Povelja Kulina bana: Radiosarajevo.ba u posjeti Muzeju

Radiosarajevo.ba
Povelja Kulina bana: Radiosarajevo.ba u posjeti Muzeju
Najstariji pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, drugi po važnosti slavenski dokument, rodni list naše zemlje, prvi naš poznati diplomatski, državni dokument na domaćem jeziku...

O značaju Povelje Kulina bana mnogo je pisano i kazano, ali, iako je to bosanski dokument, nijedan primjerak Povelje ne čuva se, nažalost, u našoj zemlji.

Upravo je zato, ali i zbog značaja koji Povelja ima, posjeta mjestu gdje se nalazi jedan od originala ovog pisanog spomenika posebno iskustvo.

U Dubrovačkom muzeju čuva se jedan original Povelje Kulina bana, kao i jedan prijepis, dok je drugi original u Sankt Petersburgu (Rusija).

Za današnju posjetu zaslužan je Forum građana Zenice koji je u suradnji s Preporodom iz Dubrovnika organizirao obilazak Arhiva Dubrovačkog muzeja.

"Nalazimo se u Dubrovniku a razlog našeg dolaska jeste da vidimo Povelju Kulina bana. Forum građana Zenice čuva uspomenu na Kulina bana i obilježava dva značajna datuma u aprilu i u augustu, odnosno Bilinopoljsku izjavu i Povelju Kulina bana. U aprilu, kada samo obilježavali Bilinopoljsku izjavu, u Zenici je u posjeti bila ekipa Preporoda iz Dubrovnika i mi smo tada zamolili da ako se ukaze prilika organiziraju posjetu Arhivu Dubrovačkog muzeja kako bismo mi vidjeli Povelju, i to original Povelje koji se čuva u ovom muzeju.

Drugi primjerak čuva se u Sankt Petersburgu u Rusiji i nismo u mogućnosti da ga vidimo. Mi insistiramo na očuvanju uspomene o značaju Povelje Kulina bana jer je to jedan od prvih pisanih spomenika o postojanju Bosne, o njenoj autonomiji i organizaciji. Tada je Bosna bila uređena država i mogla je garantirati slobodnu trgovinu Dubrovčanima. To je jako bitan historijski dokument koji potvrđuje sve to", kazao nam je Tvrtko Mišanović, predsjednik Foruma građana Zenice.

U okviru inicijative očuvanja i isticanja značaja ovog dokumenta Forum građana Zenice je u povodu 800 godina od Bilinopoljske izjave 2003. godine s Predsjedništvom BiH napravio 800 zlatnika u spomen na Kulina bana koji se dodjeljuju zaslužnim građanima Zenice pa i sire, onima koji ističu značaj i državotvornost BiH.

"Tim povodom smo u parku pored istočne tribine stadiona Bilino polje postavili spomen-ploču Kulinu banu i otad obilježavamo ova dva važna datuma. U okviru toga smo pokrenuli inicijativu i proveli je u djelo da se park u kojem je postavljena ploča zove Park Kulina bana kao i Bulevar koji prolazi u blizini parka. To bi bio naš način čuvanja uspomene o značaju ovog bosanskoga vladara", ispričao je Mišanović.

O povezanosti Bosne i Dobrovačke republike govorio je dr. znanosti Nikola Tolja, koji izučava odnose dviju država, naglasivši da su oni bili korektni, ne samo u državničkom smislu nego su prerastali i u prijateljstva i intimne odnose. Tako je ispričao priču u jednom begu koji je sunetio sina Osmana 1735. godine i pozvao vlasti Dubrovnika na zabavu. "To pokazuje koliko je prijateljstvo bilo."

U toku današnje posjete Arhivu, profesor Zoran Perović, arhvista koji čuva Povelju Kulina bana i mnoge druge važne pisane spomenike u Dubrovačkom muzeju, prisutne, većinom Zeničane, iznenadio je pokazavši knjigu tzv. lettere di levante - pismo upute na istok 20. marta 1436. godine.

"To je prvi pisani dokument u kojem se spominje Zenica. U pismu se govori da Dubrovačka republika naređuje vlastima u Zenici i dubrovačkoj kancelariji u Bosni da se uhapsi vojvoda Barak koji je sa svojim jedinicama pljačkao po Visokom i Zenici", ispričao je Perović.

Šta je Povelja Kulina bana

Povelja Kulina bana napisana je 29. augusta 1189. godine i pokazuje da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara. To je najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Bosanski vladar Kulin ban napisao je Povelju dubrovačkom knezu kojom su u to vrijeme regulirani trgovački odnosi Bosne i Dubrovnika. Kulin ban je ovim dokumentom dao Dubrovčanima slobodu kretanja na teritoriju Bosne i time ih oslobodio plaćanja carine.

Povelja je prvi poznati dokument koji je jedan bosanski vladar uputio drugom vladaru, u ovom slučaju knezu, druge države. Pisana na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom, prvi je poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, a kao takav zaslužuje posebnu pažnju.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije