Inicijative / Raspisan konkurs za spomenik žrtvama ubijenim na Kazanima u Sarajevu

18. 01. 2019. u 16:05:00 Radiosarajevo.ba

Shares:299

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije objavilo je nagradni konkurs za idejno rješenje spomenika žrtvama ubijenim na Kazanima u Sarajevu.

Kako su naveli iz Udruženja, s obzirom da se radi o stradanju civila različite etničke pripadnosti, spomenik se može afirmisati i kao obilježje svim žrtvama rata u BiH.

„S obzirom da je spomenik ubijenim civilima na Kazanima dug svih građana Sarajeva, a shodno tome da ne postoji spomenik svim stradalim civilima u BiH, odlučili smo se za jedan jedinstven spomenik koji će obilježiti sve civilne žrtve rata u našoj zemlji“, rekli su iz ovog udruženja.

Kazani su lokalitet na Trebeviću gdje su tokom opsade Sarajeva dovođeni i ubijani civili, koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu, nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je njih 15 identifikovano.

Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Za ubistva na Kazanima u toku rata osuđen je veći broj pripadnika Desete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine.

Na ovom lokalitetu ne postoji spomen-obilježje, kao ni na nizu drugih mjesta stradanja, bivših logora ili masovnih grobnica.

U prijedlogu Strategije tranzicijske pravde – koja nikada nije usvojena – predlaže se gradnja inkluzivnih spomenika i obilježavanje svih mjesta stradanja i masovnih grobnica.

Predsjednik Saveza logoraša Jasmin Mešković kazao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da mu se čini da trenutno vlada „kultura zaborava“, a ne sjećanja.

On je naglasio da je poražavajuće da Tomašica, jedna od najvećih masovnih grobnica, stoji neobilježena.

„Masovna grobnica Crni vrh kod Zvornika je toliko zarasla u šume tako da nijednim svojim elementom ne ukazuje da je to mjesto pored kojeg treba proći u tišini, stati, odati dužno poštovanje i pažnju žrtvama koje su ekshumirane na toj lokaciji“, rekao je Mešković.

Sličan slučaj, kako je kazao Mešković, jeste i s mjestima masovnih ubistava poput Zemljoradničke zadruge u Kravici i Doma kulture Pilica, gdje je u julu 1995. godine ubijeno na stotine Srebreničana.

„Jedan dio nevladinih organizacija, među kojima je Savez logoraša BiH, učinio je i čini napor da se takva mjesta, u onoj mjeri kolike su mogućnosti Saveza, budu obilježena, međutim to je jedan posto naših mogućnosti od ukupnih potreba obilježavanja mjesta zločina, mjesta stradanja i mjesta egzekucije na cijelom području BiH“, rekao je Mešković.

Obilježavanje mjesta zločina i grobnica, prema Meškoviću, služi ne samo da se oda počast ubijenima već i da se spriječi ponavljanje zločina.

„Postavljali smo spomen-ploče, međutim to se razbije, to se odnese… Znači, nema ljudskog odnosa prema tome… Trebalo bi sve to na jedan adekvatan način obilježiti, ne toliko zbog žrtava, nego samo zbog generacija koje nisu zapamtile strahote rata, jer imam osjećaj da je danas među mlađim generacijama veća podjela i veličanje zločina nego što je bilo početkom 90-ih godina“, zaključio je Mešković.

U BiH ne postoji registar izgrađenih spomen-obilježja ili mjesta stradanja, zatočenja i masovnih grobnica.

NEMA KOMENTARA