Pornografija iz osvete: Emma Holten, bivša žrtva, sada se bori protiv ovog zla

Radiosarajevo.ba
Pornografija iz osvete: Emma Holten, bivša žrtva, sada se bori protiv ovog zla
/ Emma Holten u projektu Consent; Foto: Cecilie Cooper
Potrebna je masovna solidarnost u borbi protiv govora mržnje.
Emma Holten je aktivistica koja se bori za ljudska prava, ili kako ona kaže “protiv pornografije iz osvete, i za prava manjina i žena online”. Godine 2014. objavila je članak Consent, koji je pratilo deset njenih fotografija, s namjerom da naglasi važnost online prava i pristanka pojedinca. Ovaj projekt otvorio je diskusiju o poziciji žene na internetu i efektima koje pornografija iz osvete ima u svijetu, a Emma je postala predvodnica cijelog jednog pokreta (Revenge Porn) . 

Emma Holten najavila je svoj dolazak u Sarajevo, na konferenciju POINT, na kojoj će biti jedna od panelistica. Uoči dolaska, organizatori konferencije objavili su intervju u kojem ova aktivistica govori o online aktivizmu, seksizmu, govoru mržnje i načinima borbe protiv njih.

POINT: Živimo u vremenu kada se dosta raspravlja o privatnosti na internetu. Vi promovirate ideju online prava kao ljudskih prava. Na koji način bi se ta prava zaštitila i kako izbjeći cenzuru tokom tog procesa?

Holten: To je ogromno pitanje! Mislim da moramo prvo početi primjenjivati zakone koje trenutno imamo na internetu. Pravo na privatnost ili pravo na zaštitu protiv životnih prijetnji su, naprimjer, već postojeća ljudska prava prema UN-ovoj povelji. No, sve dok imamo ideju da internet nije stvarni život, i da stvari koje se tamo dešavaju nemaju konkretne posljedice, nećemo dospjeti nigdje. To je trenutno najčešće zastupljeno mišljenje pri proviđenju zakona.

Mislim da je problem cenzure veoma bitan i da postoji veliki broj etičkih diskusija koje ćemo morati imati u budućnosti. Najvažnije od njih: da li je korištenje privatne stranice kao što je Facebook ljudsko pravo? Da li blokada na Facebooku predstavlja kršenje prava na slobodu govora? Mislim da ovo predstavlja srž same diskusije: kako javne platforme odmaknuti od privatnih poduzeća u javnu sferu u kojoj bismo mogli razviti etičke smjernice koje bi dobro funkcionirale?

Sve dok privatni interesi diktiraju šta je moralno prihvatljivo a šta ne, mi praktično nemamo prava, te smo konstantno cenzurirani.

POINT: Govor mržnje, prijetnje i seksizam na internetu predstavljaju rasprostranjen problem. Kako se možemo nositi s tim?

Holten: Na teži način: boriti se s tim u stvarnom životu. Sve dok seksizam, rasizam i homofobija postoje u ljudskim umovima, oni postoje i online.

Moramo naći razlog zbog kojeg ljudi stvaraju te obrasce ponašanja. Ko je trol, šta on/a žele postići? Također, smatram da je potrebna masovna solidarnost u borbi protiv govora mržnje. Ljudi koji nisu pogođeni mržnjom, trebaju čim je uoče prijaviti i govoriti o njoj. Često se ljudi smiju trolu ili mu čak aplaudiraju. Moramo razumijeti da je njihovo ponašanje dio mnogo većeg sistema dominacije.

POINT:  Govorite mnogo o online govoru mržnje i potrebi za borbom protiv toga. Kako se možemo boriti protiv govora mržnje kada dolazi s nepoznatog izvora?

Holten: Mislim da online borba protiv mržnje ima dosta zajedničkog u borbi protiv mržnje u stvarnom životu. Tako da bi se odgovor na ovo pitanje našao u prethodnom, ali razlika je vidljiva u tome da mi čak ni ne vidimo reakciju u stvarnom svijetu.

Možeš širiti nasilje posvuda, ali socijalne posljedice i bol druge osobe neće biti vidljive. Ovo znači da postoji jaz koji ne izaziva empatiju kod ljudi, dok je mnogo lakše nanijeti bol. Mržnja koja dolazi iz nepoznatih izvora treba biti dokumentirana i podijeljena, a prevladat ćemo tako što ćemo podržavati jedni druge.

Biti objekt govora mržnje izaziva sram i uklanjanje tog srama je veoma važno. Možemo to iskoristiti kako bismo se educirali o onome protiv čega se borimo. Volim anonimnost i mislim da bi trebali postojati online prostori, gdje imamo pravo biti anonimni, ali čim se ti prostori počnu koristiti za širenje mržnje, trebalo bi dokumentirati i prijaviti komentare vlasniku stranice.

POINT:  Dolazite uskoro u Sarajevo. O čemu ćete govoriti na POINT konferenciji i šta biste voljeli čuti tokom svog boravka?

Holten: Da, veoma sam uzbuđena! Govorit ću o individualizmu interneta i njegovim snagama i slabostima, naročito u smislu privatnosti. Imamo veoma stroge ideje o tome sta je “korisnik”, ali korisnici snose posljedice zbog načina na koje smo kreirali algoritme. Kako možemo razmišljati kao kolektiv i zajednička organizacija umjesto kao jedinke u borbi protiv velikih korporacija?

Veoma sam zainteresirana za rad Clare Llewelyn poslije Brexita, tako da sam veoma uzbuđena da čujem šta ona ima za reći. Očigledno je to dosta povezano s onim što ja radim. Vjerujem da mržnja i zlostavljanje često dolazi iz frustracije zbog disfunkcionalnog sistema (ako nisu osobno motivirani), tako da me stvarno zanima analiziranje ponašanja korisnika podstaknutih političkim događajima, rekla je Holten u razgovoru za POINT 6,0 konferenciju.

Kako se život Emme Holten promijenio jednog jutra  

Jednog jutra 2011, godine tinejdžerka Emma postala je svjesna da je neko na internetu objavio fotografije na kojima je gola. 

"Nakon što sam otvorila inbox, imala sam što za vidjeti: čekalo me na stotine poruka i mailova. Stotine fotki. Mojih. Na jednoj sam u zamračenoj sobi bivšeg dečka. Sedamnaestogodišnjakinja, lagano nagnuta naprijed u bezopasnom pokušaju da istakne svoj seksipil. Na drugoj sam u svojoj sobi, u Švedskoj. Starija, s više samopouzdanja. Bilo je sasvim očito što se dogodilo: moje su fotke završile na internetu. Uskoro počinju stizati i poruke. Najprije prijateljske: 'Ko ti je ovo napravio?', 'Hoćeš dobiti otkaz?', a onda i one posve drugačije: 'Znaju li tvoji roditelji da si kurva?', 'Pošalji još fotografija ili ću ove koje imam poslati tvom šefu'. I tako dalje."

Poruke su stizale u sve većem broju, od muškaraca iz raznih dijelova svijeta, različitih muškaraca kojima je bilo zajedničko jedno - znali su da su fotke završile online protiv njezine volje: "Spoznaja da ih moja javna sramota napaljuje, sablaznila me. Moja izloženost, nedostatak moje suglasnosti, njima je to bilo erotično. Uživali su u mojoj patnji", napisala je Emma na svom bologu.  

Tri godine kasnije pokreće projekt CONSENT  u kojem je  u suradnji s fotografkinjom Ceciliom Cooper objavila deset obnaženih fotografija, svojom voljom, kako bi preuzela kontrolu, rehumanizirala žensko tijelo. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije