Opada podrška članstvu BiH u EU: U RS-u to želi tek trećina stanovnika

Naime, od 76 posto bh. građana koji su 2016. bili spremni da glasaju za ulazak u EU, njih 56,5 posto u ovom trenutku podržava učlanjenje BiH u EU i tako bi i glasali na eventualnom referendumu.

Ako se posmatraju statistički podaci prema bh. entitetima, na ovo pitanje pozitivno je odgovorilo tek 30,3 posto ispitanika u RS-u, dok u FBiH europske integracije zagovara čak 70,6 posto ispitanika.

"Pad podrške je prisutan u nekoliko posljednjih godišnjih istraživanja, a mogućih razloga je više. Proces integrisanja prema mišljenju građana predugo traje, sa nedovoljno efekata na životnu svakodnevicu. Takođe, deklarativnu podršku procesu domaćih političara ne prati njihovo djelovanje u praksi i to je u javnosti prepoznato. Dodatno, populisti i desnica u Europi koji se opiru daljnjim širenjima EU, a čije poruke mobilnim platformama lako dolaze i do ovdašnjih ljudi ne idu u prilogu podršci integraciji", rekla je za Radiosarajevo.ba Marina Kavaz-Siručić glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH.

Ipak, bez obzira na trend pada podrške, bh. građani i dalje EU posmatraju kao zonu uređenog života s razvijenom infrastrukturom.

Zagovornici europskih integracija u BiH najveću korist od toga očekuju na planu poboljšanja infrastrukture u zemlji ali i drugim segmentima bitnim za život.

"U nekoliko posljednjih istraživanja, najčešći argumenti onih koji integraciju podržavaju su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala i poštivanje zakona i propisa. Građani takođe misle da je interes EU od proširenja na BiH širenje europskog tržišta i osiguravanje mira i stabilnosti", kazala je Marina Kavaz-Siručić.

Oni pak koji su skeptični prema članstvu u EU uglavnom drže kako bi to dovelo do povećanja troškova života i poreza a tako razmišlja čak 66,5 posto "euroskeptika".

Glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH u razgovoru za Radiosarajevo.ba ističe kako je integraciju BiH u EU važnije živjeti nego samo podržavati.

"Da bi se proces čvrsto ukorijenio i uspio potrebno je shvatiti da on nije posao samo institucija i političara, već doslovno svih građana. Čistiji vazduh, pitke rijeke, smanjena buka, odsustvo monopola, brze usluge i stotine ostalih koristi koje integracija podrazumijeva nisu samo zahtjevi procesa, već valjda i primarni interes građana ove države", mišljenja je Marina Kavaz-Siručić.

Zasigurno, bez obzira na pad podrške koja se dešava iz godine u godinu, naša sagovornica ističe da ako o integraciji razmišljamo kao o skupu pravila koji nam dugoročno mogu popraviti kvalitet života, podrška u procentima neće izostati.