Save the Children / Poziv na veću zaštitu žena i djece - izbjeglica na granicama

17. 05. 2018. u 10:16:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Granice se ne smiju predstavljati štetu za bezbjednosti ljudi – poruka je koju su šefovima zemalja Evropske unije i Zapadnog Balkana uputile 22 međunarodne i lokalne organizacije u izjavi povodom Samita EU – Zapadni Balkan, koji se održava 17. maja u Sofiji.

Šefovi država zemalja članica Evropske unije susrest će se sa liderima Zapadnog Balkana kako bi razgovarali o nekoliko oblasti, uključujući migracije i bezbijednost. Pitanje kontrole granica dobilo je na značaju usljed povećanog priliva izbjeglica i migranata kako u zemlje Zapadnog Balkana, tako i u zemlje Evropske unije. To je dovelo do povećanog ulaganja od strane EU kao i raznih dogovora o saradnji između ovih zemalja. U isto vrijeme, izbeglice i migranti, uključujuči djecu i ostale ranjive grupe, suočavaju se sa ozbiljnim rizicima na Zapadnom Balkanu i u zemljama EU – izloženi su nasilju, vraćanju sa granica i teritorija zemalja (push backs) i kolektivnim protjerivanjima.

U novembru 2017. šestogodišnja djevojčica izgubila je život nakon što je njena porodica vraćena iz Hrvatske u Srbiju.

 „Zatvaranje takozvane zapadnobalkanske rute rezultiralo je produženim boravkom hiljada ljudi u regiji skoro trećina su djeca, čije se psihološko zdravlje pogoršava“, rekla je Marina Kremonese, direktorica Danskog savjeta za izbjeglice u Srbiji.

Organizacije potpisnice izjave posebno su istakle važnost saradnje država Evropske unije i Zapadnog Balkana. „Tražioci azila, posebno žene i djeca, izloženi su riziku od seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima dok pokušavaju naći sklonište od konflikta. Zemlje Zapadnog Balkana i Evropska unija moraju da sarađuju kako bi zaštitile ljude koji prelaze granice, osigurale bezbjednost i pristup pravu na traženje azila“, rekla je Jovana Arsenijević, saradnica za javno zastupanje iz organizacije Oxfam.

U izjavi je posebno istaknuta važnost preuzimanja odgovornosti država i neophodnost kontrole rada službenika na granicama. „Fizičko nasilje i loše postupanje, kada ga primenjuju krijumčari ljudima ili službenici na granicama, ostavljaju najveće posledice na djecu. Protjerivanje ljudi, bez procesuiranja individualnih slučaja, dešavaju se na svim granicama u regionu. Vrijeme je da Evropska unija i zemlje Zapadnog Balkana prestanu da prebacuju odgovornost za tražioce azila na druge zemlje i na prvo mesto stave zaštitu ljudi, a posebno djece“, rekla je Jelena Besedić, programska direktorica Centra za migracije i raseljenost na Balkanu (Balkans Migration and Displacement Centre) organizacije Save the Children.

U izjavi se navodi nekoliko ključnih pitanja za koja je neophodno naći rješenje: poštovanje prava na traženje azila, obezbjeđivanje sigurnih i regularnih izbjegličkih ruta, humano upravljanje granicama i podrška žrtvama trgovine ljudima, finansiranje izgradnje humanih i pravičnih sistema za azil i integraciju, kao i zaštita organizacija civilnog društva koje rade sa  izbjeglicama i migrantima.

Kontinuirana pomoć država neophodna je jer su izbeglice i migranti grupa u stalnom riziku, i postojeći sistemi podrške često nisu dovoljni. „Izbjeglice koje se nalaze u zemljama duž Balkanske rute imaju na raspolaganju ograničen broj regularnih opcija da nastave putovanje. Kao rezultat, izloženi su eksploataciji od strane krijumčara i trgovaca ljudima. Izbjeglice ne spadaju u tipične žrtve trgovine ljudima, te sistem podrške tim žrtvama često nije u stanju da im pomogne“, rekla je Gordana Ivković Grujić, direktorica organizacije International Rescue Committee za Balkan.

 

Djeca izbjeglice su najranjivija kategorija - undefined

Maloljetnik bez pratnje, vraćen s granice

Izjavu su, osim organizacija International Rescue Comitee, Oxfam, Danski savjet za izbeglice i Save the Children potpisale  organizacije ADRA, Atina, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Beogradski centar za ljudska prava, Bugarski helsinški komitet, Bugarski Crveni krst, CARE, Centar za integraciju mladih, Centar za mirovne studije (Hrvatska), Hrvatski pravni centar, Evropski savet za izbeglice i prognanike, Info Park, Srbija, Legis (Makedonija), MYLA (Makedonija), Minority Rights Group Europe, Praxis i  Refugee Aid Serbia.

 

 

Prioritet u upravljanju migracijama ne treba da bude stroga kontrola granica – umjesto toga, neophodno je da države osiguraju bezbjednost i human tretman izbjeglica i migranata na svojim granicama, omoguće načine bezbijednog putovanja kao i da rade na unapređenju sistema azila i integracije.

NEMA KOMENTARA