! / Predsjednica Hrvatske islamofobijom želi zamaskirati historijski revizionizam

11. 08. 2019. u 21:46:00 K. S.

Shares:0

Tokom posjete Izraelu 29. jula 2019. godine predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović citirana je da je tokom razgovora sa predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom izjavila da je Bosna i Hercegovina vrlo nestabilna država i da je država pod kontrolom militantnog islama i Irana.

Ova izjava izazvala je žestoke reakcije u Bosni i Hercegovini uz brojne osude iz različitih segmenata društva, podsjeća u svojoj kolumni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Hamza Karčić za ugledni izraelski list The Jerusalem Post.

Ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Sven Alkalaj i sam je pripadnik jevrejske zajednice vrlo brzo je odbacio ovakve izjave predsjednice Hrvatske nazivajući ih neutemeljnim i iritirajućim.

Historičar i bosanski Jevrej Eli Tauber objasnio je da je Kolindina izjava imala za cilj diskreditovati i omalovažavati Bosnu i Hercegovinu pred europskom javnošću.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić napomenuo je da BiH nije nestabilna zemlja već je nestabilna sama Kolinda Grabar - Kitarević.

Ministar sigurnosti BiH i Srbin po nacionalnosti Dragan Mektić reagirao je kazavši da je Kolinda izgradila reputaciju žene koja daje glupe izjave u hrvatskoj javnosti, ali da je sada to počela raditi i u inostranstvu.

Tekst novinarke The Jerusalem Posta Greer Fay Cashman od 31. jula izmijenjen je gdje je uklonjena sporna rečenica o militantnom islamu.

Islamofobične izjave Kolinde Grabar - Kitarović nisu neki gaf ili nešto što je izvučeno iz konteksta. Posljednja izjava slijedi jedan obrazac koji je predsjednica Hrvatske već uspostavila nedugo nakon što je preuzela tu funkciju.

Otkako je izabrana 2015 godine za predsjednicu Hrvatske, Grabar-Kitarović se ponaša bez ikakve osnove i razloga vrlo paternistički prema Bosni i Hercegovini. U takvom obrascu na udaru su joj isključivo Bošnjaci o kojima nudi nekakve “alternativne dokaze”.

Tri posljednja primjera dokazuju ovu tezu.

Krajem 2016. godine, Kolinda je izjavila da se u BiH vraćaju hiljade ISIL-ovih terorista. Dragan Mektić je odbacio takve tvrdnje nazivajući ih lažnim. U martu 2019. godine, portal Žurnal objavio je tajnu operaciju hrvatske obavještajne službe SOA koja je imala za cilj diskreditaciju Bošnjaka i etiketiranje kao terorističkog naroda, kada je novinar Avdo Avdić objavio da SOA regrutira pripadnike selefijske zajednice da oružje nose u džamije, čime bi BiH ispala u očima svjetske javnosti kao kolijekva terorizma.

Posljednja u nizu izjava data je prilikom posjete Izraelu. S obzirom na snažne reakcije iz različitih segmenata društva u BiH, Kolindine reakcije također su slijedile ustaljeni obrazac: prvo je sve demantirala, pa je kasnije navela da su njene izjave stavljene u drugačiji kontekst i izvrnute, a onda je se poslužila izlizanom tezom kako ona ima punu podršku prema Bosni i Hercegovini na njenom putu u EU.

Koliko god se trudila da našteti ugledu Bosne i Hercegovine, Kolinda je također u svojim nastupima dobila žestoke kritike na svoje izjave.

Šef Jeruzalemskog ureda Centra Simon Wiesenthal Efraim Zuroff kazao je da se Kolinda slikala 2016. godine sa hrvatskim emigrantima uz zastavu NDH. Potom je predsjednica Hrvatske tokom posjete Argentini 2018. godine rekla kako su Hrvati nakon Drugog svjetskog rata pronašli spas i slobodu u toj zemlji. Također je rekla da joj je omiljeni pjevač Marko Perković Thompson, poznat po fašističkim pozdravima i obilježjima.

Sa porastom ultra-desničarskih politika i diskusrsa, Kolindi bi bilo pametnije da se posveti zaustavljanju negativnih tendecija historijskog revizionizma u Hrvatskoj, zaključuje profesor Hamza Karčić.

KOMENTARI (1)