Intervju / Čović: Izbori će biti održani u oktobru 2018. po novom izbornom zakonu

16. 07. 2017. u 11:14:00 Fena

Shares:86

"Promjenama koje su uslijedile u izbornom zakonodavstvu činom da je Ustavni sud izvukao iz Izbornog zakona sporne članke, a u kojima je bila definirana uloga Centralne izborne komisije, koja samim tim uopće više ne postoji, nastao je ogroman problem.

Moj zadatak će biti i ja ću u njemu uspjeti, promijeniti Izborni zakon i izbjeći mogućnost da neko osporava zakazivanje i provedbu izbora. Izbori će sigurno biti, kao što je i planirano, prvog vikenda u desetom mjesecu naredne godine", izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji sutra preuzima osmomjesečno predsjedavanje državnim predsjedništvom.

Komentirajući stavove nekih stranaka kako CIk i bez promjena Izbornog zakona može 2018. godine provesti izbore za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i omogućiti uspostavu vlasti na svim nivoima, Čović ističe kako su Ustav i zakon tu potpuno jasni.

"Sve institucije ove države koje su zadužene za provedbu izbora moraju krenuti od Ustava i Izbornog zakona pa i institucije izvana koje nadziru provedbu izbora. Na primjeru ponovljenih izbora u Stocu vidjeli smo ko to sve nadzire pod posebnom lupom. Mi ćemo jednostavno morati promijeniti izborno zakonodavstvo. U ovako teškim uslovima to neće biti lako. Jer, ako nemate vlast, parlamentarne većine, s kim ćete uopće to dogovoriti", ističe Čović.  

U ovoj godini je, kaže, potrebno uložiti mnogo truda kako bi se usvojile izmjene Izbornog zakona.

"One možda neće biti temeljite za neke druge stvari, ali će biti dovoljne za izborni ciklus 2018. godine, kako bi izbori mogli biti provedeni po ustavu i zakonu", naglašava on.

U situaciji kada vlast faktički ne funkcionira to neće biti nimalo lako.

"To da ne funkcionira vlast na svim nivoima nije samo dojam, već praktično ponašanje duže vrijeme. Neki mi zamjeraju što to govorim javno, a govorim samo zbog toga da preuzmemo odgovornost i da ispravimo tu anomaliju, jer smo svjesni da ćemo do idućih izbora imati ovakvu vlast kakva god da je. Izvršna vlast nema u zakonodavnoj vlasti nužnu potporu za funkcioniranje. To se vidi svakodnevno, imali smo priliku vidjeti to i za vrijeme boravka predsjedavajućeg Vijeća ministara s jednim ili dvojicom kolega u Bruxellesu, pa onda i ovaj summit u Trstu. Mi ključne stvari koje smo u proteklih šest mjeseci trebali pripremiti nismo pripremili, a odemo onda i sramotimo se tamo. Ne znam iz čijih potreba smo to uradili, a da nismo kući završili sve stvari koje smo trebali i mogli završiti. Ako imamo vlast to se završi za 15 sekundi. Kada nemamo vlast snalazimo se na različite načine, a ja bih rekao da to snalaženje baš ne ide dobro", kaže Čović.

Kada su u pitanju prioriteti tokom njegovog predsjedavanja Predsjedništvom BiH Čović posebno ističe europski put. Već sutra će u Bruxellesu imati sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i još nekim europskim dužnosnicima, a u utorak i s europskom povjerenicom za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.

"Time šaljemo jasnu poruku europske BiH. Postoje oni koji su do sada pomalo taktizirali i tražili koga će optužiti za neki neuspjeh, jer bojim se da je to bila strategija, a ne kako napraviti uspjeh. Želja je vidno to, taj odnos, promijeniti u ovih osam mjeseci. Trebamo stvoriti ambijent da mi do kraja ove godine dobijemo MAP, a ne da pričamo o njemu. To je preznačajno, jer se veže za NATO savez kao jedna faza u procesu. A drugo je kandidacijski status za Europsku uniju. Taj kandidacijski status evidentno mora doći do narednih izbora. Ja sam bio siguran da će to biti ostvareno do kraja ove godine. Međutim, izgubili smo previše vremena, proteklih 12-13 mjeseci, jer smo u fazi snalaženja kako da uspostavimo funkcionalnu parlamentarnu većinu koja evidentno već duže vremena ne radi", kaže Čović.

Pojašnjava kako je sve krenulo s revizijom tužbe protiv Srbije koja je zakomplicirala odnose i pokazala „koliko imamo parasistema u sistemu“. Potom su, kaže, narušeni i prijateljski i kolegijalni odnosi, ono što bi u Predsjedništvu trebalo normalno postojati.

"Danas odrađujemo taj posao. Odnos između trojice kolega je na jednom profesionalnom nivou, rekao bih korektan. No, to nije dovoljno za ovo što mi radimo, jer mi nismo samo tri člana Predsjedništva. Da je samo u pitanju naša ustavna nadležnost i odluke Predsjedništva ja bih rekao da je naš rad korektan. Međutim, mi smo i ključni ljudi u političkim strankama koje predvode vlast na svim nivoima u BiH i to od nas traži mnogo više nego što je uloga člana Predsjedništva. I to je ono što mi je cilj pojačati", navodi Čović u razgovoru za Fenu.

Tijekom narednih osam mjeseci, svakog mjeseca će Predsjedništvo biti negdje u svijetu i iz svijeta će državnici dolaziti u BiH. To je jedna dinamika, napominje Čović, koja na BiH treba vratiti neka pozitivna gledišta iz svijeta.

 

NEMA KOMENTARA