Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od hrvatskog predsjedavanja EU?

Radiosarajevo.ba
Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od hrvatskog predsjedavanja EU?
FOTO: europa.ba / Ilustracija

Piše: Faruk Vele

Hrvatska će 1. januara 2020. godine prvi put preuzeti kormilo Evropske unije (EU), te će u prvih pola godine imati glavnu ulogu u rješavanju gorućih problema zajednice 28 država sa preko 500 miliona ljudi.

Strateški prioriteti

Evropa koja se razvija, povezuje, štiti i koja je uticajna – to su četiri krovna područja na kojima će se temeljiti hrvatsko predsjedanje Evropskim vijećem, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković.

Kako piše Euraktiv, BREXIT, formiranje nove Evropske komisije i donošenje novog proračuna EU bit će na samom vrhu ljestvice prioriteta Hrvatske u tom razdoblju, a tim će zadacima vlada Hrvatske pridružiti i strateške prioritete četiri krovna područja.

Iako je naglašeno da će Zapadni Balkan biti u fokusu hrvatskog predsjedavanja EU, nakon što se lideri zemalja članica Europske unije nisu saglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, analitičari i učesnici političkog života u Hrvatsko – skeptični su.

Šta u prvih pola naredne godine može očekivati Bosna i Hercegovina?

Ugledni hrvatski analitičar Davor Gjenero kaže nam kako se boji da ne možemo očekivati mnogo.

"Ne zbog hrvatske loše volje, nego zbog stanja unutar EU. Bojim se da Hrvatska nema manevarskog prostora napraviti veliki iskorak u pristupim procesima, iako su hrvatski politički planeri mislili na to staviti naglasak. BiH je trebala biti unutar Zapadnog Balkana hrvatski glavni prioritet. Drugi prioritet su trebale biti Sjeverna Makedonija i Crna Gora, ali BiH bi, svakako, bila ispred njih. Međutim, kako se približavamo predsjedavanju Hrvatske vidimo da se fokus sa regije seli na budućnost EU i raspravu o kohezijskoj politici unutar Unije, dakle, na fisklani položaj unutar EU ovih manje razvijenih zemalja koje su članice postale nakon 2004. ", govori Gjenero za Radiosarajevo.ba.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana dr. Zijad Bećirović kaže za naš portal da, iako je Republika Hrvatska, formalno članica EU i NATO-a, njeno sadašnje vodstvo uglavnom ne dijeli te vrijednosti i standarde. On tu vidi ozbiljan problem.

"Problem nastaje što Hrvatsku po ključnim pitanjima ne vode trenutačno izabrani dužnosnici nego kombinacija obavještajnog podzemlja, generalskog lobija, Rimokatoličke crkve i još nekih čimbenika, a njeni dužnosnici su uglavnom transmisija te moći i utjecaja. Što možete očekivati od države, koja ne poštuje međunarodno pravo, presudu ICTY o udruženom zločinačkom poduhvatu prema Bosni i Hercegovini, presudu o arbitraži o granici sa Slovenijom? Što, također, možete očekivati od države, koja ima granične probleme sa svim susjedima (izuzev Mađarske, pošto je granicu naslijedila od SFRJ)? Što možete očekivati o HDZ-a, stranke, kojoj se sudi na Županijskom sudu u Zagrebu i čiji je nekadašnji predsjednik i premijer pravosnažno presuđen za kriminal i korupciju? ", podsjeća Bećirović.

Dodaje da "predstavnici te i takve države i HDZ-a ne priznaju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Hrvata Željka Komšića za legalnog i legitimnog člana Predsjedništva iz reda Hrvata, zato što nije izabran njihov favorit kontraverzni Dragan Čović (HDZBiH), koji se odlično uklapa u njihovu matricu.

"Da podsjetimo Komšić je već treći put izabran kao Hrvat u Predsjedništvo BiH i njegovo osporavanje je počelo upravo sada. Kod Komšića očito nije u slogu „treća sreća“. I kada pogledate navedene činjenice jednostavno zdrav razum nalaže, da zemlje regije koje imaju aspiraciju da postanu članice EU budu oprezne i/ili odustanu od takvih aspiracija kada pogledaju kakva je Hrvatska danas sa svim navedenim atributima. Tome treba dodati i činjenicu da će se 19.novembra/studenog 2019 u Zagrebu održati Kongres Europske pučke stranke (EPP), najbrojnije političke skupine u Europskom parlamentu čiji je HDZ član, i slika je jasna. Kriminal i korupcija u vrhu EU u kojoj glavnu riječ vodi EPP. I zbog toga uopće ne iznenađuje zašto je ovakvo stanje u EU", veli on.

Gjenero dodaje da unutar EU nema suglasnosti o nastavku politike proširenja.

"Zbog toga RH neće imati manevarskog prostora otvoriti tu temu. Ali ubrzavanje pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniju je hrvatski politički prioritet i dalje. RH će pokušati, ali ne sa nekim šansama za uspjeh, to staviti na dnevni red unutar EU", istakao je Gjenero.

Rješavanje krize

I Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, smatram da BiH ne treba očekivati mnogo od predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, jer "ni građani Hrvatske to ne očekuju".

"Ostaje da vidimo kako će se Hrvatska snaći u toj ulozi i koje će teme pokušati nametnuti, ali još važnije, koje će je krize zateći, poput Brexita, migrantske krize ili neke treće koje trenutno ne očekujemo. Važno je napomenuti kako Hrvatska u tom periodu ne može nametati pitanja koja se tiču nje same, poput pristupanja u Schengen ili eurozonu. Međutim, mislim da će kao i do sada, HDZ s obzirom da je na vlasti, koristiti priliku da lobira i državnicima iz zemalja članica predstavlja svoje viđenje stanja u BiH i položaja Hrvata u njoj. Meni osobno biti će zanimljivo vidjeti kako će se Hrvatska postaviti prema zemljama Zapadnog Balkana koje su na početničkim stazama puta u EU, grupa u koju spada i BiH, i hoće li organizirati susrete i događaje koji bi tim zemljama mogli pomoći na tom trnovitom i dugom putu, jer će sada biti u poziciji da takve stvari inicira", veli Hodžić.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije