! / Židovski centar Hatkiva: Genocid u Srebrenici je jedini priznati nakon Holokausta!

08. 02. 2019. u 14:35:00 Radiosarajevo.ba

Shares:475

Vlada Republike Srpske imenovala je u četvrtak članove dvije međunarodne komisije, i to za stradanje Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine, kao i stradanje svih naroda u i oko Srebrenice u razdoblju od 1992-1995. godine, što je izazvalo brojne reakcije.

Piše: Faruk Vele

Čelnici komisija su iz Izraela. Rafael Izraeli je predsjedavajući komisije za Sarajevo, a Gideon Grajf, izraelski historičar, za Srebrenicu.

Gideon Grajf: Ljuti me izjednačavanje Srebrenice i holokausta

Režim pod kontrolom Milorada Dodika želi, sasvim je jasno, na svaki u svjetskoj javnosti dovesti pod znak pitanja dešavanja u Srebrenici koji su međunarodnim i domaćim presudama, u brojnim predmetima, pa i protiv najviših čelnika RS-a, okvalificirani kao genocid. Jednako tako želi relativizirati stradanja tokom 44-mjesečne opsade Sarajeva.

Posljednja faza genocida

Dodik će na ovaj način, smatraju analitičari, nastojati pitanja bliske prošlosti dovesti na politički teren, te stvoriti narativ čiji je cilj jasan – negiranje.

A negiranje i trifumfalizam su, kako rekoše eksperti, posljednja faza genocida! Ujedno, cilj je širiti mržnju i međusobnu netrpeljivost, što kreatori zla smatraju ključnim u procesima razbijanja ove zemlje.

Ono što Dodik na svaki način, međutim, želi prešutiti jeste da su svjetska javnost, pa i jevrejska zajednica, vrlo jasni i dosljedni u pogledu pitanja Srebrenice.

Ali, Dodik to ne želi vidjeti. To je ono kada Boris Dežulović pita zašto se Dodik žrtvama genocida otišao pokloniti u memorijalni centar Yad Vashem u Jeruzalemu, kad mu je Srebrenica mnogo bliža?

„Zašto je trebalo potrošiti nekoliko dana, nekoliko hiljada kilometara i još nekoliko stotina hiljada novaca za putovanje u daleki Izrael, sve da bi se poklonilo uspomeni na žrtve nacizma, kad se gotovo istovremeno samo dvadesetak kilometara od Banjaluke obilježavala osamnaesta godišnjica raspuštanja zloglasnog logora Omarska“, napisao je Dežulović 2010. godine.

Židovski informaciono-obrazovni centar Hatkiva iz Zagreba nedavno je za Radiosarajevo.ba  vrlo jasno konstatirao da „ne postoji kolektivna krivnja, ali ima kolektivna sramota“.

Iz Hatkive su, naravno, citirali riječi nobelovca Elija Wiesela (Vizela), i to u reakciji na izjave srbijanske premijerke Ane Brnabić koja je u intervjuu za Deutsche Welle negirala genocid u Srebrenici. Ranije je, isto, učinio i predsjednik srbije Aleksandar Vučić i Hatkiva je, također, reagirala.

„U naše doba velikog porasta ekstremizma širom Europe, pojedini istaknuti politički pojedinci i vođe tranzicijskih zemalja bivšeg socijalističkog bloka često pribjegavaju pokušajima relativizacije i umanjivanja odgovornosti pojedinaca i cijelih skupina svoga naroda u povijesno jasno zabilježenim zločinima. U sklopu toga, sa zgražanjem bilježimo izjave srbijanske premijerke Ane Brnabić u nedavnom intervjuu koji je dala za Deutsche Welle“, naveli su za Radiosarajevo.ba iz Židovskog centra u novembru prošle godine.

  - undefined

Tada su uputili poruke sivma koji negiraju genocid u Srebrenici i Holokaust:

„Riječima nobelovca Elija Wiesela (Vizela), ne postoji kolektivna krivnja, ali ima kolektivne sramote. Moralna norma Europske unije jasno je pokazala da srebrenički zločin smatra genocidom, prema izjavi Europskog parlamenta od 10.7. 2015. godine. Za zločin Holokausta njemački narod, u izjavi njegove kancelarke – na svoj način kolegice srbijanske premijerke - zauvijek nosi osjećaj suodgovornosti za zločin Holokausta, premda je spoznao svoju i krivnju i sramotu. Predstavnici naroda iz kojega su potekli počinitelji srebreničkog zločina trebali bi se javno posramiti, umjesto što izbjegavaju i izokreću istinu. Neka nađu te snage i savjesti u sebi“.

Kao kao su nagovijestili nadolazeće Dodikove manipulacije, poručili su tada da „zbog sličnih nedavnih ponovljenih izjava srbijanskog vodstva“, izražavaju ozbiljnu zabrinutost da će s protokom vremena „doći i do negiranja samih ubojstava, unatoč prevelikom broju ožalošćenih svjedoka i dokumenata, kao što često svjedočimo u slučaju Holokausta“.

Besprimjerni zločin

„Međutim, izvršitelji ovog besprimjernog masovnog zločina u suvremenoj Europi počinili su ga pred očima javnosti: sami su sebe snimali, snimali su zavezane žrtve pri smaknuću. Hoće li se početi istina prikazivati kao izmišljotina upravo u krugovima koji bi morali pokazati više suosjećanja za žrtve svojih sunarodnjaka... očito je i to moguće i očito to treba očekivati i nadalje. Negiranjem se žrtve pokušava ubiti ponovo i potpuno, da za njima ne ostane ni traga, a nažalost je tome bezdušno pridodala sa svoje strane i srbijanska premijerka“, naveli su iz iz Židovskog informacijsko-obrazovnog centra Hatikva.

I tada su prepoznali namjere negatora genocida.

„Čini se da je to bilo na još svježem tragu izvrtanja povijesne istine, kada je srbijanski predsjednik Vučić u cilju poticanja međuetničke mržnje i pribavljanja političke dobiti nastojao instrumentalizirati genocid Holokausta, svjesno uspoređujući žrtve Holokausta, usmrćene samo zbog svoga porijekla, sa žrtvama iz srpskog naroda stradalima u akcijama oslobođenja Hrvatske od oružane pobune dijela njezinog srpskog stanovništva i strane vojne agresije. Tom prilikom smo upozorili na trend kretanja takve politike, te smo podsjetili da je zločin u Srebrenici jedini pravno priznati genocid na tlu Europe nakon Holokausta“, konstatirali su.

Potomci žrtava Holokausta podsjetili su da „pravna i konvencijska definicija genocida jasno govore u prilog nepobitnoj i sudski utemeljenoj činjenici da je u Srebrenici nad nevinim bošnjačkim muškim civilnim stanovništvom počinjen genocid“.

„U jednoglasnoj presudi na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju iz 2004. godine, potvrđen je genocid u Srebrenici, što je opetovano potvrdio i viši prizivni sud, kao i neovisno Međunarodni sud pravde (ICJ) 2007. Srbija je kao država tada bila osuđena što nije učinila dovoljno da spriječi taj genocid. Mi, kao stručna organizacija koja se bavi proučavanjem Holokausta i podukom o njemu, te općenito ljudskim pravima i kršenjem tih prava, izjavljujemo da ne odgovara čak ni suhoparnoj stručnoj istini cinična izjava srbijanske premijerke da je samo to „genocid kada pobijete cijelu populaciju, žene, djecu“, pa zaključuje, zastrašujuće slično samim počiniteljima, da „to ovdje nije bio slučaj“, jer eto, pobijeni su „samo“ muškarci, a ne i žene i djeca“, podvukli su. 

Istrebljenje srebreničkih Bošnjaka

Razjasnili su da se genocid i u stručnoj pravnoj javnosti definira „kao namjera da se zatre neku skupinu ljudi u cijelosti ili u nekom dijelu“.

„Dakle sama namjera i 'samo' dio ubijene populacije dovoljni su za međunarodnu definiciju genocida. Istrebljenje srebreničkih bošnjačkih muškaraca genocid je po definiciji, jer je ubijanjem muškaraca provedena namjera da se onemogući ciljanoj zajednici stvaranje sljedeće generacije. To je bilo istrebljenje s odgodom. Međunarodna zajednica je zločin u Srebrenici prepoznala kao jedini genocid u Europi nakon Holokausta, te su neki od počinitelja osuđeni na međunarodnim sudovima, za drugima se traga kako bi im se sudilo. Napominjemo kako zločin genocide ne zastarjeva.

Stoga, kada jedan od dva najviša politička predstavnika naroda iz kojega su potekli nacionalno homogeni odredi za masovno ubijanje u Srebrenici ovako „istjeruje“ pravni smisao i definiciju genocida, onda je to ne samo neusporedivo okrutni cinizam, nego i sramotan pokušaj negiranja“, zaključili su iz Židovskog centra.

Stavovi Židovskog centra vrlo jasno razotkrivaju Dodika kao pukog revizionistu i negatora zločina, koji tek stvara pretpostavke za neka nova, slična ili gora nedjela u budućnosti. Slično je i sa onima koji ga sa stranih adresa potiču na ova sramna djela.

KOMENTARI (1)