Ideje / Slavni arhitekta Juraj Neidhart je 1953. godine opisao viziju savremenog Sarajeva

14. 11. 2019. u 07:39:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Svoje viđenje budućnosti glavnog grada Bosne i Hercegovine je u septembru 1953. godine u magazinu Mozaik opisao arhitekta Juraj Neidhart. Svoju ideju Sarajeva u savremenosti, ispričao je na izuzetan način. Tekst, objavljen i na web stranici Yugopapir.

Tumačeći prošlost Sarajeva, naglasio je pravilo koje je nazvao nepisanim: drum je kičma, voda duša, zelenilo pluća, a čaršija srce grada.

Kompromis između starog, tradicionalnog i savremenog u gradnji je izrazio ovako: 

"Transformirajmo staru čaršiju u kulturno žarište grada, sačuvajmo staro i dajmo mu savremenu namjenu, a novo izgradimo pokraj starog u duhu historijske aglomeracije: Novo pokraj starog."

Stari grad ili čaršiju je zamislio, kako je naveo, raskršćem kulturnih tekovina republike. To je za njega značilo dati ovom dijelu grada savremeni smisao dodavši:

"Kulturno-društvene manifestacije zahtijevaju svoj kulturni ambijent, a historijske aglomeracije ne znaju za vrijeme; naravno ako budemo umjeli staro tako uključiti u novo da ne bude usiljeno, da se sve skupa slije u skladnu cjelinu."

S obzirom na prethodno istaknuto, Neidhart je predložio da se: Morića Han adaptira u turistički hotel, Gazi Husrev-begov bezistan u pivnicu ili vinski podrum, Brusa Bezistan pretvori u izložbeni prostor za skulpture, muzej Narodnooslobodilačke borbe ili gipsoteku, Kuršumlija medresa da se adaptira u Gazi Husrev-begovu biblioteku ili slično, a Kazandžiluku i Halačima očuva postojeća namijena.

Budućnost glavnog grada Bosne i Hercegovine: Kako (ne)treba graditi?

Nije zaboravio na Vijećnicu. Sugerirao je da se pored nje izgradi "muzej o postanku čovjeka".

Smatrao je da se prostor "s druge strane Miljacke" treba iskoristiti za savremene zgrade, institute, kulturne ustanove i slično. Bio je ubjeđen da obale rijeke trebaju ostati slobodne za šetališta gdje će biti zaslađeni jablani.

Neidhart je prostor u blizini Bentbaše i Bijele tabije zamislio ovako:

"Uz rekreaciju duha u kulturnom žarištu grada, u nastavku pokraj Miljacke, u dolini Bendbaše ispod Bijele tabije zamišljena je rekreacija tijela. Akumulacijom vode i stvaranjem jezera dobiti masovno kupalište, te dio Miljacke učiniti plovnim za čamce. Tako bismo, dakle, spojili duševnu kulturu s tjelesnom."

Za padinske dijelove bosanskohercegovačke prijestolnice je mislio da su najljepši dio grada. Zato je naglasio da oni moraju biti sačuvani na način da omogućavaju "pravo na vidik".

Trg oslobođenja je ocijenio kao primjeren za gradnju atrija, a Crni vrh za gradnju stambenog naselja sa mnogo zelenila.

Neidhart je ukazao da se ulica Alipašina, tada nazvana Đure Pucara Starog, mora iskoristiti za, kako je napisao, uvlačenje zelenila u srž grada.

Tri projekta koja će odrediti budućnost Sarajeva - urbanizacija ili urbicid?

Posebno je naglasio značaj Titove ulice. Između ostalog, predložio je da se korzo centralne sarajevske ulice prebaci u obližnji park zbog saobraćaja dodavši:

"Uklanjanjem zgrade bivše Direkcije šuma u daljnjoj budućnosti, omogućili bismo da se parkovna vrpca protegne ispred Vojne bolnice sve do Marijinog-Dvora. To bi bio istodobno dio zelene osi od Sarajeva do Ilidže."

Prema riječima Neidharta, niti Zagreb, ni Beograd, ni Ljubljana se ne mogu pohvaliti da u srcu grada imaju slobodne prostore ovakvih kvaliteta, koji se mogu formirati na savremen način, a kakve bi Sarajevo dobilo u Titovoj ulici, gdje se danas građani Sarajeva formalno guše.

Potpunom tekstu arhitekte Juraja Neidharta možete pristupiti klikom na ovaj link.

O Juraju Neidhartu

Rođen je 1901. godine u Zagrebu. 

Za arhitektu se školovao na bečkom Fakultetu likovnih umjetnosti.

U Sarajevu je počeo živiti od kraja 1930-ih godina.

Ovaj arhitekta je zaslužan za gradnju brojnih građevina. Među njima su i one koje su postale simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine. 

Između ostalog, projektovao je zgrade današnje Parlamentarne skupštine i institucija Bosne i Hercegovine.

Preminuo je u 77. godini.

Prije nekoliko dana, u Sarajevu je objavljena monografija Juraj Neidhardt – arhitekt, urbanist, teoretičar, pedagog, publicist čiji su autori Ibrahim Krzović i Tomislav Premerle.

NEMA KOMENTARA