Standard samohranih roditelja u BiH je ponižavajući i poražavajući

J. Ć.
Standard samohranih roditelja u BiH je ponižavajući i poražavajući
Pixabay / Ilustracija
Standard samohranih roditelja u BiH je ponižavajući i poražavajući te vlast na svim nivoima drži do diskriminacije i stigmatizacija ovog miljea društva, poručuju iz nevladinog sektora.

O svakodnevnoj borbi samohranih roditelja, bilo u okruženju ili za ostvarivanje minimalnih prava, te o Udruženju “Jedan manje – One less” za Radiosarajevo.ba govori Muamera Činjarević, idejni tvorac i predsjednica ovog Udruženja.

Udruženje postoji od 13. aprila 2013. godine i strateški cilj udruženja jesu izmjene i dopune kako porodičnog tako krivičnog zakona i naravno pokušati rehabilizirati zakon o alimentacionom fondu kako bi država bila "treći" roditelj djeci iz jednoroditeljskih porodica.

Činjarević je i sama samohrana majka troje djece koja se suočila s mnogim problemima i nedaćama, ali uspješno se izborila za svoju djecu i shvatila kako ima dovoljno snage da pomogne i drugim ljudima sličnim njoj.

„Moja želja na početku bila je da pomognem u obrazovanju ove djece, jer sam iz iskustva kao samohrana majka radila sve i svašta kako bih djeci omogućila školovanje i fakultete, naravno. Znajući da se samo znanje na tržištu cijeni stoga i moja želja je proizašla. Međutim, vremenom se pokazala široka lepeza problema, kako staratelja tako i njihove djece", kazala je Činjarević.

Prema njenim riječima, Kanton Sarajevo ima oko 40.000 samohranih roditelja. 

"Djeca se rađaju, prema mom mišljenju, ili iz ljubavi ili greškom, a oni su ti koji najviše snose posljedice, jer se koriste kao sredstvo osvete partneru", smatra Činjarević. 

Alimentacija nije redovna, odnosno, u većini slučajeva uopće se ne izmiruju obaveze jednog roditelja prema djetetu, što Činjarević oštro osuđuje.

Zar to nije krivično djelo? Prema meni jeste, itekako. Zakonodavstvo u ovom smjeru ne reagira", rekla je ona.

Kad je riječ o udruženjima koja bi bila pomoć samohranim roditeljima, Činjarević navodi da je neophodno da svako udruženje ima adresu, tj. kancelariju minimalno deset kvadrata, zatim neophodan budžet na dnevnom nivou minimalno 30 KM kao i podršku vlasti koju, kako kaže naša sagovornica, nemaju niti na jednom nivou, što onemogućuje rad udruženja na projektima. 

"Ako kažem da već pet godina dobijam odbijenice od načelnika svih općina kada su u pitanju novogodišnji paketići, odgovor je kako ova djeca nisu planirana budžetom."

Premijer Kantona Elmedin Konaković obećao je da će ovu populaciju uvrstiti u budžet za ovu godinu.

"Što se tiče premijera mogu samo iznijeti pohvale. Jedan je od rijetkih koji nikada nije odbio pomoći. Kad je riječ o njegovom obećanju, još uvijek je status quo, kako sam", kazala je Činjarević, navodeći kako su 2017. godine ukinuli budžetiranje NVO-a, ali kroz projekte pomažu.

Međutim, da bi projekt prošao, neophodan je jak "lobi", a samohrani
roditelji to nemaju zbog "stigme" u društvu, zaključuje naša sagovornica. 

Zbog toga je udruženje donijelo odluku da za sada stagniraju aktivan rad dok se ne iznađe mogućnost finansiranja dnevnih troškova i adrese istog.

"Ako postoje filantropi koji imaju dušu, neka se odazovu ovom apelu i svojim doprinosom omoguće neometan rad udruženja na putu ka
ostvarenju strateških ciljeva u navedenom sadržaju", kazala je Muamera. 

Kada su u pitanju administrativni problemi za ovu populaciju, pitali smo Mirsadu Poturković, stručnu saradnicu za informiranje i komunikaciju Centra za socijalni rad KS-a, koja su prava samohranih majki koje su se razvele, te biološki otac ne viđa dijete, imaju li pravo kao jedini roditelj u tom slučaju djetetu izvaditi pasoš bez prisustva i dozvole drugog roditelja? 

"Majka može izvaditi pasoš djetetu bez prisustva i dozvole drugog roditelja ako je sudskom Presudom dijete povjereno majci na staranje", kazala je za Radiosarajevo.ba  Poturković.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije