Intervju / Šatorović: Vlada FBiH predložila zakone koji će smanjiti ionako niske plaće

17. 10. 2019. u 07:27:00 E. Halimić

Shares:0

Nakon što je Vlada Federacije BiH i zvanično predstavila izmjene i dopune Zakona o dohodku i Zakona o doprinosima uslijedile su žestoke rekacije poslodavaca, sindikata, penzionera, Zavoda PIO/MIO, kao i predstavnika IT industrije koja zapošljava na hiljade ljudi u Federaciji.

Za mišljenje o najavljenim izmjenama pitali smo i predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Selvedina Šatorovića koji za Radiosarajevo.ba otkriva razloge protivljenja najavljenim izmjenama, ali i posljedice koje će imati radnici ukoliko Parlament FBiH odluči da prihvati vladin prijedlog.

“Za Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine su neprihvatljiva sva zakonska rješenja koja mogu dovesti do dodatnog umanjenja primanja radnika i radnica u FBiH. A, upravo to je slučaj s predloženim Zakonom o porezu na dohodak, te Zakonom o doprinosima. Kao što javnosti poznato, Zakon o porezu na dohodak, u tekstu koji je predložen, predviđa da se prihodom od nesamostalnog rada smatraju svi prihodi i koristi koje poslodavac daje radniku po osnovu radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, uključujući i prihode po osnovu naknade za topli obrok, prevoz, regres”, kazao je Šatorović.

Press konferencija u Savezu samostalnih sindikata - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Press konferencija u Savezu samostalnih sindikata

Dodao je da pored plate, osnovica za obračun i plaćanje doprinosa se uvećava za topli obrok, prevoz i regres, i ostale prihode radnika po osnovu nesamostalnog rada, tj. radnog odnosa.

“Ovakvim rješenjem se sve naknade koje nemaju karakter plate u poreskom smislu izjednačavaju s platom. Iako iz resornog ministarstva tvrde da time naknade postaju plata, to nije tačno. Ne postoje nikakve garancije da će ove, dosad neoporezive naknade, biti pretvorene u platu radnika, u istom neto iznosu - to će ovisiti isključivo od dobre volje poslodavca tamo gdje nema kolektivnog ugovora. U tom slučaju pitanje poreske stope postaje manje važno”, naglasio je Šatorović.

Prema njegovim riječima, činjenica je da ovakva zakonska rješenja nisu usmjerena ka zaštiti prava radnika i zaustavljanju egzodusa radnosposobnog stanovništva iz FBiH.

Velika potražnja za radnicima u EU - undefined

Foto: Pixabay: Velika potražnja za radnicima u EU

Već sada se suočavamo sa nedostatkom određenih zanimanja, a ukoliko se trend nastavi i ukoliko se zakonskim rješenjima ne poboljša materijalni i socijalni status radnika, u skoroj budućnosti će poslodavci biti primorani da uvoze radnu snagu za većinu zanimanja i radnih mjesta. I, umjesto da se izvršna vlast pozabavi ovim gorućim problemom i pokuša, u dogovoru sa socijalnim partnerima, dakle Savezom samostalnih sindikata BiH i Udruženjem poslodavaca FBiH, pronaći rješenje da se negativni trend zasutavi i stvari pokrenu u ispravnom smjeru, mi svjedočimo jednostranom nametanju rješenja koja će dodatno smanjiti primanja radnika u FBiH”, smatra Šatorović.

Na naše pitanje zašto je problematično da neoporezivi prag plaće bude 800 KM i zašto je opasno u okvir plaće svrstavati ostale doprinose, Šatorović odgovara da kad je u pitanju oporezivanje, dosadašnja stopa poreza na dohodak od deset posto na iznos plaće preko ličnog odbitka, uvećava se na 13 posto.

Dom sindikata Sarajevo - undefined

FOTO: Radiosarajevo.ba: Dom sindikata Sarajevo

“Članom 48. prijedloga zakona o porezu na dohodak je definisano da se ukupni dohodak umanjuje za 9.600,00 KM ličnog odbitka, što je 800 KM mjesečno. Dakle, na iznos neto dohotka (plaća, topli obrok, prevoz, regres i dr.) do 800 KM ne bi se plaćao porez na dohodak, a na iznos preko 800 maraka plaćao bi se porez na dohodak po stopi od 13 posto. Ovim je lični odbitak izjednačen za sve radnike, neovisno od broja članova porodice koje izdržavaju. Prema dosadašnjem rješenju, osnovni lični odbitak iznosi 300 KM, ali se uvećava ovisno od broja članova porodice koje radnik izdržava (odnosno može ići i preko 800 KM). U praksi, primjena ovih zakona će značiti veće opterećenje niskih primanja sa većim udjelom neoporezivih naknada, koja ima značajan broj radnika, posebno u realnom sektoru”, kazao je Šatorović u intervju za Radiosarajevo.ba.

Dodao je da broj radnika koji prima plaću do 650 KM je oko 260.000, što je skoro polovina od ukupnog broja zaposlenih.

“Prostim izračunom je vidljivo da će doći do povećanja obaveza na primanja radnika do 850 KM (koja uključuju platu, topli obrok i prijevoz), a većina radnika prima upravo iznos do tog. Primjenom ovakvog zakona će biti najviše oštećeni oni koji primaju najmanje. S druge strane, manje opterećenje većih plata (a platu višu od 1.500 KM prima samo 11 posto radnika u FBiH) ne znači da će ti radnici dobiti više, jer bi pozitivnu razliku jednostavno mogao prisvojiti poslodavac. Evo i jedan primjer: Plata 406,6 KM neto s porezom na dohodak (tzv. minimalac), topli obrok 198 KM (1 posto od prosječne plate u FBiH, što je trenutno maksimalni neoporeziv iznos x 22 radna dana), prijevoz 40 KM (prosjek). Prema važećim propisima, ukupan trošak za ovaj nivo primanja iznosi 889,13 KM, a primjenom predloženih propisa iznosio bi 939,26 KM, što je 50,13 KM više u odnosu na trenutno stanje”, pojasnio je Šatorović.

Odgovarajući na pitanje koji će učinak imati predloženi zakoni na radnike, Šatorović kaže da su do sad poslodavci isplaćivali naknade za topli obrok, prijevoz i regres iz dva ključna razloga: prvi je taj što je to bila obaveza prema kolektivnom ugovoru, a drugi jer se taj dio nije oporezivao, čime je za njih radnik bio jeftiniji.

“Dakle, isplate naknada koje nemaju karakter plate počivaju na obavezi (kolektivni ugovori) i koristi (neplaćanje obaveza) za poslodavce. Ukoliko ne dođe do zaključenja novog Općeg kolektivnog ugovora, odnosno zaključenja ili produženja granskih kolektivnih ugovora kojima je definisano pravo na naknadu za topli obrok, prijevoz i regres (jer nisu u pitanju zakonske kategorije), poslodavci neće imati obavezu isplate ovih naknada. S druge strane, usvajanjem predloženih zakonskih rješenja pored obaveze poslodavci bi izgubili i ‘koristi’ koje su imali u vidu mogućnosti isplate ovih naknada odnosno dijela primanja radnika, u neoporezivom iznosu (manji troškovi)”, rekao je Šatorović.

Pojasnio je da bez obaveze i bez koristi, moglo bi doći i do ukidanja naknada koje nemaju karakter plate ili, pak, njihovog umanjenja za iznos dodatnih obaveza koje će proizvesti predloženi zakoni, čime bi posebno bili pogođeni radnici sa nižim platama.

“Znači, predloženim rješenjem, u situaciji gdje topli obrok, prijevoz i druge neoporezive forme nisu zakonska obaveza poslodavca, a čine značajan udio u primanjima radnika, mogli bi biti pogođeni radnici sa manjim platama koji su primali maksimalni neoporezivi iznos ovih naknada, na način da poslodavci na njih prevale dodatne troškove koje će proizvesti primjena novih propisa, odnosno da im ove naknade umanje, ili da ih u potpunosti ukinu”, istakao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Pitali smo i da li je potrebno da uz predložene izmjene Parlament FBiH usvoji i zakon o minimalnoj plaći kako bi zaštitili radnike.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH

“Savez samostalnih sindikata BiH već dvije godine insistira da se održi sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH na kojoj bi se definisala najniža cijena rada. Međutim, do sada se Vlada FBiH oglušila na svaki poziv. Mi smo jedina država u regionu, pa i u Evropi u kojoj nije definisana najniža plata. Moram istaći da u RS postoji definisan iznos najniže plate, što znači da su samo radnici u FBiH potpuno nezaštićeni po tom osnovu. Naš zahtjev ostaje da najniža plata bude blizu polovine iznosa potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, što bi prema posljednjim analizama iznosilo minimalno 850,00 KM”, kazao nam je Šatorović.

Prema njegovim riječima, SSS BiH smatra da je to i dalje mali iznos i da ne osigurava dostojanstven život, ali bi u svakom slučaju značio određeni pomak i pomoć za najveći broj radnika i radnica u FBiH.

Ovo je pravi trenutak da izvršna i zakonodavna vlast stanu u zaštitu domaće radne snage i da našim radnicima osiguraju primanja koja će im biti podstrek da ostanu u Bosni i Hercegovini, a ne razlog da traže bilo kakav posao negdje u Zapadnoj Evropi samo da bi pobjegli odavde. Također, ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da Konvencije Međunarodne organizacije rada, a koje je naša zemlja ratificirala i koje su time postale sastavni dio našeg zakonodavnog okvira, propisuje obavezu dogovora izvršne vlasti sa socijalnim partnerima i definisanje najniže plate”, zaključio je Šatorović.

KOMENTARI (1)