BiH / Održavanje izbora u Mostaru - jedna je od ključnih preporuka Mišljenja EK

12. 07. 2019. u 07:30:00 Radiosarajevo.ba

Shares:45

Nedavno objavljivanje Mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji (EU) ponovo je aktueliziralo pitanje izbora u Mostaru, grada koji se zasigurno može svrstati među evropske fenomene zbog činjenice da njegovi građani već 11 godina nisu izlazili na birališta.

Piše: Faruk Vele

Preporuke date u Mišljenju odnose se na unaprijeđenje standarda u ključnim oblastima: demokratija, ljudska prava, ekonomsko okruženje,reforma javne uprave, vladavina prava, zapošljavanje, obrazovanje , digitalizaicja, energija, infrastruktura, socijalna davanja itd. Upravo je pitanje mostarskih izbora jedan od 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU.

Uskraćena prava

Podsjetimo, izbori u Mostaru nisu održani duže od decenije jer je Ustavni sud BiH, po žalbi hrvatskih delegata iz Parlamentarne skupštine BiH, proglasio neustavnim dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na Grad Mostar. Otad dogovora o izmjenama nema, a CIK ne raspisuje izbore za Mostar, a jedina vlast u gradu jeste gradonačelnik.

Mostar - undefined

Foto: Faruk Vele: Mostar

Naredne 2020. godine u BiH bi se, napokon, trebali ponovo održati lokalni izbori, no još uvijek niko ne može sa sigurnošću potvrditi da će se to i dogoditi.

“Građani Mostara su kolateralna žrtva političkih dogovaranja i parcijalnih interesa političara”, kaže ugledni univerzitetski profesor i ekspert ustavnog prava prof. dr. Nurko Pobrić.

Dok svi misle da je pitanje izbora u Mostaru Gordijev čvor, profesor Pobrić nas uvjerava “da to nije neko komplicirano ni pravno, a ni političko pitanje”. Prema njemu, zapravo, političke elite nemaju uopće volje da bilo šta riješe u Mostaru.

Građani su ogorčeni

Mostarska legenda Emir Balić kaže nam da je očajan zbog postojećih prilika u Mostaru. Veli da građani danas iznimno teško žive. Ne vjeruje kako će se “naši političari” ikada dogovoriti, te da je neophodan snažan pritisak da bi se to, na koncu, dogodilo.

Emir Balić - undefined

FOTO: AA: Emir Balić

Univerzitetska profesorica Samina Ajvaz smatra da su građani diskriminirani i da se stvara privid da “grad funkcioniše kako treba, dok se problemi ne rješavaju u korist građana”.

Samina Ajvaz - undefined

Foto: Privatni album: Samina Ajvaz

“Kao proizvod politikantskog prepucavanja i nedostatka kompromisa imamo građane koji hranu traže po kontejnerima, vodu čiji je kvalitet upitan, gomile smeća i pet komunalnih preduzeća, ruševine, veliki turistički potencijal koji nije iskorišten na valjan način, čopore pasa koji dezorjentirano hodaju po gradu, djecu koja se iskorištavaju za prosjačenje, te ih svakodnevno iza ponoći možemo vidjeti kako spavaju na Starom mostu, kanalizaciju koja smrdi na najatraktivnijom lokacijama u gradu i još bezbroj problema koje niko ne rješava”, priča Ajvaz.

Građanskog aktivizma nema i teško da će ga i biti, jer je opći osjećaj društva da rješenja nema.

“Najgore je kad ljudima uništite vjeru i nadu, a to je očigledno bio jedan od političkih ciljeva. Stvoriti osjećaj da je svaka vrsta otpora uzaludna, u takvom stanju se onda može manipulirati narodnim masama zarad ostvarenja političkih ciljeva”, dodaje ona.

Valerija Ćorić, mostarska novinarka, podsjeća kako je to što u Mostaru 11 godina nije bilo izbora ostavilo “traga i na Mostaru i na njegovim stanovnicima”.

Valerija Ćorić - undefined

Foto: Privatni album: Valerija Ćorić

“Mostar svako malo grca u smeću. Drugi gradovi napreduju infrastrukturno dok Mostar ide puževim koracima naprijed. Manje sredine uvode vinjete za ulazak turista u njihova gradska središta dok Mostar o tome i ne razmišlja... Previše je takvih primjera čija su rješenja krucijalna za normalno funkcioniranje jednog grada. Svako rješenje Statuta grada Mostara, a koje je na tragu provedbe odluke Ustavnog suda BiH i omogućavanja izbora bolje je nego da je grad bez zakonodavne vlasti. Za nadati je se da ćemo mi u Mostaru takvo rješenje jednom dočekati. Ipak, ne zaboravimo da je Mostar preslika BiH u malom. Možemo li zajedno naprijed ili je nepovjerenje, ipak, toliko da je to nepremostivo, pokazati će vrijeme”, govori Ćorić.

Problem s odlaganjem otpada u Mostaru vrh je ledenog brijega agonije u kojoj živi taj grad i želje njegovih stanovnika da žive u uslovima dostojnim čovjeka. To je potaknulo građane da blokiraju deponiju Uborak i traže zaštitu njihovih interesa.

Potemkinova sela

Primjer reakcije građana u konkretnom problemu s otpadom i pritisak na vlasti da rade svoje posao, po profesoru Pobriću jeste ključno, jer su tekovine savremenih demokratija da građani nenasilno traže od političke vlasti da se određena životna pitanja riješe kao što je u ovom slučaju pitanje deponiranja medicinskog i drugog otpada.

S tim se slaže i Husein Oručević, dugodišnji novinar i aktivista mreže "Naše društvo". On je prvi u javnost iznio informaciju o prisutnosti otrova piralena u mulju na pročistaču otpadnih voda u Mostaru. U jeku tih događaj je i napadnut upravo kod zgrade Gradske vijećnice Mostar.

Husein Oručević - undefined

Foto: Slobodna Europa: Husein Oručević

„To je jedna nevjerovatna matrica iza koje stoji nikakva politika, nikakav ozbiljan plan,
nikakva strategija“, kazao je, uz ostalo, Oručević.

U Mišljenju EK je naznačeno da su potrebne značajne reforme da se osigura da građani mogu djelotvorno ostvarivati svoje pravo da biraju i da budu birani. Potrebno je organizirati lokalne izbore u Mostaru, koji nisu održani od 2008. godine i bez odlaganja postupiti po preostalim preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

Vrijeme je da se pređe s Mišljenja na djela...

NEMA KOMENTARA