Analiza / Ekonomisti o stanju privrede Bosne i Hercegovine: Crno nam se piše...

05. 07. 2019. u 07:23:00 E. Halimić

Shares:0

Usporavanje rasta Bruto društvenog proizvoda (BDP), kojem svjedočimo u posljednjem kvartalu ove godine, a za koji su objavljeni zvanični podaci, vrlo jasno nagovještava smjer kretanja bh. ekonomije, kazao je za Radiosarajevo.ba ekonomski analitičar Igor Gavran.

Dodao je da je usporavanje drastično u odnosu na prethodni kvartal, kada je stopa rasta iznosila tri posto, već i u odnosu na prethodne odgovarajuće (prve) kvartale svih prethodnih godina još od 2015.

Ekonomista Igor Gavran - undefined

Foto: Screenshot: Ekonomista Igor Gavran

“Kada na sve ovo dodamo i činjenicu da ni stopa rasta od tri posto kojom su se domaće vlasti neopravdano hvalile nije ni približno dovoljna za održivi razvoj bh. ekonomije, vidimo da je situacija veoma nepovoljna i da ukazuje na negativan trend i mogući dalji pad. Još uvijek je pretjerano sadašnje stanje nazivati ulaskom u recesiju, jer uslovi za tako nešto nisu ispunjeni (potrebno je da BDP pada u dva uzastopna kvartala), ali svakako je riječ o silaznoj putanji koja ukoliko se ne zaustavi može dovesti i do recesije”, pojasnio je Gavran.

Prema njegovim riječima, čak i da do recesije u bukvalnom značenju ne dođe, mi odavno imamo stagnaciju ekonomije (minimalne stope rasta makar i matematički pozitivne za ekonomiju u očajnom stanju kakva je bosanskohercegovačka samo produbljuju zaostajanje u odnosu na regiju i EU, dakle ne mogu se smatrati pozitivnim).

Aktuelni drastičan pad nije se dogodio preko noći nego je upravo posljedica te dugogodišnje stagnacije, dugogodišnjeg nepostojanja ekomnomskih reformi i razvojne ekonomske politike, posljedica nekoliko propalih mandata nesposobnih vlasti koji niti su znale niti su iskreno pokušale da pomognu domaću ekonomiju. Ni danas kada mi razgovaramo o ovoj temi ona nije prioritet za domaće vlasti, već njihovi interni dogovori o podjeli pozicija, neke nebulozne političke teme i spinovi poput rezervnih sastava policije, separatizma ili takmičenja u lažnom patriotizmu i nacionalizmu i korupciji.

Čak i ako bi sutra usvojili poticajne mjere i zakonska rješenja koja rasterećuju privredi i potiču njen razvoj, potrebno je dugo vremena da se zaustavi pad i stvore uslovi za održiv rast bh ekonomije”, smatra gavran.

Dodaje da u ovom trenutku takva se perspektiva ne vidi, praktično se ništa na tome ne poduzima, a rijetke domaće kompanije koje još uvijek uspješno posluju se suočavaju s novim izazovima (poput gubitka strateški važnog izvoznog tržišta Kosova).

Autobuska stanica Banja Luka: Odlazak mladih u inostranstvo - undefined

FOTO: Facebook: Autobuska stanica Banja Luka: Odlazak mladih u inostranstvo

“Posebno je tragično što je sve ovo dovelo do odlaska velikog broja najsposobnijih i najobrazovanijih građana bez kojih nikakve reforme ne mogu biti jednako uspješne jer jednosdtavno neće više biti nikoga spobonog da iskoristi priliku, neće biti nikoga da provede u život moguće investicije i da nosi taj razvoj bez kojeg nam nema opstanka ni ekonomski ni društveno ni na bilo koji način. Ne treba biti veliki stručnjak da bi se prognoziralo šta slijedi ako jedna ekonomija u jako lošem stanju nastavi da pada još dublje”, poručio je Gavran.

Ekonomista Damir Miljević za Radiosarajevo.ba kazao je da usporavanje rasta BDP je posljedica svih onih faktora koji značajno utiču na ekonomsku situaciju u BiH između kojih se posebno izdvajaju blokada rada izvršne vlasti, politička prepucavanja, nizak nivo inostranih i domaćih ulaganja i nespremnost vlasti na svim nivoima da uđu u radikalne društvene i ekonomske reforme.

Ekonomista Damir Miljević - undefined

Foto: Privatni album: Ekonomista Damir Miljević

“Pri tome se posebno izdvaja odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje koji već poprima oblike egzodusa. Time se izravno utiče na smanjenje tražnje za proizvodima i uslugama što kroz smanjenju potrošnju utiče na smanjenje proizvodnje i tako se spirala ekonomskog sunovrata ubrzava. Ovo je možda najbolje ilustrovati jednostavnim primjerom. Ukoliko je ovu zemlju napustilo 300.000 ljudi i ukoliko je polovina njih pila samo jednu kafu dnevno u nekom od brojnih lokala u BiH zbog njihovog odlaska dnevna prodaja kafe je pala za 150.000 šalica odnosno za 150.000 KM. Kada to dignemo na godišnji nivo potrošnja je smanjenja samo po osnovu nepopijenih kafa za 55 miliona KM godišnje, a po tom osnovu je prihod od PDV-a manji za 9 miliona KM godišnje”, pojasnio je Milljević za Radiosarajevo.ba.

Ilustracija - undefined

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL: Ilustracija

Prema njegovim riječima, ista računica se može napraviti za bilo koji artikal koji se troši, pa će se vidjeti koji je uticaj odlaska ljudi na ekonomiju u BiH.

“Kada tome pridružite i sve ostale faktore koje sam naveo očito je da nam se sa stanovišta ekonomije, ukoliko se nešto pod hitno ne promijeni, crno piše”, zaključio je Misljević.

Ekonomista Admir Čavalić za Radiosarajevo.ba kazao je da Bosna i Hercegovina još uvijek nije formalno u recesiji.

„Međutim, kao što se ranije najavljivalo, izgledno je da makroekonomski indikatori daju primarna recesijska upozorenja tj. da ulazimo u recesiju. Podaci o BDP-u za prvi kvartal ove godine svjedoče navedenom, tačnije nagli (i očekivani) pad vanjskotrgovinskih aktivnosti, prije svega izvoza. Ovo je posljedica kretanja na EU tržištu odnosno još uvijek negativnih prognoza za Njemačku, kao najveće EU ekonomije“, pojasnio je Čavalić.

Admir Čavalić: Značajna šteta - undefined

FOTO: Facebook: Admir Čavalić: Značajna šteta

Dodao je da globalni trgovinski ratovi, otvoreno pitanje Brexita i druge političke neizvjesnosti, utjecale su na njemački izvoz, što je veoma bitno za tu zemlju koja godinama predstavlja uspješan model izvozne ekonomije.

„Posljedično, ovo se, u manjoj mjeri, prenijelo na našu zemlju, što je uz loše ekonomsko stanje u Italiji i Turskoj, zatim trgovinske barijere na Kosovu, pogoršalo našu izvoznu perspektivu i posljedično nas izložilo riziku recesije. Šta je rješenje, kako reagovati? Nemamo budžetskog prostora, niti to preporučujem u svakom slučaju, za veću javnu potrošnju sa ciljem rasta BDP-a. Dalje, ne postoje fiskalne, niti bilo koje druge pretpostavke za veću privatnu potrošnju“, naglasio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, ono što možemo uraditi, a što ne spada u domen makroekonomskog populizma, jeste da unaprijedimo konkurentnost vlastitog izvoza, uz svakako protežiranje diverzifikacije istoga, što sam ranije napominjao.

„Konkretno, ovo se odnosi na fiskalne reforme, uklanjanje administrativnih i drugih barijera za izvoznike i uopšteno poboljšanje kvaliteta sistema podrške za domaći izvoz. Brojne su zemlje poput Poljske i Estonije na vlastitom primjeru pokazale da je kriza nešto što se može izbjeći, samo je potrebno pametno rasti. Na kraju, moguće je da se objektivne okolnosti promjene, bez obzira kako mi reagovali“, zaključio je Admir Čavalić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

NEMA KOMENTARA