ONO i DSZ za srednjoškolce u 21. vijeku: Postoji li potreba za predmetom o sigurnosti?

Inicijativa zastupnika Naroda i pravde u Skupštini Kantona Sarajevo Vedrana Jakupovića o uvođenju predmeta radnog naziva Osnove sigurnosti, lične i društvene samozaštite u srednje škole je mnoge građane asocirala na predmet Osnove odbrane i sigurnosti koji se izučavao u školama bivše Jugoslavije.

Po uzoru na ex Jugoslaviju - srednjoškolci će učiti o zaštiti i sigurnosti? 

Kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih na čelu sa Zinetom Bogunić iz Naroda i pravde je odgovorilo na incijativu odlučivši da se imenuje radna grupa čiji će zadatak biti priprema nastavnog plana i programa za navedeni predmet, određivanje razreda u kojima će biti realiziran predmet i provođenje ostalih potrebnih aktivnosti.

Građani sarajevskog kantona su podijeljeni u vezi ove incijative.

Jedni je podržavaju smatrajući je opravdanom.

Drugi nemaju pozitivno mišljenje o njoj ukazujući, između ostalog, da postoje druge priroritetnije promjene u srednjoškolskom obrazovanju.

Šta je bio razlog za ovu inicijativu, pitali smo kantonalnog zastupnika Jakupovića.

Obratili smo se i resornom ministarstvu.

Svoj stav o ovoj inicijativi je za portal Radiosarajevo.ba objasnio profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka na odsjeku za Sigurnost i mirovne studije Mirza Smajić.

S obzirom na to da je pomenuti predmet ukinut u bosanskohercegovačkim školama poslije posljednjeg rata tokom reforme obrazovanja koje su predložile i međunarodne institucije, za mišljenje smo pitali OSCE i Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Naglasak na mirnodopskom aspektu

Kako je Jakupović kazao za portal Radiosarajevo.ba, jedan od razloga za ovu inicijativu je bila sigurnosna situacija u zemlji, regiji, ali i u cijelom svijetu.

"Smatrao sam da je neophodno da naša djeca u srednjoškolskom uzrastu imaju neke osnove iz oblasti sigurnosti. U prijedlogu sam ja to nazvao Osnove sigurnosti, lične i društvene samozaštite. To je prilično širok spektar pojmova i oblasti koje bi se izučavale. Ja sam tokom gimnazijskog školovanja imao predmet ONO i DSZ. Kasnije je taj predmet ukinut", rekao je na početku razgovora.

Podsjetio je da se jedno vrijeme spominjalo uvođenje predvojničke obuke naglasivši da je riječ o predmetu koji bi bio posvećen i sigurnosti - odbrani ili vojnom dijelu.

Drugi aspekt predmeta koji je posebno naglasio, a za koji smatra da se zanemaruje je mirnodopski aspekt.

"Riječ je o mirnodopskom aspektu koji se odnosi na takozvani krizni menadžment u situacijama elementarnih nepogoda. Riječ je o osnovama prve pomoći koju nemamo uopšte - ni u kakvom obliku tokom školovanja. Riječ je o preživljavanjau u prirodi. Mi smo nekada imali izviđače, sada je to vrlo malo. To je segment koji sam naglašavao. Sjećate se poplava kada ljudi idu srcem bez ikakvog znanja rizikujući da poginu - grlom u jagode. Te stvari niko nije učio. U moje vrijeme je to ukinuto krajem 90-ih godina", ukazao je Jakupović za portal Radiosarajevo.ba.

Mišljenja je da postoji dovoljan broj stručnih ljudi koji mogu odgovarajuće primjeniti njegovu inicijativu.

Tvrdi da će u pomenutoj radnoj grupi, između ostalih, biti i profesor Fakulteta političkih nauka Izet Beridan.

Prema njegovim riječima, očekivao je sastanak sa predstavnicima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine koje će konsultovati u vezi kriznog menadžmenta.

Istakao je da će radna grupa osmislisti najmoderniji kurikulum.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba je podsjetio na mnoge izazove koji su za njega pokazatelj nužnosti uvođenja ovog predmeta - ovogodišnji teroristički napad na Novom Zelandu, ubistvo nekoliko desetaka djece u Norveškoj 2011. godine dodavši:

"Situacija u regionu je ratnohuškačka. Možemo očekivati svašta. Jednostavno ne bih volio da budemo nepripremljeni. Ali, zamolio bih Vas da naglasite i ovaj mirnodopski aspekt. Pitanja su bila da li je to odgovor na formiranje rezervnog sastava policije - to nema nikakve veze. Ovo sazrijeva već dugo vremena. Ovo je strateška stvar. Onaj ko živi na Balkanu mora imati ovaj predmet. Nije reaktivno, već proaktivno. Ne bih to vezao s nekim vojnim paradama u Srbiji, rezervnom sastavu policije u RS-u. To su druge stvari na koje će odgovor biti na Federalnom nivou. Smatram da je ovo stvar koja moraju imati djeca, od mojeg sina pa nadalje."

"Predmet nije povratak u prošlost"

Za portal Radiosarajevo.ba je odgovorio na negativne kritike o njegovoj inicijativi.

Ovaj zastupnik Naroda i pravde je naveo da predmet ne predstavlja povratak u prošlost.

"Garantujem da većina ljudi u Bosni i Hercegovini, oni koji su preživjeli rat i koji su živjeli i u doba Jugoslavije bez obzira na ideološke predznake podržavaju ovu inicijativu. Kada je riječ o predmetima poput robotike, humanizma i tako dalje - humanizam je nešto na što idemo u civilnom životu. Ali, kažem da bilo koja civilizacija mora da zna kako se odbraniti. Pogledajte evropske i svjetske zemlje, one imaju izuzetno jake vojske. Mi ih nemamo", poručio je.

Posebno je naglasio sljedeće:

"Svi oni koji su preživjeli ovdje, znaju šta su preživjeli. Ne želimo da se to ponovi. A način da se ne ponovi je ako budemo jaki, ako budemo obrazovani i spremni."

O potezima međunarodnih institucija i mišljenju učenika

Jakupović nije razgovarao s predstavnicima međunarodnih institucija po ovom pitanju.

"Nisam imao kontakt s predstavnicima međunarodne zajednice. Svjedoci smo šta su oni uradili, posebno u obrazovanju. To je katastrofalno. To su reforme iz 90-ih godina. U tom kontekstu možemo razgovarati o devetogodišnjem obrazovanju, ukidanju ovog predmeta, Bolonji. Iskreno da Vam kažem, ne zanimaju me neka posebna razmišljanja ljudi koji su tu", rekao je.

Nije ni razgovarao s učenicima jer:

"Ne znam ni koliko smo mi kao učenici znali šta nam treba. Ono što Vam govorim iz ličnog iskustva, praćenja sistema u Sjedinjenim Američkim Državama, nama treba kurikularna reforma. Trebaju nam konkretne vještine, a neka puka nabrajanja činjenica. Ovaj predmet treba kreirati s dosta nekih praktičnih iskustava. S obzirom na to da će predmet biti interesantan, mislim da će se i učenicima svidjeti", zaključio je zastupnik Jakupović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Također je podsjetio da je ovaj predmet eksperimentalno uveden u školama u RS-u i Srbiji.

Ministarstvo bez odgovora

Ni nakon dvije sedmice čekanja, nismo dobili odgovor od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih na sljedeća pitanja: Na osnovu čega su se odlučili da formiraju radnu grupu, koliko će biti osoba u radnoj grupi i ko će je činiti, da li su konsultovani drugi akteri po ovom pitanju - učenici, roditelji, škole, druge relevantne institucije i organizacije, međunarodne institucije, da li postoji okvirna procijena koliko bi koštalo ponovno uvođenje ovog školskog predmeta?

Prethodno su nas u telefonskom razgovoru iz Ministarstva zamolili da im se obratimo e-mailom.

Šta su kazali struka, OSCE i Delegacija EU?

Profesor Mirza Smajić je ocijenio kao pozitivnim mogućnost da sarajevski srednjoškolci dobiju ovaj predmet.

"Zasigurno da to možemo posmatrati s aspekta da se jača sigurnosna kultura kod srednjoškolaca. Po mojem mišljenju je to dobro. Time doprinosimo sigurnijem ambijentu", naveo je.

Smajić je istakao da njega niko nije konsultovao u vezi ove inicijative.

Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Bruce G. Berton je za portal Radiosarajevo.ba je naveo sljedeće:

"Odgovorne obrazovne vlasti rade na izradi savremenih kurikuluma u skladu sa Zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa zasnovanim na ishodima učenja. Ovaj pristup zahtijeva prelazak sa nastavnog plana i programa zasnovanog isključivo na sadržaju i predmetima na ostvarivanje ishoda učenja i razvoj kompetencija učenika. Misija podržava odgovorne obrazovne vlasti u unapređivanju inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja, koje osigurava razvoj relevantnih kompetencija za život i rad u savremenom demokratskom društvu. U skladu s tim bilo kakve inovacije ili uvođenje novih predmeta, uključujući, unapređenje znanja i razumijevanja učenika o sigurnosnim prijetnjama i rizicima, kao i njihovu spremnost i sposobnost da zaštite sebe i druge od opasnosti i nepogoda, treba da bude u skladu s procjenama trenutne situacije i potreba učenika i društa u cjelini."

Na naš upit o inicijativu Jakupovića nisu odgovorili iz Delegacije Evropske unije.

Da li je opravdano uvođenje predmeta - pitanje je na koje bi prije svih trebalo odgovoriti Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih.

Svoj stav još nisu izrazili učenici i roditelji.