Rekonstrukcija / Olimpijski muzej Sarajevo mogao bi biti otvoren do 2018.

17. 10. 2017. u 22:09:00 S. H.

Shares:209

Zgrada Olimpijskog muzeja Sarajevo mogla bi biti obnovljena i otvorena za javnost do februara 2018. godine na dan kada se bude otvarala Europska Olimpijada mladih.

"Počeli smo pripreme za treću fazu rekonstrukcije zgrade Olimpijskog muzeja u Petrarkijinoj ulici. Ako sve bude išlo prema planu, Muzej će biti otvoren u staroj zgradi do februara 2018. godine", potvrdio je za Radiosarajevo.ba direktor Olimpijskog muzeja Edin Numankadić.

Od 27. februara 1992. godine kada je devastiran, Olimpijski muzej čini napore da se vrati u zgradu u Petrarkijinoj ulici.

Do sada su urađene dvije faze rekonstrukcije zgrade Muzeja, obnovljena je unutrašnjost, krov i prozori, a za preostalu treću fazu Muzeju nedostaje još milion konvertibilnih maraka.

Za prve dvije faze potrošeno je oko 175 hiljada konvertibilnih maraka.

U oktobru prošle godine smo pisali kako je Europska unija odobrila milion konvertibilnih maraka potrebnih za treću fazu obnove, ali je taj novac potrošen u EU. Inicijativu za ponovnim odobravanjem novca pokretala je francuska ambasadorica.

"Grad Sarajevo će donirati 100.000 KM za obnovu. Kanton je obećao 400.000 KM, a Međunarodni olimpijski komitet također polovinu sredstava", rekao nam je Numankadić.

U trećoj fazi rekonstrukcije predviđeno je uređenje enterijera i fasade zgrade. Sredstva koja će donirati Grad Sarajevo vrlo brzo će biti operativna na računu Olimpijskog muzeja, potvrdio je Numankadić. Novac će biti doniran zbog želje da Grad Sarajevo stavi u funkciju sve objekte od kulturno-historijskog značaja. 

Zgrada Olimpijskog muzeja Sarajevo u Petrarkijinoj ulici, crvenkaste fasade i ukrašena bogatim elementima, nekada je bila vila Mandić.

Izgrađena je 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik koji je prema tradiciji kasnog historicizma projektirao stambeni objekt po uzoru na luksuzne europske vile iz istog perioda i ukrašava ga bogatim ukrasima alpsko-folklornih stilskih elemenata i njemačke gotike.

U njenoj blizini, u Petrarkinijoj ulici, nalazi se cijeli kompleks austrougarskih vila. Pored Mandićeve tu su još i vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua, koje su kao graditeljska cjelina proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

„Graditeljska cjelina – kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici (Vila Mandić, vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua) predstavlja najočuvaniju cjelinu vila iz austrougarskog perioda u Sarajevu, neprocjenjive historijske i dokumentarne vrijednosti, koje predstavljaju izvor saznanja o načinu gradnje i života u centralnom dijelu grada Sarajeva, s početka XX vijeka.

Osim historijske i dokumentarne vrijednosti, ova graditeljska cjelina ima veliku ambijentalnu, ali i umjetničko-estetsku vrijednost, s obzirom na to da su, tada najveći projektantski autoriteti u BiH, gradili jedinstvene objekte, u stilskom i oblikovnom smislu, koje ne susrećemo u drugim gradovima BiH“, naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

U njoj je nekada bilo i sjedište Američkog konzulata, kao i gradskog Komiteta Saveza komunista Sarajevo. 

Ipak, Mandićeva vila danas je poznatija i kao objekt druge veoma važne institucije u historiji grada Sarajeva - prije 33 godine u njoj je otvoren Olimpijski muzej. 

Na dan otvaranja Olimpijade u Sarajevu, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara. Koncept i programi Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej u Lozani, s idejom da vrši sintezu i afirmaciju dvije osnovne karakteristike - sport i umjetnost. Osnovna koncepcija ovog muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olimpijske vrijednosti, kreativnost, mladost i ostale pozitivne tekovine ovog događaja.

Na samom početku rata u BiH, tačnije 27. aprila 1992. godine, bila je jedna od prvih kulturnih institucija, pored Orijentalnog instituta i Nacionalne biblioteke, koja je bila granatirana i uništena. Zahvaljujući angažmanu zaposlenih u Muzeju i šire društvene zajednice u teškim ratnim uvjetima eksponati Olimpijskog muzeja su evakuirani i spašeni, te pohranjeni na sigurna mjesta u podrume Olimpijske dvorane Zetra. 

U Zetri će kasnije ti eksponati zaživjeti kao dio novog Olimpijskog muzeja koji je obnovljen i svečano otvoren 2004. godine povodom obilježavanje 20 godina od održavanja Olimpijade u Sarajevu.

"Obnavljanjem Olimpijskog muzeja u Sarajevu, naglašena je važnost organizacije jednog od najvećih sportskih događaja na prostoru Jugoistočne Europe, imajući u vidu da je Sarajevo bilo jedini domaćin održavanja zimskih olimpijskih igara u ovom regionu", naveo je Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja Sarajevo.

"Osnovna koncepcija novog Olimpijskog muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olimpijske vrijednosti, kreativnost, mladost i ostale pozitivne tekovine ovog događaja. Kroz segment sporta Muzeju je prezentirana priprema, organizacija i realizacija XIV ZOI u Sarajevu, a kroz segment umjetnosti prezentirane su Mapa svjetske grafike Art and Sport s djelima umjetnika kao što su: Henry Moore, Michelangelo Pistoletto, kao i kolekcija savremenih umjetnika BiH, među kojima su djela Berbera, Kućanskog, Zaimovića itd", navodi se na stranici Muzeja.

Obnovu nekadašnje zgrade Olimpijskog muzeja u Sarajevu podržala je Francuska misija, Europska unija i Međunarodni olimpijski komitet, navodili su mediji još 2014. godine. Od tada su prošle tri godine, ali pomaka na obnavljanju zgrade nije bilo.

Zgrada je dugo već prepuna miševa i zarasla u šiblju.

KOMENTARI (2)