Ponovo se oglasila Sarajka koja je u stanu pronašla pauka

Sarajevsku javnost zaintrigirala je informacija da je u jednom stanu pronađen pauk koji podsjeća na Mouse spidera, vrsti koja ima i predstavnike čiji otrov može biti poguban po ljude.

Nakon ove informacije kontaktirali smo Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, odsjek za biologiju, a profesor doktor Suvad Lelo poručio je kako stručnjaka za pauka Bosna i Hercegovina nikada nije imala, te da je jako nezahvalno na osnovu fotografije davati bilo kakve ocjene.

Za preciznu identifikaciju potrebno je, kako kaže profesor doktor Lelo imati životinju na stolu i jako skupu literaturu. Međutim, na osnovu fotografije kaže kako je vjerovatno u pitanju vrsta Atypus Affinis, koja živi na području Bosne i Hercegovine.

Nakon što je razgovor s profesorom Lelom objavljen u više medija, a između ostalog i na portalu Radiosarajevo.ba kontaktirala nas je Sarajka (identitet poznat redakciji) koja je pronašla pauka u svom stanu sa željom da se još jednom obrati svojim sugrađanima i javnosti.

Obraćanje i osvrt Sarajke prenosimo u cijelosti i bez intervencija:

"Kao ozbiljna žena, koja se bavi ozbiljnom profesijom, majka, nana, odgovorna građanka smatram dužnošću da se osvrnem na sadržaj intervjua sa prof. dr. Suvad Lelo objavljenog na više portala, a vezano za moju informaciju o pauku kojeg smo u ranim jutarnjim satima zatekli u stanu i koji je izazvao nevjericu, strah i brigu, posebno zbog činjenice da imamo bebu staru svega 21 mjeseci.

Samim iznošenjem slučaja u javnost bili su pozvani svi relevantni faktori da se uključe, demantuju ili potvrde navode u mojoj objavi i identifikuju vrstu pauka. Naravno, očekujući da će se to odigrati na korektan način, u skladu sa stručnošću, naučnim zvanjima i znanjima.

Kao odgovorna građanka želim istaći da se radi o istinitoj informaciji sa svim navedenim karakteristikama pauka (kao i prezentiranoj mi otrovnosti pauka koja nije isključena obzirom da se ne može ili nema ko procijeniti) na koju očigledno nećemo dobiti stručan odgovor ili barem korektan, jer kako korektnim i stručnim mišljenjem shvatiti navode nekoga ko sam tvrdi da nije stručnjak, da BiH nema stručnjaka, ali da bi nešto moglo biti, ali i ne mora biti?

Sadržaj intervjua, dok se čita, zvuči neozbiljno kao paušalna procjena i ocjena, te nepovezano kontradiktorno tumačenje: sa jedne strane ne može se sa sigurnošću tvrditi o kojoj vrsti pauka se radi, dok se sa druge strane tvrdi da je u pitanju 'neslana šala'. Da li to znači da u bilo kojoj struci nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje nečega procjenjujemo i tumačimo šalom, slanom ili neslanom ? Od čega nas to amnestira?

Žao mi je što je moje upozorenje olako shvaćeno, te na taj način okarakterisano, šta više kao špekulacija i svjesna namjera izazivanja panike u javnosti, a želja je bila skrenuti pažnju na činjenicu da smo u stanu zatekli nepoznatu životinju za koju nismo znali od kada je tu, odakle je došla, koja je vrsta i koliko je opasna, te da upozorimo stručna lica na njihovo postojanje kako bi bili spremni za eventualno moguće probleme.

Ako zanemarimo činjenicu da sam ja nazvana 'šaljivdžijom' i 'manipulatorom', a s obzirom da je intervjuirani sam rekao da nije stručnjak, pitam se kako ću ja i svi kojima se obratio biti sigurni da je zaista riječ o bezopasnoj vrsti pauka, odnosno kako mu se čini čestoj vrsti pauka u Evropi, latinskog naziva Atypus affinis, kojeg ima i u našoj zemlji?

Ako nije Mouse spider (koji se evo može naći u Evropi), a možda je Atypus affinis, onda postoji mogućnost i da je neka rijetka vrsta, što bi, po mom mišljenju, trebao biti naučni izazov. Obzirom na kontradiktornosti i nejasnoće svakako ću potražiti mišljenje stručnjaka iz okruženja, jer meni rukavice kao rekvizit koji će me zaštititi od otrova životinje koja 'može ujesti ali i ne mora', nisu nikakva sigurnost, pogotovo za bebu od 21 mjesec starosti koja svojim ručicama hvata razne insekte, nesvjesna da bi pri tome možda ipak trebala koristiti rukavice.

Pojava novih, nepoznatih vrsta životinja nije nemoguća obzirom na zračni, vodeni i kopneni transport robe i ljudi iz svih krajeva svijeta, te je ovo možda bila jedina prilika da se javnost informiše, educira i nauči kako da se ophodi prema istima, što je i bio cilj prvobitne objave", napisala je naša sugrađanka.