Online borba / Poruka imama: Nismo teroristi, volimo dijeliti baklavu s našim komšijama

17. 07. 2017. u 12:50:00 BIRN - Justice Report

Shares:0

Nakon što su desetine samoproklamovanih imama optužene zbog vrbovanja boraca za odlazak na bliskoistočna ratišta, zvanične islamske organizacije na Balkanu započele su online borbu za svoje vjernike, suprotstavljajući se ekstremističkoj propagandi.

"Mi nismo teroristi i mi volimo da dijelimo baklavu sa našim komšijama", jedna je od objava na Facebook profilu beogradskog muftije Mustafe Jusufspahića.

On je jedan od rijetkih vjerskih lidera u Srbiji koji koriste društvene mreže za komunikaciju sa svojim pristalicama.

"Bog nas jedne drugima daje da se upoznajemo, ne da ratujemo", stoji ispod slike na muftijinom Twitter nalogu na kojoj se drži za ruke sa katoličkim i pravoslavnim sveštenikom.

Do skoro je većina vjerskih vođa sa svojim vjernicima komunicirala na tradicionalan način – putem propovijedi u crkvama, sinagogama i džamijama.

Međutim, u posljednje vrijeme imami iz zvaničnih institucija sve više koriste Facebook, Twitter, Instagram i YouTube kako bi doprli do svojih vjernika. 

Razlog tome je veliki broj samoproglašenih imama koji su se našli iza rešetaka zbog podsticanja na terorizam i nasilje putem interneta.

Sudeći po Facebooku, jedan od najpopularnijih vjerskih vođa među Albancima je Elvis Naci, imam džamije Taners u Tirani.

Na svojim Facebook i Instagram profilima Naci govori o umjerenom islamu i poziva na mir i razumijevanje među vjernicima na Balkanu. Ova dva Nacijeva naloga trenutno imaju pola miliona pratilaca. Jedan od njih je i albanska fudbalska zvijezda Lorik Cana, koji često komentariše Nacijeve objave.

Ili Gura, muftija iz Tirane i predstavnik zvanične Albanske islamske zajednice, kojoj Naci pripada, kaže da imami u Albaniji savjetuju svoje vjernike – naročito mlađe generacije – da se klone neformalnih džamija koje nisu priznate od njegove organizacije i u kojima imami propovijedaju radikalne verzije islama.

Gura kaže i da je korišćenje društvenih mreža među imamima u Albaniji još uvijek u povoju.

"Većina imama smatra da propovijedanje i davanje savjeta preko društvenih mreža nije uvijek potrebno. Ja lično ih koristim, ali više da bih ponudio alternativu u slučajevima gdje se pogrešne verzije islama propagiraju na internetu", kaže Gura za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

U Makedoniji je zvanična Islamska zajednica takođe postala aktivnija na društvenim mrežama posljednjih nekoliko godina. 

Njeni članovi pokušavaju da se suprotstave ljudima sa radikalnim idejama.

Njihov portparol Goni Vojnika je rekao za BIRN da je sve veći broj makedonskih imama – uključujući i lidera Makedonske islamske zajednice (IVZ) Sulejmana Redžepija – koji koriste društvene mreže u borbi protiv radikalnih učenja.

"Mi pokušavamo da objasnimo našim vjernicima da ISIL ne predstavlja islam i da je IVZ oduvijek bio protiv konflikta i ratova. Kad god možemo, mi osuđujemo terorizam i pogotovo objašnjavamo da je nasilje u ime religije pogrešno", kaže Vojnika.

On dodaje i da imami često učestvuju u online diskusijama kada se propagiraju radikalne ideje, a cilj im je da upozore ili odvrate ljude od takvih stavova.

Trenutno se četiri imama nalaze iza rešetaka u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji, i služe kazne zatvora između sedam i 18 godina zbog regrutiranja ljudi u tzv. Islamsku državu i druge ekstremističke grupacije, kao i zbog podsticanja na terorizam. 

U maju 2016. sudovi u Albaniji su osudili imama Bujara Hisu na 18 godina i njegovog kolegu Gencija Balu na 17 godina zatvora.

U ljeto 2014. godine vlasti na Kosovu su uhapsile 14 imama. Do sada je osuđen samo jedan od njih – Zećirja Ćazimi, imam iz Gnjilana, između ostalog i za vrbovanje ISIS-ovih boraca, među kojima je bio i Lavdrim Mudžaheri, komandant sa Kosova koji je poginuo u Siriji.

Tamošnje tužilaštvo tereti još petoricu imama za vrbovanje i podsticanje na terorizam kroz propovijedi. Enes Goga iz Peći, Idriz Biliani i Mazlom Mazlomi iz Prizrena i Bedri Robaj i Šefćet Krasnići iz Prištine čekaju na početak suđenja. Međutim, sud još uvijek nije izrekao sigurnosne mjere kako bi se osiguralo njihovo prisustvo u sudnici.

U Makedoniji je u martu prošle godine Redžep Memiši, imam u dvije skopske džamije, osuđen na sedam godina zatvora.

Svi imami koji su uhapšeni i osuđeni pripadaju konzervativnim ili selefijskim grupacijama. 

Trojica od njih su studirali i proveli nekoliko godina u Saudijskoj Arabiji i drugim bliskoistočnim zemljama. Tužioci kažu da su Ćazimija sponzorirale saudijske organizacije koje rade na Kosovu.

Špend Kursani, istraživač Kosovskog centra za bezbjednosne studije, kaže za BIRN da način na koji ovi imami propovijedaju proističe iz studija u zemljama poput Saudijske Arabije.

“Njihovo školovanje i religijski razvoj su bez sumnje imali uticaj na njihov konzervativni način propovijedanja i generalno na njihov život. Posljedica toga je da su njihove propovijedi bile mnogo konzervativnije od onih koje bi zvanične islamske zajednice voljele”, kaže Kursani.

Ipak, upozorava da konzervativizam u islamu nije nužno povezan sa ekstremizmom ili nasilnim radikalizmom.

“Mnoge sprovedene studije ne pokazuju direktnu vezu između konzervativizma i ekstremizma. Ipak, u nekim situacijama, vjernik nije zadovoljan mirnim konzervativnim propovijedima i traži one koje su i konzervativne i nasilne”, objašnjava Kursani.

Dva osuđena imama iz Albanije su počela svoje studije u Siriji i Jordanu, a kasnije su živjeli u Saudijskoj Arabiji i studirali na Islamskom univerzitetu u Medini. Samo je jedan od njih, Bujar Hisa, završio kurs, a dokumenta pokazuju da je Genci Bala izbačen sa studija zbog problematičnog ponašanja.

Kaltrina Seljimi, istraživačica Analitike iz Skoplja, kaže za BIRN da su veze i poznanstva koja su ovi ljudi uspostavili van univerziteta najviše doveli do toga da oni poprime radikalne ideje.

"Većina uhapšenih imama su studenti koji su izbačeni sa studija u nekim arapskim zemljama i koji su onda ostali u tim zemljama i u nekom trenutku se spojili sa tamošnjim ekstremistima", kaže Seljimi.

Seljimi smatra i da zemlje na Balkanu treba da razviju sopstvene visoke islamske studije i pooštre proces nostrifikacije diploma iz zemalja Bliskog istoka.

Najpoznatiji propovjednik radikalnog islama u BiH koji je završio iza rešetaka jeste Bilal Bosnić. Bosnić je u svom selu Gornja Maoča napravio nezvanični centar za regrutaciju, gdje su ljudi iz BiH, Srbije i Crne Gore dolazili na vjersku edukaciju, kako je to opisao sam Bosnić. Mnogi od tih ljudi su kasnije završili na ratištima Sirije i Iraka.

Iako je Bosnić u zatvoru, njegov uticaj na internetu je i dalje vrlo veliki, jer je većina njegovih snimaka na YouTubeu, gdje poziva na nasilje, još uvijek dostupna.

Zvanična Islamska zajednica u BiH sada pokušava da se bori protiv onoga što naziva zloupotrebom vjerskog mišljenja.

Muhamed Jusić, savjetnik za medije Islamske zajednice i priznati teolog, rekao je za BIRN da ova zajednica pokušava da promoviše tradicionalne islamske vrijednosti u BiH, i to i u džamijama i u obrazovnim ustanovama, kao najbolji odgovor na radikalizam.

"Istraživanje ukazuje na činjenicu da je tradicionalna verzija islama, koja u regionu postoji stotinama godina, najbolje preventivno sredstvo protiv zloupotrebe religije. Upravo zbog toga je ova tradicionalna Islamska zajednica prva na udaru radikalnih ekstremista", kaže Jusić.

Ipak, priznaje Jusić, dok se tradicionalna Islamska zajednica tek sada okreće savremenim tehnologijama, radikalni ekstremisti ih uveliko koriste.

Islamska zajednica trenutno ima 12.000 pratilaca na Facebooku, njihove novine Preporod 17.000, a islamska radiostanica više od 22.000.

Muhamed Velić, sarajevski imam koji ima gotovo 65.000 pratilaca, kaže da njegova zajednica tek sada istražuje ove digitalne mogućnosti.

"Smatram da je to što preko interneta razgovaram s ljudima koji inače dolaze u moju džamiju vrlo efektna stvar. Nažalost, mnogi ovo ne koriste. Mnogi imami su pasivni i ne razumiju da se komunikacija danas uglavnom odvija na internetu, a to je jako važno", Velić je rekao za BIRN.

"Poznajem neke imame koji koriste internet da komuniciraju sa svojim vjernicima. Oni to odlično rade, ali ih je, nažalost, malo. Pokušavam da ohrabrim neke od mojih kolega da više komuniciraju online", dodaje Velić.

Samir Kadribašić, imam iz Pljevalja u Crnoj Gori, kaže da je crnogorska Islamska zajednica odlučila da koristi društvene mreže kako bi uticala na mlade ljude koji su skrenuli s pravog puta.

"Mnogi mladi ljudi pogrešno shvataju religiju. Oni su čitali i čuli stvari preko interneta, odlučili da odu u rat, poveli porodice, odveli ih u nepoznato, da bi se borili na strani radikalnih grupa i izgubili živote u pustinjama Sirije i Iraka", govori Kadribašić za BIRN.

Kadribašić koristi društvene mreže kako bi se borio protiv ekstremističkih ideja.

"Ja pokušavam da ukažem na taj problem, da iznesem svoje stavove, a to će pomoći da se identifikuju najradikalnije i ekstremističke grupe. Misija imama u današnjem društvu je da komuniciraju svakodnevno sa njihovim vjernicima i ukažu na ekstremizam", kaže Kadribašić.

Ivan Ejub Kostić, islamolog i direktor Balkanskog centra za Bliski istok, kaže za BIRN da su društvene mreže "ključno bojište" za srca i umove vjernika.

Kostić upozorava da su pristalice radikalnih ekstremista "poput vojske" jer prenose dalje poruke svojih lidera.

"Kako biste došli do nekog mladog momka u selu? Danas vam, zahvaljujući kompjuteru, treba 30 sekundi i vi ste već u njegovom stanu. On sjedi za kompjuterom i odjednom je bombardiran objavama, i onda se u to zadubi", kaže Kostić.

Beogradski muftija Jusufspahić je saglasan s ovim.

"Nažalost, ko god hoće da manipuliše online prostorom, ima za to dobru šansu", kaže Jusufspahić.

Ali sarajevski imam Velić ima savjet za imame iz regiona koji pokušavaju da se suprotstave radikalnim uticajima – širiti pozitivne poruke, sa dobronamjernim stavovima o religiji i životu.

"Ja konstantno podsjećam one koji me prate na to ko smo mi – Božije kreacije i njegove sluge. Ja ih podsjećam na našeg tvorca. Kažem im da budu dobri i plemeniti. Govorim o lijepim stvarima i nudim im nadu. Pričam im lijepe priče i govorim im o energiji koju dobijam od mog života i vjere", kaže Velić.

NEMA KOMENTARA