On je bio primjetan i u ostalim zemljama kroz koje su prolazile migrantske ture. Bosna i Hercegovina se mora što bolje pripremiti kako bi se pomoglo tim ljudima, kako bi im se osigurali osnovi uvjeti za život, ali i kako bi zaštitila svoje građane", pručio je Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije.

Prema posljednjim informacijama iz Vijeća ministara pokrenut je postupak osiguravanja smještajnih kapaciteta za migrante koji se nalaze u Sarajevu.

Kontaktirali smo i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, a rečeno nam je kako niko od migranata u Bosni i Hercegovini nema status izbjeglice i nije azilant.

"Niko od njih trenutno kod nas nema status izbjeglice, niti azilanta prema informacijama i podacima koje mi imamo. Samo ako imaju takav status Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice preuzima njih u svoju odgovornost. Sve dok oni ne budu evidentirani kao izbjeglice ili osobe kojima je dodijeljen status azilanta u BiH oni su u nadležnosti Ministarstva sigurnosti. Većinom su to ekonomski i ilegalni migranti i mi nemamo nikakvu nadležnost po tom pitanju. Mi se uključujemo samo ako oni dobiju status izbjeglice ili azilanta. Trenutno takvih osoba, s tim statusom nema. Posljednje azile koje smo dodijelili su osobama s Kosova. Mislim da njihov cilj i nije da budu u našoj nadležnosti, jer se oni ne žele zadržati u BiH. Njihov cilj je Europska unija", rekla nam je Sanja Škuletić-Malagić, savjetnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH.

U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu kako migranti ne žele azil u Bosni i Hercegovini, a ne žele ostaviti ni svoje biometrijske podatke. 

"Ministarstvo sigurnosti ima svoje upravne organizacije koji treba da se bave određenim problemima. Ja mogu govoriti o zahtjevima za azil. Migranti koji su došli u Bosnu i Hercegovinu ne žele da podnesu zahtjev za azil zato što im to ne odgovara. Oni žele da idu u zemlje zapadne Europe. Ako dođu ovdje i registruju se u centru za azil i daju svoje biometrijske podatke onda su se registrirali jednom za sva vremena u smislu davanja otiska prstiju. Zbog toga strahuju da će biti otkriveni ako se sutra registruju u nekoj državi na bazi razmjene podataka. To nisu željeli da urade ni u Grčkoj, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori...

Ministarstvo sigurnosti će postupati prema zaključcima Vijeća ministara. Pripremljene su informacije vezane za ovu trenutnu situaciju, odnosno plan mjera. Napravljen je plan mjera za hitno postupanje, ali trebaju da se očituju i druga tijela, među kojima su Ministarstvo finansija, Ured za zakonodavstvo... Za svaki akt koji ide prema Vijeću ministara moraju se očitovati i druga tijela", rekao je pomoćnik ministra sigurnosti Marijan Baotić.

O migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini oglasila se i Islamska zajednica u BiH s apelom da se država uključi u rješavanje ovog problema. Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović organizovao sastanak kojem su prisustvovali predstavnici gradskih i općinskih vlasti, te nevladinih organizacija s područja Kantona Sarajevo na kojem se razgovaralo o trenutnoj izbjegličkoj krizi.

"Uzimajući u obzir sve težu situaciju sa prilivom izbjeglica i migranata u BiH, a posebno u glavnom gradu i krajiškim općinama, Islamska zajednica u BiH još jednom apeluje na sve državne organe da shvate kako se po svim pokazateljima nalazimo pred ozbiljnom izbjegličkom krizom. U tom smislu, još jednom je sa ovog sastanka poručeno da je neophodno da se aktiviraju akcioni planovi i koordinaciona tijela oformljena za ovakve situacije i da u tom smislu svi nivoi vlasti moraju početi djelovati bez oklijevanja. Također je naglašena neophodnost da se i međunarodne organizacije, naročito one kojima je to mandat, aktivnije uključe u čitav proces rješavanja problema.

Islamska zajednica sa svoje strane je spremna pružiti pomoć u granicama svojih mogućnosti, ali i dalje insistira na sistemskom rješenju. Uslovi u kojima izbjeglice i migranti danas borave u javnim gradskim prostorima i sve ono što se tamo dešava, kao i pokušaji različitih manipulacija njihovom patnjom, neprihvatljivi su i zato nadležni državni organi moraju pronaći adekvatno rješenje", saopćeno je iz Islamske zajednice BiH.

KOMENTARI (1)