Za Albance nije samo orao, ovo je dublja priča o kaznama na SP

Radiosarajevo.ba
Za Albance nije samo orao, ovo je dublja priča o kaznama na SP
Twitter / Proslava gola
Nakon što su igrači Švicarske postigli dva gola protiv Srbije, Granit Xhaka i Xherdan Shaqiri, dva kosovska Albanca, igrača Švicarske reprezentacija, proslavili su pogotke simulirajući Albanskog orla rukama

FIFA je najavila da će kazniti dvojicu Albanskih igrača i njihovog kapitena Švicarskog tima sa 10.100 dolara za proslavu, koje se smatra neprihvatljivim ponašanjem.

Tokom iste utakmice, Srbijanski navijači su izviždali Albanske igrače, te su nosili majice sa likom Ratka Mladića, „koljača iz Bosne“ koji je osuđen za genocid na međunarodnom kaznenom sudu, piše Washington Post.

U odvojenim presudama, organizatori Svjetskog prvenstva su kaznili Srbijanski nogometni savez sa 54.700 dolara, zbog toga što su postavili diskriminatorne transparente i poruke.

Mladićeve slike su same po sebi jasne, dok je veće značenje u znaku albanskog orla, koji sjedi na albanskoj zastavi i označava „Albaniju“ na međunarodnom znakovnom jeziku, on zahtijeva više objašnjenja.

Da, oni su politički protivnici na Svjetskom prvenstvu

Odluka FIFA-e može izgledati kao tipična balkanska afera. U 2014. godini, bili su nemiri na utakmici između Srbije i Albanije, kada su navijači podigli dron iznad stadiona koji je nosio zastavu velike Albanije, na kojoj se nalazi orao. Kako je novinar Aleks Eror naglasio u nedavnoj diskusiji, postoje mnoge hisotorijske poveznice između svih koji učestvuju na Svjetskom prvenstvo.

Srbi i Albanci, posebno Srbi i kosovski Albanco, imaju komplikovane odnose i dugu historiju sukoba, pogotovo oko Kosovo, koje Srbi smatraju kolijevkom Srpske civilizacije. Počevši od Bitke na Kosovu 1389., od konflikta između Osmanskog carstva i Balkanaca, ova pokrajina je zauzuzela centralnu ulogu u pravljenju Srpskog nacionalnog indentiteta, dijelom kroz usmenu i pisanu epsku poeziju.

Ova dugogodišnja historija se ponavlja u Jugoslovenskim etničkim sukobima 1980, nakon dugo godina mirnog suživota za vrijeme vladavine Josipa Broza Tita. Srbijanski političar Slobodan Milošević pokrenuo je svoju karijeru kroz nacionalističku platformu koja je instrumentalizirala mitologiju bitke, kako bi ukinuli predominatnost Albanaca na Kosovu i njihov autonomni status.

Nakon raspada Jugoslavije i brojnih žrtava na obje strane tokom kasnih 90-tih i početka 2000-tih tokom sukoba. Srbija još uvijek ne priznaje Kosovsku nezavisnost, iako je Briselski sporazum iz 2013. godine bio korak ka normalizaciji odnosa.

Iz ove perspektive, utakmica između Srbije i Švicarske, tim sa tri Albanca, označen je kao duga i komplikovana historija etničke napetosti. Historija traume i nasilje je bolna sa obje strane, ali simbol Albanskog orala nije baš isti kao odluka navijača da nose majice sa likom Mladića.

U Albaniji sve je oko orla

Albanija je mala zemlja sa više od 3 miliona ljudi, postojala je kao politički entitet nešto više od 100 godina. Tokom 500 godina osmanske okupacije, pa čak i sada, orao ne predstavlja agresivan ili nasilan simbol. Možda za manjinu orao simbolizira radikalni nacionalizam i težnje ka Velikoj Albaniji.

Za većinu Albanaca, orao(shqiponja) jednostavno predstavlja njihovu nacionalnu zastavu i identitet,  Albanija je „zemlja orlova“. Moderna Albanska riječ za Albaniju je Shqiperi – a za Albance je „Shqiptar.  Jezičke poveznice mogu biti slučajne ali Albanci vide vezu kao autentičnu i vide orla kao dosljedan simbol koji predstavlja Albanski narod, koji potiče od 11. stoljeća.

Albanski narodni heroj George Kastrioti Skanderbeg borio protiv Osmanskog carstva, tokom 15. stoljeća, nosio je zastavu sa dvoglavim orlom, da bi ujedinio svoj narod. Orao sa dvije glave, predstvalja simbol koji je dovoljna inkluzivan da spoji Muslimane, Pravoslave i Katolike. Ovaj primjer pokazuje kako se ovim simbolom dao mulitreligijski izgled zemlji, jer ne može se pun simbola koristiti kao jedinstveni pokazatelj identiteta. Albancima orao predstavlja ponoc, heroizam, snagu i sposobnost da prežive mnoge nesreće.

Za Albance, orao predstavlja ponosni historijski simbol

Različite političke frakcije pokušavale su prilagoditi orla, obično dodavajući simbole između glava. Kada je Italija napala Albaniju tokom Drugog svjetskog rata, režim Benito Mussolini stavio je krunu iznad orla.

Najvažnije je da je režim Enver Hoxha ukrasio orla sa zvijezdom. Iako su ideološki i politički simboli uvijek padali, Albanci smatraju da su ovo pogrešni pokušaji, te da dodavanje ideoloških poruka na orla narušava njegovu neutralnost.

Politička i ekonomska nestabilnost koja je počela 1990. godine, dovela je do velikog broja iseljenja. Skoro 20 posto posto populacije Albanije napustilo je svoju zemlju i otišlo prema Švicarskoj, Njemačkoj i drugim destinacijama, uključujući SAD. Stotine hiljada Albanaca napustilo je Kosovo 1999. godine, da bi pobjegli od etničkog sukoba, a nakon ovoga su uslijedili talasi isljenja zbog siromaštva.

Za one što su u inostranstvu, kao Xhaka i Shaqiri, koji su se susreli sa kulturološkim gubitkom tokom procesa integracija i prilagođavanja zemljama, orao vrlo često ostaje kao jedini vidlji trag njihovog nacionalnog identiteta. U Švicarskim dresovima, dok proslavljaju pokazujući Albanskog orla, dva igrača su utjelovljenje migrantski indentiteta i svog samoizražaja – s njegovom hibridnošću, historijskim refrencama i zbrkanom odanošću.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije