Povratnici u Kotorsko tužili BiH Sudu za ljudska prava u Strazburu

K. S.
Povratnici u Kotorsko tužili BiH Sudu za ljudska prava u Strazburu
Bošnjacki povratnici u mjesto Kotorsko kod Doboja već više od dvije decenije suočeni su s velikom diskriminacijom i kršenjem ljudskih prava.

Svoja plodna poljoprivredna zemljišta ne mogu koristiti, jer su Općina Doboj i institucije bosanskohercegovačkog entiteta RS nelegalno dodijelile koncesije poduzećima da eksploatiraju njihovu zemlju.

S obzirom na to da je poljoprivreda jedini izvor primanja za malobrojne bošnjačke porodice u Kotorskom, te zbog nemogućnosti da vrate svoju otetu zemlju, oni su se odlučili na pokretanje tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Pojedini mediji u bh. entitetu RS nedavno su pogrešno prenijeli informaciju da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, na čijem čelu je Semiha Borovac, podnijelo tužbu protiv BiH zbog kršenja ljudskih prava.

Mediji u RS-u tako navode, da je došlo do izvjesnog nonsensa, jer je BiH prvi put tužila samu sebe, dodavši da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u tu svrhu angažiralo advokata Nedima Ademovića i da mu je iz budžeta isplaćeno 3.000 KM.

press_konjevic_polje_presuda_djeca_roditelji_RSA2.jpg - undefined

Nedim Ademović (Foto: Radiosarajevo.ba)

Advokat Nedim Ademović je za Radiosarajevo.ba izjavio da je ova informacija potpuno netačna, i da su njega angažirale 22 oštećene bošnjačke porodice, a ne Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

"Oni su mi dali punomoć i u njihovo ime sam pokrenuo postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Prema tome, nisu tačne informacije da je država BiH tužila samu sebe”, napomenuo je Ademović.

Prema njegovim riječima, postupak pred Europskom sudom za ljudska prava u Strazburu pokrenut je 2016. godine, a iste godine je i okončan.

"Žao mi je što je povod interesiranja javnosti za povratnike u Kotorsko upravo ovaj, a njihova istinska teška bitka, koju vode još od njihovog povratka u Kotorsko. Svi znaju da u Kotorskom izbjeglice i raseljene osobe nisu mogli vratiti svoja poljoprivredna, veoma plodna zemljišta, od kojih su živjeli. Oni su zatekli ta zemljišta uzurpirana od privrednih subjekata i koncesija koja su dodjeljivala Općina Doboj i Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu RS-a, tako da ovaj postupak pred Europskom sudom za ljudska prava samo epilog jedne veoma duge i tragične priče”, ispričao je naš sagovornik.

Podvukao je da mu je žao što javne institucije i oni koji sada u RS-uo tome javljaju, nisu se javljali poslije rata u Kotorsko da vide šta se tamo dešava.

RS-Kotorsko-Foto-Lj.Dj.jpg - undefined

Kotorsko kod Doboja

"Taj postupak pred Europskim sudom za ljudska prava je možda samo jedna, posljednja epizoda tužne priče. Europski sud je još 2016. godine proglasio ovakvu aplikaciju neprihvatljivom i žao mi je što finansiranje i finansijska podrška državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice rezultat interesiranja za povratnike, a ne njihov problem kao takav", rekao je Ademović.

Napomenuo je da je ta priča sada zatvorena, jer je Europski sud za ljudska prava zadnja instanca i protiv njegove odluke ne postoji pravni lijek.

"Da li će se pokretati daljni postupci radi zaštite, a prema mojim informacijama ta zemlja je idalje nezakonito uzurpirana, to je pitanje koje treba postaviti nadležim institucijama u RS-u. Institucije u RS-u moraju slikovito objasniti šta se to s njima dešava i kakva je mogućnost da ljudi u Kotorskom uopće ostanu na svojim prijeratnim adresama, s obzirom na to da su oni sada fizički onemogućeni da se bave poljoprivredom, a to je bio njihov jedini izvor primanja”, upozorava Ademović.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije