Ribići / Rimljani u Hercegovini: Iznad Jablaničkog jezera sagradili dvor

19. 05. 2019. u 07:56:00 S. H.

Shares:0

Malo je poznato da je su Rimljani nekada bili i na prostoru oko današnjeg Jablaničkog jezera.

Naime, nekadašnji Ribićki grad je izgrađen na rimskom kastelu u blizini sela Ribići koje je smješteno na obalama ovog vještačkog jezera.

Grad se ne spominje u poznatim historijskim izvorima, ali po arheološkim ostacima počeci njegove gradnje mogu datirati u rimsko vrijeme. Pravilno rimsko utvrđenje koje se sastoji od dvije prostorije ukupnih dimenzija 16 x 28 m, izgleda da je u srednjem vijeku prošireno bedemom koji pred ovim prostorijama zatvara mali pravougaoni obor. Južni zid je građen konglomeratorskim kamenjem uzetim na licu mjesta, sa drvenim kolcima koji su bili poprečno postavljeni u ležišta radijusa 5-7 cm. Zapadni zid je od kvalitetnog riječnog kamena krečnjačkog porijekla, koji je vjerovatno donesen iz Neretve. Debljina zidova se kreće oko 1,5 m.

Ravni plato na kojem je lociran grad, odvojen je vještačkim usjekom od matičnog brda čime je utvrđenje jače zaštićeno. Nalazi se na grebenu zvanom Grad između sela Ribića i Ostrošca sa lijeve strane Jablaničkog jezera.

Danas je sačuvan u ostacima koji se, kako saznajemo, nalaze na privatnim zemljištima i gotovo  da su jedva vidljivi. Svi važni lokaliteti vezani za ovaj grad danas su potopljeni.

Karlo Patsch i Đuro Basler, na osnovu pravilnog pravouglog oblika utvrde i načina zidanja, došli su do zaključka da je utvrda nastala u rimskom periodu i da je u srednjem vijeku pregrađena zadržavajući pravilan tlocrtni raspored sa jasno definiranim dvjema skoro kvadratičnim, međusobno povezanim prostorijama.

Ribički grad zbog toga ne možemo uvrstiti ni u jednu grupu srednjovjekovnih utvrđenih gradova. Prije je to bio veliki utvrđeni dvor sa bedemom ograđenim dvorištem oko 13,5 x 11 m na južnoj strani, na kojoj je bio ulaz u dvor. Komotin kod Jajca bio je sličan.

Zid na zapadnom dijelu je od dosta pravilnih klesanaca, zidan u horizontalnim slojevima sa bijelim malterom, za razliku od drugih zidova zidanih od kamenog kongromerata sa žućkastim malterom. Nađeni komadi rimske opekarske industrije, pravilan tlocrtni oblik objekta i način zidanja zapadnog zida govore u prilog postojanju rimske utvrde na ovom lokalitetu.

Sigurno je rimska utvrda bila potpuna ruševina kada su u srednjem vijeku iskorišteni njeni temelji za podizanje utvrđenog dvora.

O vremenu nastanka Ribićkog grada Ćiro Truhelka navodi povelju izdatu u prvoj polovini XIV vijeka u Ribićima. Tom prilikom banica Elizabeta i njen sin Stjepan Kotromanić između 1323. i 1331. godine izdaju povelju knezu Vukcu “u Ribićkih’’. Ne raspolažemo sigurnim podacima niti o nastanku utvrde u srednjem vijeku niti o vremenu njenog napuštanja.

Ribićki grad (utvrđeni dvor) najvjerovatnije je bio centar srednjovjekovne općine koja je obuhvatala više susjednih sela.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]. Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.

NEMA KOMENTARA